Hrvatski suverenisti ponovno su danas zatražili od ministra poljoprivrede Josipa Dabre hitnu uspostavu protugradne obrane raketama, nakon što je jučer olujno nevrijeme popraćeno tučom poharalo dijelove Hrvatske, piše Index.

Dabro je danas rekao da je zatražio od DHMZ-a informaciju o stanju lansirnih rampi i došao do zaključka da su u jako lošem stanju, a u izjavi za medije je koketirao s idejom korištenja raketa.

Na pitanje novinara što je za činiti, ministar poljoprivrede Dabro je rekao da, iako znanost kaže da rakete nemaju svrhu, treba koristiti sva dopuštena sredstva kako bi ljudi bili svjesni da Ministarstvo poljoprivrede i DHMZ čine sve da spriječe ovakvo olujno nevrijeme. 

"S druge strane, susjedne zemlje Srbija i BiH koristile su rakete, a ishod je bio isti kao kod nas. Postavljam pitanje - vrijedi li čekati i plaćati štetu od elementarnih nepogoda ili možemo uložiti u sprječavanje štete?" naglasio je Dabro.

DP-ov Dretar organizirao prosvjed za protugradnu obranu
Podsjetimo i da je Dabrin stranački kolega, DP-ov Davor Dretar, prije izbora snažno zagovarao protugradnu obranu. Dretar je u srpnju prošle godine organizirao i prosvjed u Varaždinu na kojem je tražio da se ona nastavi provoditi.

Nisu ovo jedini primjeri, dio hrvatskih političara svako toliko poteže pitanje protugradne obrane unatoč zaključku znanstvenika s DHMZ-a, koji ističu da nema dokaza da se radi o učinkovitoj praksi.

Budući da smo o toj temi već više puta opsežno pisali na Indexu, ovdje ćemo još jednom nešto kraće ponoviti zašto protugradna obrana nema uporišta u znanosti.

DHMZ: Bolje je uložiti novac u nešto korisnije
DHMZ u svojoj analizi sustava obrane od tuče iz 2018. ističe da nema znanstvenih argumenata koji bi potvrđivali da je protugradna obrana učinkovita, a osobito isplativa, posebno kada se uzme u obzir da se sredstva iz državnog proračuna mogu bolje iskoristiti za prevenciju i sanaciju posljedica drugih vremenskih nepogoda kao što su poplave, suše ili vjetrovi koje usto imaju manje lokalan karakter.

Istraživanja su pokazala da će one s klimatskim promjenama postajati malo rjeđe, dok će s druge strane veličina zrna postajati sve veća. Drugim riječima, tuče s manjim zrnima postat će rjeđe, a one s velikim češće.

Tuča može narasti do velikih dimenzija, a zabilježena su zrna veličine do 200 mm. Štete povezane s tučom samo u Sjevernoj Americi dostižu više od 10 milijardi američkih dolara godišnje.

Kako je zamišljena obrana zasijavanjem?
Najpoznatiji model borbe protiv tuče je zasijavanje oblaka česticama koje bi trebale poslužiti kao jezgre za nakupljanje vode iz zraka. Ideja je da će zrna tuče biti tim manja što će takvih jezgara biti više.

Drugim riječima, ubacivanjem mnoštva umjetnih jezgri za stvaranje leda trebala bi se moći smanjiti prosječna veličina ledenih zrna tuče.

U praksi zasijavanje ne funkcionira
U teoriji to zvuči dobro. No brojna istraživanja provedena na tu temu nisu potvrdila da ona funkcionira u praksi. Tu treba imati na umu da je takve eksperimente vrlo teško provesti jer tuča ne pada redovno, u isto vrijeme, svake godine na istom mjestu, niti su okolnosti u kojima se ona stvara uvijek iste, niti su uvjeti u kojima nastaje pod našom kontrolom da bismo mogli ozbiljno eksperimentirati mijenjajući parametre.

Osim toga, kako natjerati poljoprivrednike koji vjeruju da protugradna obrana funkcionira da u nekoj godini odustanu od nje radi eksperimenta?

Svi ti faktori onemogućavaju da se u slučaju tuče provede zlatni standard istraživanja - randomizirani, kontrolirani eksperiment. Stoga se takvi eksperimenti moraju jako dobro organizirati i raditi kroz cijeli niz godina.

Ideja o protugradnoj obrani nastala je u Sovjetskom Savezu
DHMZ u svojoj analizi iz 2018. podsjeća da je ideja o protugradnoj obrani zasijavanjem oblaka nastala 1960-ih u Sovjetskom Savezu i preživjela u nekim bivšim socijalističkim zemljama.

"Koncept se temeljio na uporabi meteoroloških radara i ispaljivanju raketa sa zemlje kojima se u oblak unosi reagens - srebrni jodid, čije čestice služe kao umjetne jezgre zaleđivanja. Metoda se brzo proširila na zemlje istočne Europe pa i na tadašnju SFRJ te se 70-ih godina prošlog stoljeća počela provoditi i u Hrvatskoj.

Danas u Europi obranu od tuče protugradnim raketama u sklopu nacionalne meteorološke službe imaju samo Rusija i Srbija. U zemljama EU samo u Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj obranu na dijelu teritorija provode agencije pri ministarstvu poljoprivrede, a drugdje, na primjer u Austriji i Španjolskoj, na privatnu inicijativu brane samo mala područja, i to većinom prizemnim generatorima ili zrakoplovima, bez državnog financiranja“, piše u analizi DHMZ-a.

Kontinentalni dijelovi Hrvatske ostali su više vezani uz protugradnu obranu
Budući da se o tuči najviše govori u kontinentalnim krajevima Hrvatske, može se steći dojam da je ona ondje veći problem nego u drugim dijelovima zemlje. 

Međutim istraživanja dr. sc. Damjana Jelića, koji je doktorirao na temi Obilježja tuče u sadašnjim i budućim klimatskim uvjetima na području Hrvatske pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu pokazuju da ta percepcija nije točna.

"Tuča se u kontinentalnom dijelu hrvatske najčešće događa na vrhuncu poljoprivredne sezone u svibnju, lipnju, srpnju i kolovozu", rekao je 2023. za Index Jelić.

"U tom dijelu Hrvatske nekada je bila aktivna protugradna obrana i ljudi kao da su za nju ostali emotivno vezani. Kada se počela ukidati, ljudi su se počeli osjećati napušteno, prepušteni sami sebi i prirodi", dodaje.

S druge strane, ističe, u Istri je frekvencija tuča čak nešto veća nego u kontinentalnom dijelu Hrvatske, no tamo nikada nije bilo protugradne obrane, pa nema ni prosvjeda protiv njezina ukidanja.

Istraživanja u Hrvatskoj nisu pokazala značajne efekte protugradne obrane
Jelić kaže da se kroz svoja istraživanja fokusirao na klimatologiju tuče u cijeloj Hrvatskoj te nije ulazio u analize utjecaja protugradne obrane, no usporedio je međugodišnja ponašanja tuče u branjenom i nebranjenom području Hrvatske koristeći podatke s meteoroloških postaja DHMZ-a.

"Promatrao sam podatke od 1964. do 2019. i iz njih se može vidjeti kako i branjeni i nebranjeni dio imaju sličnu dinamiku pojave tuče te da nema vidljivih, tj. mjerljivih razlika koje bi ukazivale na pozitivan utjecaj protugradne obrane na smanjenje frekvencije tuče. Vidljivo je da oba područja imaju vrlo izraženu promjenjivost iz godine u godinu te da oba područja bilježe blagi negativan trend pojavnosti tuče", rekao je Jelić.