Novi predsjednik najvećeg školskog Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) Zvonimir Laktašić kaže da će se zauzimati za dostojnije učiteljske plaće, ali i mogućnost beneficiranog radnog staža jer smatra da je riječ o najstresnijem mogućem zanimanju u zemlji.

»Iz vlastite prakse, ali i po svjedočenju kolega, znam koliko je učiteljski posao stresan u današnje vrijeme. Po mojim procjenama, 40 posto učitelja izloženo je psihičkom, odnosno fizičkom nasilju učenika ili roditelja.

Vjerujem da bi taj postotak bio i viši kad bi se svi usudili o tome progovoriti«, tvrdi Laktašić. Posljedice raznih oblika nasilja nad učiteljima vidljive su pri ponovnom povratku u razred. »To je toliko stresno da ljudi obolijevaju i katkad se ne mogu vratiti i biti isti oni kao prije neugodnog događaja«, upozorava.

Šutljivi učitelji

Uzrok povećanog nasilja nad učiteljima vidi u činjenici da je cijena znanja vrlo niska, a moral u društvu upitan. Obitelji su razorene, životni problemi postaju bitniji od znanja, trči se za preživljavanjem, a djeca su prepuštena raznim utjecajima.

Učitelji su u svemu tome izgubili nekadašnji imidž i teško da će ga vratiti dok društvo adekvatno ne nagradi njihov rad, kaže predsjednik Sindikata tvrdeći da je pojava »učiteljske šutnje« izazvana dugogodišnjim treninzima koje su nad njima provodili različiti sustavi. Učitelji su danas u mnogim pitanjima odlučili šutjeti.

Laktašić smatra da je i prevelik generacijski razmak između učenika i učitelja jedan od razloga zašto bi trebalo uvesti beneficirani radni staž. »Među učenicima i učiteljima prevladava odnos unuka/unuke i djeda/bake«, ističe. Naime, učitelji su u Hrvatskoj poprilično stara populacija.

Prosječna dob im je 50 godina, navodi Laktašić, a u mirovinu odlaze sa 60 odnosno 65 godina. Smatra da bi u školi trebali raditi učiteljice do najviše 55 godina, a učitelji tek koju godinu dulje. Pritom ne vjeruje da su muškarci čvršći od žena kad je riječ o radu u školi.
»Učitelji koji su dugo godina u razredu iscrpljeni su i teško mogu odgovoriti potrebama novih generacija učenika.

Uz to što moraju biti dobro koncentrirani za dijalog s učenicima, potrebno im je obilnije znanje. Djeca su okružena sa sve više informacija, internet je uzeo maha, a ipak sve manje cijene znanje.

Učitelji su pak inficirani time da ih moraju naučiti, no s vremenom se dovode u frustrirajuću situaciju. Pitaju se: "Što ja to zapravo radim i za koga?"«, pojašnjava Laktašić.

Teško je reći gdje nastavnici teže prolaze radni vijek - u osnovnoj ili srednjoj školi, dodaje, no činjenica je da se u srednjoj školi neke situacije ipak mogu prevladati.
Konkretno, kad je učenikovo ponašanje nepodobno, u srednjoj školi može ga se isključiti iz nastave.

U osnovnoj školi to je nemoguće, a pedagoške mjere koje su na snazi krajnje su neefikasne jer se nigdje ne evidentiraju osim u dnevniku koji se pohranjuje u školskoj arhivi, naglašava Laktašić, dodajući da učenik - ma što u školi napravio - iz nje izlazi bez mrlje u školskoj svjedodžbi.

Prijedlog da se u školstvu omogući prijevremeni odlazak u mirovinu nije nov. Naime, predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić kaže da se ta ideja iz sindikalnih krugova prvi put čula prije podosta godina, a za nju se zauzimao i Preporod.
»Rad u školama je specifičan i nastavnike bi u poodmakloj životnoj dobi i poodmaklog radnog vijeka trebalo poštedjeti napora koje donosi taj posao.

No, budimo otvoreni, ponekad bi i učenike trebalo zaštiti od nastavnika u čijem se radu osjeća breme godina. Preporod će zato ustrajati na uvođenju beneficiranog radnog staža za učitelje, a to će biti i provjera odgovornosti onih koji obnašaju vlast. No, kako ni ova vlast nema senzibilitet za rješavanje konkretnih pitanja s kojima se suočavaju nastavnici u školama, onda se u skorije vrijeme ne mogu očekivati pomaci«, kaže Stipić.

No, treba vjerovati da će eventualno približavanje Hrvatske Europi pridonijeti rješavanju nekih pitanja za koja se pokazalo da ih mi sami ne možemo ili ne želimo razriješiti. Jedno od njih je i pitanje prijevremenog odlaska u mirovinu.

Stipić tvrdi da su poznata različita iskustva zapadnoeuropskih zemalja kad je riječ o nižoj nastavničkoj normi i prijevremenom odlasku u mirovinu.

Državni tajnik pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta Želimir Janjić kaže da će Ministarstvo razmotriti problem kad sindikati dostave službeni prijedlog.

Dosad, prema njegovim riječima, Ministarstvo nije primilo sličan zahtjev.

Izvor: Vjesnik