Kukuriku koalicija uvjerljivo je pobijedila, a u 3. izbornoj jedinici 10 kandidata s izborne liste 26 izborilo je pravo ulaska u novi saziv Sabora. Uz Dunju Špoljar (SDP) i Anđelka Topolovca (HNS), saborski zastupnik Krapinsko-zagorske županije je i SDP-ovac Željko Kolar (44), gradonačelnik Klanjca koji kaže kako smatra da u životu ništa nije slučajno.

-  Čovjek ima afinitete za određene stvari, životni put i cilj kojeg slijedi. Kao mladića interesirala me je politika i vrlo rano sam se počeo njome baviti, jer sam shvatio ako se ti ne baviš politikom, onda se ona bavi tobom. Onda sam došao do zaključka da je bolje da ja donosim nekakve odluke, da ih pokušavam kreirati i utjecati na te odluke, a ne da one utječu na mene. Na početku, kada sam se počeo baviti politikom, bio mi je osnovni cilj da mogu sudjelovati u planiranju i razvijanju mojega grada, a nakon toga kako sam sve dublje ulazio u taj politički život, rasle su mi ambicije i neka očekivanja. Što se tiče mog ulaska u Sabor Republike Hrvatske, to je zapravo kruna moje političke karijere. Mi smo jednom već razgovarali o tome i ja sam već tada nagovijestio da očekujem nakon 20-godišnjeg bavljenja politikom, od toga 12 godina u vrhu županijske organizacije SDP-a, člana županijskog poglavarstva, a uz to biti i gradonačelnik, da je to jedan normalni slijed. Ja sam napredovao stepenicu po stepenicu i nakon tog dugog  političkog djelovanja, ovo je samo nekakav logički nastavak te politike - prokomentirao je Kolar.

Sad kad već imate mandat u Saboru, Vaši birači od Vas očekuju da aktivno zastupate njihove interese u sljedeće četiri godine?

Gledajte, naši ljudi imaju pomalo krivu percepciju, što je posao saborskog zastupnika. Međutim, činjenica je da smo mi s liste 3. izborne jedinice izabrani na području Krapinsko-zagorske županije i da moramo posebno voditi brigu o njenim interesima. Kao zastupnik iz vladajuće Kukuriku koalicije koja je pobijedila na izborima, ali i kao gradonačelnik volonter, zalagat ću se da krenemo s decentralizacijom države. Bez državnih sredstava nema razvoja jedinica lokalnih samouprava, gradova i općina, niti ravnomjernog razvoja. Na žalost, u posljednjih osam godina Zagorje je sustavno zapostavljano, bez obzira na priče i s koje strane dolazile. Uvijek će biti onih koji će određene projekte napadati. Ali, osim zabočke Središnje bolnice koje je projekt pokrenut još za Vlade Ivice Račana, u Zagorju nije bilo kapitalnih investicija. Autocesta koja vodi prema moru je Zagorju napravila više štete nego koristi. Podijelila ga je na dva dijela, a alternativni pravci koje je Vlada obećavala, nikad nisu izgrađeni, kao ni paralelna cesta Zabok - Krapina i brza cesta Mokrice - Bračak - Bedekovčina - Zlatar Bistrica - Marija Bistrica - spoj na Breznički Hum i Betterment II program od Zaboka pa skroz do graničnog prijelaza u Razvoru. Da ne govorimo da smo izgubili željeznički promet Savski Marof - Kumrovec. Dakle, osnovni problem za čije ću se rješenje uporno zalagati, jeste da investicije u Krapinsko-zagorskoj županiji budu na razini  svih drugih županija ili regija. Još prije četiri godine, kad  se gradila tzv. Dalmatina, rekao sam kako je preko te ceste ostavljeno više prijelaza za medvjede, nego što Zagorci imaju izlaza sa svoje autoceste. Prema tome očekujem da ista količina novca koja ide za razvitak, recimo Zadra, da ide i za Krapinsko-zagorsku županiju. Ako je riječ o štednji, onda treba teret rasporediti na sva pleća podjednako. Nemoguće je da investicije u Zadru, što je nekako simptomatično, budu deset puta veće nego za čitavu Krapinsko-zagorsku županiju.
Bitno je također da Zagorci ne ostanu po strani što se tiče izvršne vlasti. Imamo drugi najbolji izborni rezultat u Hrvatskoj i u našoj sredini ima mnogo kvalitetnih, visoko školovanih ljudi koji mogu pomoći u vođenju naše države. Ima i vanstranačkih kandidata koji mogu  pomoći i da država čim prije izađe iz krize i da se u Hrvatskoj bolje živi. Imamo u vidu 15-ak ljudi koji su magistrirali i doktorirali i koji su vrlo uspješni u svojim fahovima odnosno zanimanjima, pa očekujemo da dobar dio njih dobije mogućnost sudjelovanja u novoj vladi Zorana Milanovića.

Nekako se uvijek nameće pitanje Kumrovca koji ima neslućene mogućnosti razvoja, a još uvijek je na margini interesa?

Što se tiče Kumrovca i njegovih ''mrtvih kapitala'', mislim da tu nema nikakve dileme. Znači, Kumrovec se mora pod hitno početi razvijati. Nužno je čim prije pokrenuti natječaj za realnu cijenu. Ako vi pet puta za redom raspišete natječaj za određeni objekt uz određenu cijenu i pet puta vam se nitko ne javi, znači ili ne želite vidjeti stvari kakve jesu, ili to radite iz nekog interesa. Ako su zainteresirane firme procijenile da su ulaganja i do četiri puta veća nego što je vrijednost tih kumrovečkih objekata, onda treba slušati tržište. Mi smo i prije izborne kampanje, i Zorana Milanovića, i Radimira Čačića upoznali s problemom, i jako dobro znaju situaciju u Kumrovcu. Očekujemo da jedan od prvih poteza u vladi bude i raspisivanje javnog  natječaja za kumrovečke objekte pod nekim realnijim uvjetima. Nitko kao Kumrovec i Klanjec sa svojim poslovnim zonama, a pogotovu Kumrovec sa svojim razvojnim resursima ne može u tako kratko vrijeme povećati broj zaposlenih, pokrenuti zapošljavanje i nekakav gospodarski oporavak. U Kumrovcu svakom godinom objekti koji leže neiskorišteni, propadaju i vrijede sve manje i manje. Naravno da će veći broj ljudi, bez obzira tko bio investitor, dobiti posao ne samo iz Kumrovca, već će se tamo zapošljavati i ljudi iz Klanjca, Kraljevca, Tuhlja  i Zagorskih Sela, a možda i iz Zaboka. To znači da će raditi i dućani, i ugostiteljski objekti i svi ostali popratni sadržaji, ali je jedan od uvjeta da se otvori i promet na pruzi i obnovi cesta D-205, čime bi se stvorili uvjeti za neslućeni razvitak zapadnog dijela naše županije. Nama dolaze gospodarstvenici zainteresirani za ulaganje u našu poslovnu zonu, ali uvijek žele čuti kad će biti osposobljene cesta i pruga. Zato ćemo tražiti od nove Vlade i direktora državnih željeznica i državnih cesta da jasno i decidirano kažu kada će se ti projekti pokrenuti. Očekujem da to bude u što kraćem roku, u 2012. ili najkasnije u 2013. godini. a što se tiče Kumrovca, on se mora rješavati odmah!

Kako uspijevate uskladiti posao u struci, a pogotovu  političke ambicije na jednoj i obitelj na drugoj strani?

Na žalost, vrlo teško. Naravno da je meni kao i svakom drugom obitelj svetinja i najveća potpora. Jer ako odnosi u obitelji ne funkcioniraju, onda niti vi ne možete raditi taj posao. Ja se dva decenija bavim politikom i ta izbivanja od kuće su nužno zlo. No, nekako smo se organizirali, pa ono malo slobodnog vremena posvećujemo jedni drugima. Naravno supruga Mira Hrbud Kolar drži sve konce u svojim rukama kaj se tiče kuće, vođenje domaćinstva i odgoja djece, a uz sve to je uspjela završiti i ekonomski fakultet. Djeca su nam odlični đaci, sin Maks je upisao pravni fakultet, kćer Maja je krenula u zabočku gimnaziju, što mi na neki način olakšava to što ja nisam doma. Uz moje nove obaveze gradonačelnika i saborskog zastupnika naći ću uvijek i vrijeme koje ćemo provoditi zajedno.