Prethodni članak
Sljedeći članak

'Domaći špek i bijeli luk, to je recept za jači imunitet'

O proljetnim temperaturama u kasnoj jeseni i kako one utječu na zdravlje i raspoloženje te kako se 'bore protiv viroze i gripe pitali smo liječnike i same građane


Neuobičajeno visoke temperature za mjesec studeni, u kojem zima već zna jače stegnuti, prokomentirao je i prognostičar Kristijan Božarov. - Južina u studenom nije neobična pojava, ali je ove godine već izrazito dugo razdoblje suhog i toplog vremena. Praktički još od rujna imamo mirno vrijeme, samo uz kraće prekide kad je bilo kiše i osvježenja. Većina dana prolazi suho i iznadprosječno toplo. Primjerice, prvi tjedan studenog je u Zagorju bio skoro 5 stupnjeva topliji od normale. To možda ne zvuči puno, ali je zaista veliko odstupanje. Uzrok ovom toplom vremenu koje traje već više tjedana je konstantni dotok toplijeg zraka sa Sredozemlja. Ni drugdje u Europi nema nekih zimskih temperatura još uvijek – kaže Božarov. No, ako pogledamo u prošlost, Božarov navodi podatak, da je tako recimo 1996. godine početkom studenog zabilježeno da je temperatura narasla na 24 stupnja, a u Slavoniji čak i na 26°C. - Dakle, ova godina nije rekordna po pitanju maksimalne temperature, ali će možda biti rekordna u smislu dužine ovog toplog razdoblja – dodaje Božarov. Što se tiče nastavka jeseni, najavljuje da ćemo još tjedan dana imati blago i većinom suho vrijeme, a zatim bi se krajem sljedećeg tjedna temperatura ipak trebala vratiti u neke prosječne okvire za studeni. U drugom dijelu mjeseca vjerojatno će biti pojave mraza, a i dani će biti hladniji. O zimi ispred nas teško je išta konkretnije reći, to razdoblje je ipak još predaleko.

KRISTIJAN BOŽAROV, PROGNOSTIČAR:


Uzrok ovom toplom vremenu koje traje već više tjedana je konstantni dotok toplijeg zraka sa Sredozemlja. Ni drugdje u Europi nema nekih zimskih temperatura još uvijek – kaže Božarov. No, ako pogledamo u prošlost, 1996. godine početkom studenog zabilježeno da je temperatura narasla na 24 stupnja, a u Slavoniji čak i na 26°C.

DR. IVAN LIPOVAC, ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE:


Teško da smo mogli zamišljati ovako visoke temperature u listopadu i studenom. Iako je ugodno ne smrzavati se na minusima, a uštedjet će se i na grijanju, mnogi se slažu da su ovi visoki stupnjevi zapravo nezdravi. Vjeruje se da su više temperature u ovo jesensko doba godine pogodne za razvoj virusa, viroza i oboljenja, a mnogi smatraju da neuobičajene temperature loše djeluju i na raspoloženje. Je li ovakvo vrijeme zaista utjecalo na povećane brojke oboljelih građana i koje su zdravstvene preporuke za ovakve dane, pitali smo u Zavodu za javno zdravstvo Krapinsko – zagorske županije. Kako navodi voditelj epidemiološke službe ZZJZ KZŽ, dr. med., spec. epidemiologije Ivan Lipovac, unatoč neuobičajeno visokim temperaturama za ovo doba godine, nije zabilježen porast obolijevanja od dišnih ili crijevnih viroza. - S obzirom da je pojava ovih bolesti najčešća u predškolskoj i školskoj dobi zbog kolektivnog smještaja djece, tako je i ovo doba tipično za pojavu ovih bolesti upravo u dječjoj populaciji. Najbolji način sprečavanja je za respiratorne viroze upotreba jednokratnih maramica, pranje ruku, prozračivanje prostorija dok je kod pojave crijevnih viroza najvažnije temeljito pranje ruku poslije nužde i prije jela kao i dobra termička obrada namirnica (dovoljno dugo na odgovarajućoj temperaturi) te adekvatno čuvanje namirnica ovisno o vrsti namirnice (temperatura čuvanja namirnica životinjskog porijekla treba biti od +2 do +8 C) i upotreba zdravstveno ispravne vode – istaknuo je dr. Lipovac.

U našu županiju stiglo 11 tisuća doza cjepiva protiv gripe

'Cijepite se što prije, kako bi se stvorili imunitet i gripu dočekali spremni'- rekao je dr. med. spec. epidemiologije Ivan Lipovac. Cijepljenje protiv gripe započelo je prošle srijede 7. studenoga, a Zagorcima koji se moraju ili žele cijepiti na raspolaganju je 11 tisuća doza cjepiva. Toliko je bilo potrošeno i prošle sezone - rekao je dr. med. spec. epidemiologije Ivan Lipovac, voditelj Higijensko – epidemiološkog odjela Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko – zagorske županije, dodavši kako je cjepivo prilagođeno novim vrstama virusa odnosno podtipovima virusa. Cijepljenje se preporučuju osoba starijim od 65 godina, kroničnim bolesnicima sa srčanim, jetrenim i bubrežnim bolestima, osobama koje boluju od šećerne bolesti, trudnicama i pretilim osobama. Za njih je cjepivo besplatno. Dr. Lipovac preporučuju da se ljudi cijepe što prije, najbolje sada u studenome, kako bi im se stvorio imunitet, i da bi gripu dočekali spremni. - Prošle godine gripa se javila vrlo rano, već sredinom prosinca i trajala je čak četiri mjeseca zbog mutacije virusa, iako prosječno traje do dva mjeseca. Cjepivo ne može biti stopostotna zaštita. - Otprilike 50 posto pacijenata koji se cijepe su zaštićeni od gripe i samog obolijevanja, a posebice od komplikacija, kao što je upala pluća. Prošle sezone oboljelo je prema podacima Zavoda za javno zdravstvo KZŽ oko 3 tisuće Zagoraca, no ta je brojka uvijek duplo viša, s obzirom da ne idu svi k liječniku i nema evidentiranih službenih podataka – istaknuo je dr. Lipovac. Gripa je akutna zarazna bolest uzrokovana jednim od virusa influence, a pojavljuje se u obliku većih ili manjih epidemija, s izraženim brzim širenjem i visokim pobolom. U kliničkoj su slici izraženi simptomi poput glavobolje, bolova u mišićima i zglobovima te kašalj uz izrazito visoku temperaturu (39 do 40 0C). Bolest obično nastupa naglo. Kašalj često može biti težak i dugotrajan, dok se drugi simptomi obično povlače kroz 2 do 7 dana. Hrvatski zavod za javno zdravstvo je za ovu sezonu osigurao 320 000 doza trovalentnog sezonskog cjepiva protiv gripe. Ovosezonsko trovalentno cjepivo koje je osigurano za cijepljenje rizičnih skupina u
skladu je s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i EU-a za sezonu 2018./2019. odnosno sadrži dva podtipa virusa gripe A i jedan tip virusa gripe B. Građani se kao i ranijih godina mogu cijepiti kod izabranog liječnika i u pripadajućem zavodu za javno zdravstvo.

Pitali smo i naše građane kako podnose južinu i cijepe li se protiv gripe

Dragutin Bival (67), Oroslavje:


Mislim da nije teško podnositi ove više temperature, meni ne smeta, ali ima ljudi koji su bolesni i kojima ne paše južina. Znam da takvo vrijeme nije zdravo ni za poljoprivredu, štetočina je više jer im odgovara toplina. Sad tek dolazi sezona bolesti, gripe, pa sam se ja već cijepio protiv gripe, odmah prvi dan. Svake godine, već 6 godina zaredom se cijepim i nisam bio uopće bolestan niti prehlađen.

Stjepan Kozina (40), Krapinske Toplice:


Nemam nikakvih problema sa zdravljem osobno, ali vidim na baki koja ima 88 godina, ona osjeća tegobe zbog južine. Proljeće bi trebalo biti proljeće, ljeto ljeto, a zima zima, ovo sigurno nije dobro. Što se gripe tiče, nisam se nikada cijepio protiv gripe, a imao sam je samo jednom u životu i to prije kojih 20 godina. Izgleda da imam dobar imunitet. Na selu živim, domaća hrana, friški zrak, možda to ima veze.

Blaženka Dunaj (45), Đurmanec:


Pretoplo je za ovo doba godine, već se bliži zima, a dosta su visoke temperature. Netko se s tim lakše nosi, neko teže, ja dosta dobro, pasalo mi je. Nisam bila bolesna, a protiv gripe se ne cijepim, nisam zadnjih godina bila bolesna niti imala gripu.

Štefica Draganić (64), Kumrovec:


Nije ovo vrijeme dobro ni za ljude, niti za biljke. To se sve preokrenulo i organizam nije naučen na tako nagle promjene, ujutro vam treba jakna, poslije morate imati kratke rukave jer je vruće. Vjerojatno je vrijeme pogodno i za bolesti, ja nisam doduše imala problema. Unazad tri godine cijepila sam se protiv gripe, ove godine se ne mislim, nisam boležljiva. Špeka, bijelog luka, domaća proizvodnja i to je recept za imunitet.

Ivan Martinić (74), Donja Stubica:


Ne mogu se potužiti, zdravlje je dobro za moje godine i ne smeta mi niš, niti južina ni temperature. Što se gripe tiče, obavezno se cijepim svake godine, planiram i ove, to koristi. Ujutro rakijica, poslije gemištek, kavica, u zagorskom stilu, i nema problema.

Ljiljana Mlinarić (42), Bedekovčina:


Nezdravo je vrijeme, zima treba biti zima, a ljeto ljeto, ovo posljednje vrijeme je ipak malo malo previše. Osobno nisam imala nikakvih zdravstvenih problema zbog vremena, osim tu i tamo koje glavobolje. Protiv gripe se ne cijepim, a imala sam sreću da je nisam dobila već dugo, iako radim s ljudima, a ne planiram se cijepiti niti ove godine.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook