Analiza podataka Državnog zavoda za statistiku koju je proveo portal Gradonačelnik.hr pokazala je da su dva zagorska grada, Pregrada i Donja Stubica, među 10 gradova s najmlađim stanovništvom u čitavoj Hrvatskoj, s prosječnom dobi stanovnika od 42,5 godine. Naime, podaci DZS-a o dobnoj strukturi u Hrvatskoj pokazuju da je prosječna starost u hrvatskim gradovima 45 godina (za usporedbu, prosječna globalna dob na zemlji je 31 godina, a u Europi je 43 godine), što znači da Pregrada, koja se na toj ljestvici 'najmlađih hrvatskih gradova' našla na visokom 7. mjestu, ima u prosjeku mlađe stanovništvo nego što je prosjek čitave Europe. Tek malo zaostaje Donja Stubica, koja također zauzima 'iznadprosječno' 10. mjesto.

Mogući razlozi

S gradonačelnikom Pregrade razgovarali smo o toj temi, a posebno nas je zanimalo radi li se o doseljavanju mladih, povećanom natalitetu ili smanjenom odljevu mladih ljudi iz Pregrade. – Mislim da je riječ o kombinaciji svega toga. Ruku na srce, što se tiče nataliteta, pozitivnu sliku nema nitko u Krapinsko – zagorskoj županiji, a niti u Hrvatskoj. Dakle, ako razgovaramo o demografskim pojmovima, prirodni prirast je i kod nas negativan. Puno više ljudi umire, nego što ih se rađa i to je pokazao i posljednji popis stanovništva. No ipak, moram priznati da se u posljednje vrijeme primjećuje jedan pozitivan trend u smislu da se rađa puno više djece nego što je to bio slučaj prethodnih godina. S druge strane, u posljednje vrijeme se u Pregradi gradi popriličan broj novih stambenih jedinica, tako da imamo i trend doseljavanja i to su većinom mlađe obitelji. A što se tiče odljeva stanovništva iz Pregrade u veće sredine ili u inozemstvo, naravno da ima i toga, ali moj je dojam da kod nas to i nije u tako velikom broju kao što se to događa u nekim drugim sredinama – ispričao nam je gradonačelnik Vešligaj.

Gradske mjere

Kako nam je rekao, uvjeren je i da su obol tome dale i brojne mjere koje Grad Pregrada poduzima i provodi s ciljem zadržavanja i privlačenja mladih. – Grad Pregrada ima status, odnosno titulu 'Grad za mlade', a tu titulu nismo dobili bez veze, niti je to samo neko 'mrtvo slovo na papiru'. Jer da biste dobili tu titulu morate ispuniti brojne kriterije, još od predškolskog odgoja kod kojeg mi osiguravamo da se svako dijete može upisati u vrtić. Prema službenim podacima mi smo u samom vrhu Hrvatske prema ulaganjima u predškolski odgoj. Nakon predškolskog odgoja, tu je i naše ulaganje u brojne stipendije za učenike i studente, ali i naše inzistiranje da uključujemo mlade u procese odlučivanja u našoj zajednici. I mislim da je sve to polako dovelo do toga da je Pregrada poželjno mjesto za život mladima, naravno, uz činjenicu da zbilja puno ulažemo svake godine i u komunalnu infrastrukturu po našim mjesnim odborima – ispričao nam je gradonačelnik Vešligaj.

Radna mjesta

Isto tako, mladi koji žive u Pregradi, uglavnom nemaju problema niti s pronalaskom zaposlenja i to često na dobro plaćenim poslovima, kaže gradonačelnik. – Na području grada Pregrada, a posebno u susjednoj općini Hum na Sutli, postoje jake poslovne zone s jakim poslovnim subjektima, koji svojim zaposlenicima zadnjih godina nude i dobra primanja, tako da je i to jedna dodatna okolnost koja pridonosi podatku da nam mlado stanovništvo ovdje ostaje i doseljava se. Evo, isto je nedavno objavljen podatak da grad Pregrada u svom stanovništvu ima treći najveći udio radne snage u čitavoj Republici Hrvatskoj. Dakle, od ukupnog broja stanovnika Pregrade, velik je broj radno aktivnog stanovništva. Što se tiče nezaposlenosti, ona kod nas gotovo da i ne postoji, ona je na razini nekakve statističke pogreške – podsjeća nas gradonačelnik.

Kazna države

No, zbog svega navedenog, Grad Pregrada umjesto da dobije dodatnu potporu od strane države, na neki način ispada da je kažnjen što ima velik broj mladih koji su zaposleni i nerijetko imaju dobra primanja, žali se gradonačelnik. – Cijeli sustav financiranja jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj je loš. Mislim da je to svakome jasno. Trebamo puno toga poduzeti oko kompletne reorganizacije lokalne samouprave i uvesti drugačiji sustav financiranja jedinica lokalne samouprave. Jer ovo što imamo su sve nekakve 'vatrogasne' intervencije koje vam jedne godine nešto donesu, a onda druge godine imate situaciju da to sve izgubite jer je Vlada išla za tim da se kroz porezno oslobođenje mladima osiguraju nešto veći dohoci. No, Vlada je to odlučila, ali građani uglavnom nisu svjesni da je to isključivo išlo na teret gradova i općina. Konkretno, mi u Gradu Pregradi smo prošle godine imali povrat poreza u iznosu od 2,5 milijuna kuna i kad gledamo izvorne gradske prihode, to iznosi oko 15% našeg proračuna. Naravno, zbog tih razloga mi smo prisiljeni dizati i cijene nekih naših usluga, kao što je cijena vrtića i slično. Dakle, država mladima kao nešto daje, a zapravo im daje na način da uzme od gradskog proračuna. Također, kad je u pitanju predškolski odgoj, država uvodi nove standarde, određuje broj zaposlenih i visinu plaća u predškolskom odgoju, a mi bez ikakve pomoći države sve to moramo sami isfinancirati. Naravno, ja sam presretan i izuzetno mi je drago da nam mlade obitelji dolaze i ostaju tu, ali mislim da bi država trebala pomoći u financiranju predškolskog odgoja na neki način, ako nikako drugačije, barem da preuzmu na sebe obvezu isplaćivanja plaća djelatnicima u predškolskom odgoju, kao što je to u slučaju školskog, odnosno, obrazovnog sustava – rekao nam je gradonačelnik Marko Vešligaj.