Ukupno 37 posto maturanata palo je državnu maturu na jesenskom roku, doznaje Jutarnji list iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja koji danas objavljuje konačne rezultate. Među njima, daleko je više učenika strukovnih škola: njih 40 posto nije uspjelo položiti neki od obaveznih predmeta na maturi (hrvatski, matematika, strani jezik), za razliku od gimnazijalaca kojih je palo 11 posto.

Ukupno je na jesenski rok izašlo 4352 kandidata od kojih 1596 nije prošlo neki od obaveznih predmeta. Maturu je, dakle, palo 1336 učenika strukovnih škola, 43 učenika gimnazija te 217 ostalih pristupnika. Prolaznost je različita po predmetima, a najtežim ispitima pokazali su se ovoga puta hrvatski na osnovnoj razini, engleski (također na osnovnoj) i fizika, ali i - politika i gospodarstvo te informatika.

Naime, ispit iz hrvatskog jezika na osnovnoj razini palo je 44 posto kandidata (njih 492), a na višoj razini 19 posto.

‘Lagani‘ engleski na osnovnoj razini nije uspjelo položiti čak 48 posto kandidata (na višoj tek pet posto), a najgore rezultate maturanti su postigli iz fizike.

Taj je ispit na jesenskom roku palo čak 75 posto kandidata. Lani je na jesenskom roku fiziku palo njih 59 posto, dok na ovogodišnjem ljetnom roku taj predmet nije položilo 38 posto učenika, čime se fizika svrstala u ‘predmet broj jedan‘ na ljestvici najtežih predmeta na maturi.

Razlika po predmetima zanimljiva je i zbog ispita iz politike i gospodarstva te informatike: PIG je na jesenskom roku palo čak 55 posto učenika, informatiku 53 posto.

Paralelno, ‘tešku‘ biologiju palo je znatno manje učenika - 27 posto (lani 34 posto). Kemiju na jesenskom roku nije uspjelo savladati 40 posto kandidata, u odnosu na 30 posto lanjskih.

Rezultate je za Jutarnji list komentirao ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović.

- Ono što ohrabruje jest što je ove godine znatno manje maturanata iz gimnazija koji nisu položili maturu, svega desetak posto, odnosno brojkom njih 43. Lani ih je bilo gotovo dvostruko više, 83. Ističem tu gimnazijalce jer je njima polaganje mature uvjet završnosti četverogodišnjeg obrazovanja. Na žalost, ovih 43 morat će tražiti priliku u slijedećoj godini, kaže Filipović.

Komentirajući visok postotak učenika koji nisu položili maturu niti na jesenskom roku (ukupno, dakle, 37 posto), ističe kako je taj postotak uobičajen te se prijašnjih godina kretao oko 40 posto.

- Riječ je o onim učenicima koji u dva mjeseca nakon ljetnoga roka ipak nisu uspjeli usvojiti potrebna znanja da bi prošli obavezne ispite mature, kaže.

Što se dogodilo s hrvatskim jezikom na osnovnoj razini, s obzirom da je lani taj predmet palo 35 posto kandidata, a ove godine desetak posto više?

- Ako usporedite taj podatak s ispitom na višoj razini znanja, ispada da je u odnosu na prošlu godinu ove godine taj postotak za sedam posto manji kada je riječ o kandidatima koji nisu uspjeli položiti. S obzirom da se radi o učenicima koji u ljetnom roku nisu položili neki od obveznih ispita, ali i kandidatima iz prethodnih godina, ovi pokazatelji ne moraju ništa posebno govoriti. Zahtjevnost ispita na jesenskom roku jednaka je kao i na ljetnome, kaže Filipović.

Ostaje problematična fizika.

- Uistinu visok postotak učenika ne uspijeva položiti taj predmet i to je nešto što je trend svih ovih godina. Na ljetnome roku postotak učenika koji ne uspijevaju riješiti ispit iz fizike za prolaznu ocjenu kreće se od 30 do 40 posto. O tomu treba napraviti analizu, jer moguće je da je to svojevrsni signal i u izradi ispita za sljedeće godine, kaže ravnatelj Centra.

Unatoč ljetnoj raspravi vođenoj u medijima i opetovanim upozorenjima o tomu da se kandidati ne smiju potpisati na ispit, za sedam kandidata to nije bilo dovoljno. Njihovi su ispiti poništeni jer su se potpisali na neki od predmetnih ispita.

Kako doznaje Jutarnji na jesenskom roku maturu je prošla Laura Mikić, koja se nakon ljetnog roka požalila da je pala ispit iz hrvatskog jezika jer se greškom potpisala na ispit iz eseja. Ovoga puta nije ponovila grešku i prošla je maturu.