U listopadu 2015. godine u promet je puštena prva dionica brze ceste Andraševec – Marija Bistrica – Popovec. Ta je prva dionica bila dugačka 5,2 kilometara, a radovi su bili vrijedni 254 milijuna kuna. Spomenuta je dionica uključivala i nadvožnjak kod bolnice Bračak, a danas, niti tri godine kasnije, cesta se na tom dijelu počela raspadati.

Traži se rješenje

Skrenuli su nam pažnju na to brojni građani koji svakodnevno prolaze tom cestom, koja na nekoliko dijelova ima vrlo opasne 'hupsere', zbog čega su si neki vozači i oštetili vozila, a o katastrofalnom stanju ceste posvjedočili smo i sami. Osim što je cesta pukla i nabrala se, nagnut je i rasvjetni stup. Radove na cesti izvodila je tvrtka Viadukt, a naručitelj radova bile su Hrvatske ceste. Upravo smo njima poslali upit o tome kako je moguće da se nova cesta u tolikoj mjeri doslovce raspada. Glasnogovornica Hrvatskih cesta, Tamara Pajić istaknula je kako problem zapravo stvara klizište.

– Tijekom građenja se već pojavilo to klizište, no ono je još uvijek djelomično aktivno – istaknula je Pajić. Na pitanje, a s obzirom da su oštećenja nastala ubrzo nakon građenja i otvaranja ceste, je li izvođač radova imao kakav rok tijekom kojeg mora jamčiti da se oštećenja neće dogoditi, iz Hrvatskih cesta su rekli kako izvođač nije odgovoran za nastalo stanje. Izvođač, odnosno tvrtka Viadukt, sve je radove izveo prema projektu na temelju čega je izdana Uporabna dozvola, naglasila je glasnogovornica Pajić. – Trenutno se vrši praćenje i izrada tehničkog rješenja po kojem kojem bi se saniralo novonastalo stanje – naglasila je.

Podzemne vode

Kako smo uspjeli doznati u neformalnim razgovorima s upućenima, samo klizište koje je prilikom izgradnje ceste sanirano gradnjom velikog kamenog zida, 'škarpe', nije se aktiviralo u tolikoj mjeri da bi oštetilo taj zaštitni zid. No, kako su nam napomenuli, klizište nije glavni razlog ovakvog brzog i progresivnog propadanja ceste, već taj razlog struka vidi u podzemnim vodama koje s brda od strane bolnice prolaze ispod ceste na drugu stranu, a kako je riječ o 'lapornom području', voda si je 'našla put' do same površine pa na taj način, svojom prirodnom silinom, 'razara' cestu. Jedan od naših sugovornika rekao nam je da je najizglednije rješenje ovog problema izgradnja zacjevljenog podzemnog kanala ispod ceste, koji bi podzemne vode provodio s jedne na drugu stranu, kako one više ne bi uništavale cestu.

Nastavak brze ceste

Dakle, nova brza cesta još nije došla niti do svog krajnjeg cilja, Marije Bistrice i Brezničkog Huma, a već je treba popravljati. Druga dionica od čvora Bračak do čvora Bedekovčina, duga oko 6 kilometara, također je u prometu već više od godinu dana, a porezne je obveznike stajala oko 120 milijuna kuna. Tu je dionicu, podsjetimo, u veljači 2017. godine, svečano u promet pustio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. Sada su aktualni radovi na dionici od Bedekovčine do Zlatar Bistrice. Trasa je duga oko 6, 5 kilometara, a vrijednost radova je oko 145 milijuna kuna. Na kraju treće faze bit će izgrađen čvor Zlatar Bistrica koji će jednim krakom voditi promet prema Mariji Bistrici i Popovcu dok će drugi krak voditi prema Brezničkom Humu. Nakon izgradnje posljednje faze, brza cesta zajedno sa spojem na Breznički Hum bit će duga ukupno 59,1 kilometar, od čega će 44 km prolaziti kroz Krapinsko-zagorsku, 12 km kroz Zagrebačku te 3 km kroz Varaždinsku županiju.

Do Marije Bistrice

Inače, nakon izgradnje brze ceste do Bedekovčine dosta se rasteretila državna cesta D24 kojom dnevno prosječno prođe oko 8 tisuća vozila. Prema najavama, brza cesta do Zlatar Bistrice trebala bi biti u promet puštena krajem ove godine. Kako smo već ranije pisali, brza cesta prema Mariji Bistrici, Kašini i Popovcu jedan dugoročan i skup projekt, vrijedan oko milijardu kuna te je sasvim izgledno da se on neće realizirati u mandatu aktualne Vlade.

Nastavak njene gradnje planiran je u dvije faze. Prva faza bila bi izgradnja dionice od Zlatar Bistrice do Kašine, a u drugoj fazi od Kašine do Popovca. Naravno da je Zagorcima najbitnije da ona dođe do Marije Bistrice, a premijer Plenković je obećao kako će dionica Zlatar Bistrica – Marija Bistrica, duga oko tri kilometara, biti izgrađena odmah, u roku dvije godine. Vrijednost dionice s PDV-om je negdje oko 160 milijuna kuna, a u njenu trasu ulazi i tunel u dužini od 530 metara, koji obilazi naselje Podgrađe, a sama cesta bi završavala kod Tehnomehanike u Mariji Bistrici.