Prethodni članak
Sljedeći članak

Državna Pravobraniteljica reagirala zbog opasne spojne ceste Zabok - Krapina


Foto: Ilustracija Arhiva Zagorje.com/Pixsell

Sigurnost na novonastalim raskrižjima s lokalnim i županijskim cestama nakon puštanja u promet državne, druge dionice Spojne ceste Zabok – Krapina, od Svetog Križa Začretja do Lepajci, i dalje je aktualna tema.

Nakon prosvjeda mještana Svetog Križa Začretja, nekoliko prometnih nesreća, komunikacija s raznim institucijama i potpisivanja peticije kojom su tražili da se zatvori Spojna cesta dok se ne izgradi rotor i postave semafori na opasna raskrižja, organizatori prosvjeda zabrinuti za sigurnost ponajviše djece, pješaka, obratili su se pismom mnogim institucijama, a na koncu i državnoj Pravobraniteljici za djecu, Helenci Pirnat Dragičević, koja im je upravo ovih dana poslala svoj odgovor.

Naime, u svom dugom i opširnom pismu Pravobraniteljici, mještani su opisali čitavu problematiku i povijest događanja, od projektiranja do izgradnje ceste, kao i sa svim aktivnostima koje su poduzeli.

Na koncu, Pravobraniteljicu su upozorili i na pet najkritičnijih točaka, koje smatraju posebno opasnima za djecu


„Kritične točke druge dionice spojne ceste Sveti Križ Začretje - Lepajci kreću već na njenom samom početku. Tu dionicu otvara izuzetno nepregledno raskrižje, a na kojem je po svim logikama i prijedlozima prometnih inžinjera trebao biti izgrađen kružni tok. Kružni tok savršen je usporivač prometa. Unutar mjesec dana od otvorenja ceste dogodile su se 2 prometne nesreće na tom raskrižju. Raskrižje je to kojim mještani svakodnevno pješke prolaze, raskrižje je to kojim djeca prolaze do škole.

Druga kritična točka jest prijelaz preko spojne ceste do Vrankovca, odnosno križanje spojne ceste i Aleje Lavoslava Vukelića. Alejom Lavoslava Vukelića mještani su se koristili desetljećima. Cestaje to koju također djeca svakodnevno koriste na putu do škole. Izgradnjom spojne ceste prijelaz je ovdje pješacima zabranjen s obzirom da nema pješačkog prijelaza, ali je također zabranjen i prijelaz pomoću vozila što mještanima nemalo povećava vrijeme putovanja do/od samog mjesta.

Treća kritična točka na kojoj su se također unutar mjesec dana dogodile 2 prometne nesreće jest križanje spojne ceste s Ulicom Marije Jurić Zagorke. Ovo je križanje koje nas izuzetno brine s obzirom da je osnovna škola od njega udaljena tek stotinjak metara. Djeca koja su od škole udaljena tim križanjem imaju tek 5 minuta hoda do iste, no roditelji ih svakodnevno od kada je spojna cesta puštena u promet prevoze do škole automobilima jer se djeca boje prijeći tim raskrižjem preko pješačkog prijelaza. Brzine su velike, ljudi ne poštuju prometne znakove. Nije li apsurd da djeca moraju biti prevežena u školu kada znamo da imaju 5 minuta hoda do škole i kada smo svjesni važnosti kretanja djece, posebno na otvorenome? U tom dijelu ulice gotovo svaka obitelj ima djecu. Neka već pohađaju školu, neka će krenuti za godinu - dvije. U tom se dijelu ulice također nalazi obrt za čuvanje djece te djeca iz spomenutog sa odgojiteljicama do mjesta prelaze tim kobnim raskrižjem. Nije li i ovdje logično sagraditi kružni tok koji je recimo u Zaboku na Prilazu dr. Franje Tuđmana znatno smanjio broj prometnih nesreća.

Sljedeće 2 kritične toče nalaze se na prijelazima u Dukovec. Na oba prijelaza pješaci prelaze cestu bez obilježenog pješačkog prijelaza. Zamislite dijete koje usred magle i smanjene vidljivosti pretrčava cestu na mjestu gdje je ograničenje brzine 60. Zamislite dijete koje tuda prolazi poslije zadnjeg sata škole koji u Sv. Križu Začretju završava u 18:05. U zimsko doba tada je već mrkli mrak. Rasvjetenema. Na prvom prijelazu prelazi mnogo pješaka s obzirom da je stotinjak metara dalje stanica za vlak. Na drugom prijelazu djeca moraju prijeći preko 4! prometne trake ukoliko žele proći od autobusne stanice do svojih kuća.

Spojna cesta Zabok - Krapina spaja dva veća grada, ali je pri tome Sveti Križ Začretje podijelila na dva dijela pri čemu u obzir nije uzet način življenja mještana.

Drugi dio dionice spojne ceste izuzetno je opasan za sve sudionike prometa. Hrvatske ceste na to su upozoravane i ranije. U travnju 2022. godine upućena im je peticija za povećanje mjera opreza s 1500 potpisa nakon čega slijede neka obećanja kako će biti postavljen semafor do otvaranja ceste. Cesta je ipak puštena u promet 20. prosinca 2022. godine. Ovaj puta bez ikakve medijske popraćenosti, bez rezanja vrpce, bez prisutstva vladajućih, po mrklome mraku - otprilike u 17:00 sati. Zamislite sada koliko je vozača prošlo raskrižjima spojne ceste i Ulice M. Jurić Zagorke te Ulice Matije Gupca misleći kako i dalje imaju pravo prednosti prolaza kao i svih ovih godina, ne shvaćajući kako je cesta puštena u promet i kako se više ne nalaze na glavnoj cesti. Obje su te ceste u nadležnosti Županijskih cesta KZŽ. Nisu li i one trebale uzeti u obzir sigurnost mještana?“, napisali su organizatori prosvjeda.

 

U pisanom odgovoru koji im je stigao od Pravobraniteljice za djecu, vidljivo je kako je Helenca Pirnat Dragičević odmah reagirala.

-U povodu Vašeg obraćanja ovom Uredu obavještavamo Vas da smo se obratili Ministarstvu unutarnjih poslova, Hrvatskim cestama d.o.o. i Županijskoj upravi za ceste Krapinsko – zagorske županije. Očekujemo izvješća o poduzetim radnjama iz njihove nadležnosti – stoji u kratkom odgovoru mještanima kojeg je potpisala Helenca Pirnat Dragičević.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook