Prethodni članak
Sljedeći članak

5 godina rada SOS telefona za žrtve nasilja u KZŽ

'Tu je fiksna i mobilna linija, a stalno smo dostupni putem maila i facebook stranice. Naš tim čine volonterke koje dolaze prema unaprijed predviđenom rasporedu'


U prostorijama Centra za mlade i nezavisnu kulturu u Zaboku prošlog je petka obilježeno pet godina rada SOS telefona za žrtve nasilja u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Rad SOS telefona financira Krapinsko-zagorska županija te je obilježavanju pete godišnjice prisustvovala i zamjenica župana Jasna Petek

- Sama inicijativa za pokretanje SOS telefona za žrtve nasilje u Krapinsko-zagorskoj županiji krenula je od predsjednice Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova u prošlom mandatu Tajane Broz, s ciljem da se pomogne i da u našoj županiji bude što niža stopa nasilja u obitelji. Tom su cilju pridonijele voditeljice i sve volonterke koje punim srcem rade na SOS telefonu to mogu reći da danas svi zajedno obilježavamo jednu vrlo emotivnu godišnjicu – rekla je zamjenica župana za društvene djelatnosti te zahvalila i svim ostalim institucijama na suradnji u prevenciji nasilja, ali i na ublažavanju njegovih posljedica.

Brojne okupljene na obilježavanju pete obljetnice SOS telefona za žrtve nasilje u Krapinsko-zagorskoj županiji, među kojima su bili i potpredsjednik Hrvatskog sabora Siniša Hajdaš Dončić te zamjenica gradonačelnika Zaboka Valentina Đurek, pozdravila je i voditeljica SOS telefona Nina Očko koja je istaknula kako je telefon danas dostupan 30 sati na tjedan.

- Tu je fiksna i mobilna linija, a stalno smo dostupni putem maila i facebook stranice. Naš tim čine volonterke koje dolaze prema unaprijed predviđenom rasporedu te jedna voditeljica – rekla je voditeljica SOS telefona za žrtve nasilja KZŽ.

Inicijatorica pokretanja SOS telefona Tajana Broz istaknula je kako je telefon krenuo u rad uz pomoć Krapinsko-zagorske županije, tadašnjeg župana Siniša Hajdaš Dončića i njegove zamjenice Sonje Borovčak .

- U početku smo bili oslonjeni na volonterski rad, danas imamo zaposlenu socijalnu radnicu no volonterke i dalje obavljaju velik dio posla. Tijekom ovih godina smo, uz izravnu podršku ženama, provodili i brojne prevencijske projekte, posebice prevenciju nasilja u vezama mladih, ali i radili smo dosta i na ekonomskom osnaživanju kroz radionice za nezaposlene žene – rekla je Tajana Broz te zahvalila svima koji su do sada sudjelovali u radu SOS telefona i onima koji će to raditi i dalje.

U sklopu obilježavanja dodijeljene su i prigodne zahvalnice za doprinos radu SOS telefona.

U popratnom programu nastupio je Tomislav Goluban.

SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko-zagorske županije započeo je s radom u listopadu 2012., a zbog iskazanog interesa pozivateljica za izravnim, osobnim savjetovanjem je u siječnju 2017. godine otvorio i Savjetovalište za žene žrtve nasilja Krapinsko-zagorske županije. Rad SOS telefona provodi ga Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje u suradnji sa Krapinsko-zagorskom županijom i Povjerenstvom za ravnopravnost spolova Krapinsko-zagorske županije. U početku je linija telefona bila dostupna 4 sata tjedno: utorkom i četvrtkom od 16:00 do 18:00 sati, dok je danas dostupna ponedjeljkom, srijedom i petkom od 9:00 do 15:00 sati na broju 049/ 639 281, utorkom i četvrtkom od 12:00 do 18:00 sati na broju 091/639 2810, svakodnevno putem maila: [email protected] i na facebook stranici: sos telefon, a i osobno na adresi Trg hrvatske kraljice Jelene 6 /Stara škola (nekadašnji mikrobiološki laboratorij) utorkom i četvrtkom od 10:00 do 12:00 sati ili po prethodnom telefonskom dogovoru.

SOS telefon za žrtve nasilja je u dosadašnjem radu imao 994 izravna korisnika i korisnica, od čega se nešto više od 250 odnosi na telefonska i osobna savjetovanja. Održano je i 5 pravnih tribina, preko 10 dodatnih i preventivnih aktivnosti te više od 60 medijskih predstavljanja s 10500 neizravnih korisnika i korisnica putem letka te 47000 neizravnih korisnika i korisnica putem medija. U više od 90% slučajeva na telefon se javljaju pozivateljice, najčešće dobivaju i traže uslugu savjetovanja (46%) i informiranja (25%). U gotovo 3% slučajeva zatražena je usluga smještaja i ostvarena. U većini slučajeva zove sama žrtva nasilja (76%) te član ili članica obitelji (10%). Pozivateljice najčešće zovu zbog psihičkog nasilja (86%).

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook