Prethodni članak
Sljedeći članak

Hoćemo li konačno imati ‘bijeli Božić’? Europski meteorolog ima frišku prognozu za zimu


S obzirom na klimatske promjene, s kojima smo svakodnevno suočeni, postavlja se pitanje hoćemo li ove godine konačno doživjeti "bijeli Božić“, kakvog već dugo nismo imali.

Prošlog tjedna dijelove Europe pogodio je prvi snijeg ove zime, dok su meteorolozi upozoravali na oluju Bert koja je donijela obilne kiše, olujne vjetrove i visoke valove.

Prema riječima meteorologa Larsa Lowinskog, piše Euronews, studeni snijeg nije neuobičajen za Europu, no ono što je ovog puta bilo izuzetno bila je količina snijega koja je pala na neočekivanim mjestima. Uobičajeno, prvi snijeg pada u sredini studenog, ali padaline u jugozapadnoj Engleskoj, Francuskoj, pa čak i Parizu, ove godine bile su neobične, piše Večernji.

„Za vrijeme mog djetinjstva u Belgiji, prvi snijeg obično je padao sredinom studenog, što je u skladu s prosječnim uvjetima za Europu“, kaže Lowinski. No, ono što je bilo izuzetno jest količina snijega koji je pao u područjima gdje je obično toplo, poput jugozapadne Engleske, jugoistoka Francuske i Pariza. U Francuskoj je zabilježeno čak 4 cm snijega u Parizu, što se nije dogodilo od 1968. godine, dok su dijelovi jugozapadne Engleske doživjeli rijedak snijeg u studenom, što je izazvalo zastoje u prometu.

Međutim, klimatske promjene donose toplije zime, što znači da „bijeli Božići“ postaju sve rjeđi. U Njemačkoj je nedavno zabilježen rekordnih 22,2°C krajem studenog, dok je u Velikoj Britaniji šest od deset najtoplijih zima na rekordima zabilježeno nakon 2007. godine. Ove promjene temperature postale su izrazito očite u posljednjim godinama, pa se čak i unutar mjesec dana može dogoditi nagli temperaturni skok, kao što je to bio slučaj ove godine, kada su temperature porasle s niskih vrijednosti ispod nule na čak 18°C.

Za ovu zimu, Lowinski predviđa da će sjeverni dijelovi Europe doživjeti vlažniju i hladniju sezonu, dok će južniji dijelovi, poput Balkana, Mediterana i Pirinejskog poluotoka, imati sušnije uvjete. Iako ovo predviđanje uključuje prosječne uvjete, moguće su i temperaturne oscilacije, pa ćemo imati i razdoblja s visokim oborinama, pa čak i olujama. „Ove klimatske promjene donose varijacije koje su sve više uočljive, a posebice u Europi, koja je podložna snažnim temperaturnim skokovima“, objašnjava Lowinski.

Iako ovo zimsko nevrijeme nije neočekivano, dugoročna prognoza za Europu pokazuje da će zime postati sve toplije. Statistike govore da su već sada čak i šest od deset najtoplijih zima u Velikoj Britaniji zabilježene nakon 2007. godine. U budućnosti ćemo vjerojatno svjedočiti kraćim, ali intenzivnijim zimama, s povremenim naglim porastima ili padovima temperature. Klimatske promjene sigurno će oblikovati našu svakodnevicu, a jedna od posljedica bit će i rjeđi, ali jači snježni uvjeti. 

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook