Svjetski dan bubrega obilježio se javnozdravstevnom akcijom na Cvjetnom trgu u Zagrebu s ciljem podizanja svijesti o kroničnoj bubrežnoj bolesti (KBB) od koje u Hrvatskoj boluje oko 300.000 osoba, javlja Poslovni.

Kronična bubrežna bolest nema simptoma, ne boli i dugo može ostati neprepoznata.

Stoga će se ovogodišnje obilježavanje fokusirati na važnost rane dijagnoze i prevencije KBB-a, s naglaskom na jednak pristup kvalitetnoj skrbi za sve pacijente, navode organizatori Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora i Grad Zagreb.

Vodeći su uzroci bubrežne bolesti dijabetes i povišeni arterijski tlak.

Porast učestalosti KBB-a objašnjava se starenjem populacije, porastom šećerne bolesti, nereguliranom hipertenzijom i pretilošću, prekomjernim i nekontroliranim trošenjem nesteroidnih protuupalnih lijekova te izloženošću raznim toksinima okoliša.

Na Cvjetnom trgu od 10,30 sati građani su mogli obaviti besplatne zdravstvene preglede, uključujući mjerenje tlaka i šećera u krvi, ključnih faktora za otkrivanje kronične bubrežne bolesti u ranoj fazi.

Svjetski dan bubrega globalna je kampanja kojom se podiže svijest o važnosti bubrega za cjelokupno zdravlje te se promiču oblici prevencije, ranog otkrivanja i liječenja bubrežnih bolesti kako bi se smanjila njihova učestalost i komplikacije.

Rano otkrivanje omogućuje pravovremeno liječenje bolesti te smanjuje i sprječava pobol i smrtnost.

Stručnjaci upozoravaju da oboljeli može izgubiti i do 90 posto bubrežne funkcije prije nego što osjeti bilo kakav simptom.

Znakovi uznapredovalog KBB-a uključuju otečene gležnjeve, umor, teškoće koncentracije, smanjen tek, krv u mokraći i pjenušavi urin.

“Malo se zna kako je izostanak prevencije i loše liječenje ranih stadija kronične bubrežne bolesti, kada je još uvijek moguće usporiti klinički tijek, a ponekad sada čak ovim novim lijekovima i vratiti malo kotač vremena, nekoliko puta skuplje od liječenja dijalizom i transplantacijom koje se ubrajaju u najskuplje metode liječenja suvremene medicine”, kaže predsjednik Hrvatske lige za hipertenziju Bojan Jelaković.

“Zdravstvena pismenost o kroničnoj bubrežnoj bolesti najniža je kada se usporedi s bilo kojom drugom kroničnom nezaraznom bolesti. Prema rezultatima EHUH 2 studije kroničnu bubrežnu bolest u Hrvatskoj ima oko 12 posto odrasloga stanovništva, a od njih tek 6 posto zna da ima tu devastirajuću bolest”.

Jelaković ističe kao je u Hrvatskoj u ovom trenutku oko 200.000 ljudi koji imaju nekoliko puta veći rizik od infarkta srca ili moždanoga udara, zbog kronične bubrežne bolesti, piše Poslovni.

Ističe kako je na inicijativu Hrvatske lige za hipertenziju i Hrvatskoga društva za bubreg započet rad na osnivanju registra kronične bubrežne bolestipod okriljem Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva.

“Kronična bubrežna bolest može se vrlo jednostavno dijagnosticirati. Samo na temelju procjene glomerularne filtracije i određivanja albuminurije u jednom uzorku urina moguće je vidjeti ima li netko kroničnu bubrežnu bolest i u kojem je stadiju te bolesti. Osobama koje imaju povećan kardiovaskularni i bubrežni rizik moguće je odrediti albuminuriju, i to već od razine primarne zdravstvene zaštite. S time se Hrvatska izdvaja i treba biti ponosna, a svi, to znači zdravstveni radnici i građani, ne bi smjeli to zanemariti i prokockati vrijeme”, kaže Jelaković.