Gradonačelnik Grada Donja Stubica  Nikola Gospočić za Zagorski list govori o prvim mjesecima svog mandata

ZL: Prošla su četiri mjeseca od lokalnih izbora, upoznali ste se s vođenjem Grada, na čemu se najviše radilo u ova protekla četiri mjeseca?

GOSPOČIĆ: Da, prošla su četiri mjeseca otkako smo preuzeli vlast. Najviše se radilo na pripremanju projekata kako bi se oni mogli prijaviti na europske ili domaće fondove, jer je naš proračun 'presušio'. Kroz ljeto su dovršeni oni projekti koji su započeti prije našeg stupanja na dužnost. Pri kraju su radovi na II. i III. fazi na Fellerovoj zgradi, čija je vrijednost 1.800.000 kuna, a financira ih Ministarstvo kulture. Na Ministarstvo kulture prijavili smo i nastavak radova, dakle treću i četvrtu fazu za sljedeću godinu, a ti radovi vrijedni su gotovo 5 mil. kuna. Kroz ljeto je na Ministarstvo kulture preko Muzeja Hrvatskog zagorja prijavljeno i dalje iskapanje Starog grada. Na natječaj je prijavljena i stara zgrada žandarmerije koja bi trebala postati centar Turističke zajednice područja Donja Stubica i Gornja Stubica te Stub – kluba. Prijavili smo i zadnju fazu unutarnjeg uređenja Doma kulture; izradu fasade i ventilaciju, čija je ukupna vrijednost pola milijuna kuna. Kroz ljeto se u Dom kulture postavljala klimatizacija, a za što su također dobivena sredstva od 200.000 kuna od Ministarstva kulture. Sve su to projekti koje smo prijavili i sada treba vidjeti koji će nam projekti i u kojem iznosu proći.

ZL: Rekli bi da je za Grad Donja Stubica ovo godina pripreme projekata i prijava na razne natječaje.

GOSPOČIĆ: Na mjeru 7.2. Ministarstva poljoprivede prijavili smo Strategiju razvoja Grada Donja Stubica. Vrijednost radova iznosi 165.000 kuna. Velika su to sredstva s obzirom da moramo napraviti i strategiju utjecaja na okoliš, jer smo zona Parka prirode Medvednica, pa moramo raditi duplo taj posao. Trenutno je otvoren natječaj Ministarstva regionalnog razvoja za pripremu razvojnih projekata za financiranje iz ESI fondova. Na taj ćemo natječaj prijaviti projektiranje društvenih domova u Grabrini, Donjim Matencima i Pustodolu, a isto tako te ćemo domove prijaviti i na natječaj Ministarstva gospodarstva i na Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za financiranje radova. Na tu mjeru planiramo prijaviti i na dječji vrtić jer mjera 7.4. na koju jer prijavljen još nije ocijenjena, pa ćemo ga prijaviti i na drugu mjeru, da vidimo gdje ćemo dobiti prije sredstva.

ZL: Prilikom primopredaje vlasti, u proračunu je zatečen minus. Kakvo je stanje trenutno?

GOSPOČIĆ: Imali smo minus od 666.000 kuna. Sada u studenome planiramo rebalans proračuna i da ćemo godinu 'zglihati' s pozitivnom nulom, a isto tako nešto obveza prenijeti u sljedeću godinu. Nadamo se da će novi zakon o financiranju lokalnih samouprava profunkcionirati čime bi dobili veća sredstva za sljedeću godinu od poreza na dohodak i onda bi u principu, kroz sljedeću godinu, uspjeli poplaćati obveze koje nam budu ostale i sve ono planiramo u 2018.

ZL: Puno je planova, ali to pračunska stredstva ne dopuštaju, no tekuće stvari na infrastrukturi su realizirane. Što bi izdvojili od infrastrukturnih radova?

GOSPOČIĆ: Do kraja godine planiraju se asfaltirati dionice nerazvrstanih cesta na području grada Donja Stubice. Proveli smo postupak javne nabave i izabrali najpovoljnijeg izvođača. Vrijednost radova iznosi oko 300.000 kuna, a do kraja godine u planu je asfaltiranje sljedećih dionica; Lepa Ves - Boromisa - odvojak Marčinkovo, Vučak - Tustići, Donji Hruševec kod škole, dvije ceste na Kamenjaku, u Dubravačkoj ulici - odvojak Drempetići, u Vučaku - odvojak Jagarčeci. Isto tako odrađeno je krpanje i popravak postojećih asfaltiranih cesta na nekoliko lokacija, ukupne vrijednosti stotinjak tisuća kuna. Inače, sveukupno na području grada imamo 120 kilometara nerazvrstanih cesta. Potrebe su velike, no više sredstava u proračunu za ovu godinu nije bilo. Trebali bi početi i radovi na sanaciji i zacjevljivanju kanala i ceste u Pustodolu. Također, Županijske ceste su pri kraju sa sanacijom klizišta u Hruševcu.

ZL: Što bi još izdvojili od aktivnosti, a koje se tiču isključivo koristi građana?

GOSPOČIĆ: Krećemo u projekt sanacije javne rasvjete, tzv. New Light što je izglasano na zadnjoj sjednici vijeća. Odlučili smo se za projekt sufinanciranja iz energetske uštede, što znači da bi kroz javnu nabavu dobili tvrtku koja bi uložila svoja vlastita sredstva u promjenu 1007 lampi na području Grada Donja Stubica, a mi bi najam tih lampi plaćali kroz 10 godina iz naše energetske uštede. S time da bi tvrtka koja bi postavila lampe, imala i obvezu održavanja javne rasvjete. U pripremi smo i plana širokopojasnog interneta. U taj projekt ulazimo zajedno s Gradom Oroslavjem te općinama Gornja Stubica, Marija Bistrica, Stubičke Toplice i Veliko Trgovišće. Dobivena su i sredstva zaštite okoliša gdje nam je sa 60 posto pokriveno projektiranje reciklažnog dvoriša. Planiramo to ubrzati, kako bi do kraja godine uspjeli reciklažno dvorište prijaviti za izvođenje radova. Lokacija za reciklažno dvorište je prostor stočnog sajma u Matenačkoj ulici u Donjoj Stubici. Puno je tu još projekata koje planiramo; projekt ceste u Hruševcu, koja je sada zaobilaznica zbog pojave klizišta. U fazi smo legalizacije te ceste i otkupa zemljišta i tu bi cestu prijavili na Ministarstvo regionalnog razvoja za njezino uređenje i asfaltiranje. Imamo planove vezane i za obnovu dvorca Stari Golubovec, a isto tako, što sam već najavio, s Udrugom Stubička baština i školom, odnosno Županijom planiramo krenuti u izgradnju jedne stare tradicijske kuće i trnaca starih sorata voća s obzirom na našu dugogodišnju tradiciju izložbe 'Zagorje trnac starih sorata voća', kako bi mogli sve to i uživo pokazati. Plan je raditi i registar nerazvrstanih cesta, groblja, legalizirati i riješiti imovinsko - pravne odnose društvenih domova. Što se tiče stubičke zaobilaznice koja je spomenuta na prvom sastanku sa županom, dogovoreno je da će se u sljedećoj godini preko Zavoda za prostorno uređenje KZŽ osigurati sredstva za izradu idejnog rješenja - trase koja bi bila najphodnija za izgradnju ceste, nakon čega bi slijedile ostale radnje, kao što su otkup zemljišta, projektiranje i javljanje na fondove.