Prethodni članak

Hrvatima već stižu kazne zbog novog zakona o zgradama, Bačić: ‘Možete zatvoriti balkon, ali onda moraju svi‘


Zakon o upravljaju i održavanju zgrada na snazi je od ove godine, a RTL ekskluzivno doznaje da su prvog mjeseca njegove primjene stanarima stigle i prve kazne. Ispisane su zbog klima i antena na pročeljima zgrada, ali i zbog zatvaranja i natkrivanja balkona. Zbog pooštrenih propisa i veće odgovornosti predstavnici stanara masovno podnose ostavke. Uskoro na kućne adrese stižu i veći računi za pričuvu.

O potresu na tržištu nekretnina u RTL-u Danas razgovarali su s ministrom prostornog uređenja i graditeljstva Brankom Bačićem.

Gdje je vaša klima?

U Zagrebu je na balkonu. Ne vidi se s ulice. A na Korčuli mi je na vrtu u mojoj obiteljskoj kući. Ni tu mi nije na ulici premda živim u obiteljskoj kući na koju se ovaj zakon ne odnosi.

Već su počele prve kazne. Imate li podatak koliko je tih kazni?

Prekršajne kazne utvrđuje komunalni redar i podnosi optužni prijedlog nadležnom općinskom sudu tako da mi tu evidenciju ne posjedujemo koliko je do sada otkad je zakon stupio na snagu utvrđeno takvih kazni.

Ali ima ih...?

To sam i ja čuo. Da su već počeli komunalni redari naplaćivati kazne za postavljanje klima uređaja na pročelja višestambenih zgrada čija se pročelja vide s ulica.

Vodeću ulogu tu igraju komunalni redari, njih je u Hrvatskoj oko 880. No vi zapravo računate na pomoć građana, susjeda, prolaznika. Vjerujete li zaista da će susjed prijaviti susjeda?

Već imam informacije da su vlasnici u višestambenim zgradama na pročeljima koja su dio zajedničkih dijelova zgrade - prijavljuju intervencije na fasadama, pročeljima. Nećete ih vidjeti diljem Europe pogotovo ne u povijesnim jezgrama da su njihova pročelja načičkana sa klima uređajima. Toga nema, to je nešto što uneređuje samu fasadu, izgled naših ulica, naših gradova i mislim da je ovo bilo dobro da se to sada zaustavi i da se klima uređaji postavljaju na balkone, na lađe, na krovove, odnosno na stražnja pročelja zgrada.

Neki građani za nova pravila već su pronašli način kako ih prekršiti. Kako tome doskočiti?

I do sada je bilo zabranjeno samo nisu bile propisane kazne. Sad su te kazne za fizičke osobe od 1000 do 1500 eura, dakle za suvlasnike, vlasnike stanova.

Mislimo da ćemo time zaustaviti postavljanje klima uređaja na pročelja. Do stupanja zakona na snagu, bilo je zabranjeno zatvaranje balkona, lođa, pogotovo prenamjena, ali nije bila propisana kazna. Mi smo na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama imali do 100 tisuća prijava naših sugrađana da se te njihove intervencije za zatvaranje balkona i lođa legaliziraju- To je najbolji pokazatelj da je to i dosada bilo zabranjeno. Ako odlučite zatvoriti svoj balkon ili lođu, to je moguće napraviti - ali onda s ostalim suvlasnicima, ako vam daju 50 posto suglasnosti, napravite projekt kako bi taj projekt bio unificiran za sve balkone i za sve lođe na tom isto pročelju. I tada je to moguće napraviti.

Brojni predstavnici suvlasnika podnose ostavke jer se boje kazni. Kako to komentirate?

Dosada u našoj pravnoj regulativi uopće nije bila regulirana pozicija predstavnika suvlasnika. Mi smo do stupanja zakona na snagu praktično ga promatrali kao bivšeg ako se sjećate predstavnika kućnog savjeta.

Dakle,nisu bila propisana njegova prava niti njegove obveze. Doista ne vidim koji je to sada razlog da bi predstavnici suvlasnika dali ostavke jer za njih nema prekršajne odgovornosti. Oni imaju samo građansko pravnu odgovornost.

Ako taj posao ne obavljaju onako kako je to ugovorom definirano, ako ostali suvlasnici njegovom poslom nisu zadovoljni mogu ga razriješiti. Ili ako je proizvedena šteta njegovim neradom onda može vratiti dio svojih naknada. Sada smo mu omogućili zakonom da prima legalnu naknadu a dotad to nije bio slučaj tako da ne vidim koji je to razlog zašto bi predstavnici suvlasnika podnosio dosta.

Sličan problem sa zgradama imali su i Slovenci. Stambeni zakon usvojili su prije 15 godina - i do sada ga mijenjali više od deset puta. Čeka li takva sudbina i naš Zakon?

Zakon koji je stupio na snagu je praktično prvi put da smo na jedan način uredili održavanje i upravljanje višestambenih zgrada. Uvodimo pojam OIB - a. Radimo registar suvlasnika, registar upravitelja, propisujemo način uzdržavanja zgrade. Neodržavanje zgrada ima svoju posljedicu ono što je doživio Zagreb i Sisačko moslavačka županija, petrinjskom i zagrebačkim potresom.

Da su te zgrade bile održavane, da su bili uređivane kako to zakon propisuje, ne bi šteta na tim zgradama bila tako velika, kao što je počinjena našim zagrebačkim i petrinjskom potresima.

Mi smo do sada u obnovu jako puno sredstava uložili - više od tri i pol milijarde eura u uređenje takvih zgrada. I još ćemo ulagati. Zato je zakon dobrodošao. Bilo je krajnje vrijeme da se on donese i ja sam uvjeren da ćemo njegovom provedbom i realizacijom poboljšati mehaničku otpornost zgrada, očuvanje i održavanje zgrada.

Poreza na kupnju prve nekretnine - to donosi Nacionalni plan stambene politike gdje se država odriče pola PDV- a za prvu nekretninu u novogradnji. Svi oni, koji kupe ove godine novogradnju, dobit će povrat od države?

To je poruka moja svim sugrađanima mlađima od 45 godina koji kupuju prvu nekretninu: Da, neovisno o tome kada nekretninu (stan, kuću, obiteljsku kuću, gradnju kuće započeli) povrat poreza na promet nekretnina bit će im vraćeno 50 posto PDV-a. Naime, mi ćemo za deset dana uputiti Zakon o društveno poticanoj stanogradnji u hitnu izmjenu.

U kojem roku će im to biti vraćeno?

Mislimo da ćemo krenuti s prvim povratima početkom drugog kvartala. Da bi to mogli napraviti, moramo donijeti zakon po hitnom postupku, što će biti tijekom veljače ili najkasnije do ožujka. Već smo pripremili pravilnik i na temelju tog pravilnika ćemo to napraviti.

S obzirom na to da je Hrvatska narodna banka postrožila uvjete kreditiranja, kako će mladi ljudi doći do tih suludih iznosa za nekretnine? Super je što će mi država vratit pola PDV -a. Recimo, uzmem stan od 210 tisuća eura, država će im vratiti 21 tisuća eura. To je stvarno ogroman novac, ali meni taj novac treba sad, a ja ga nemam. Tko će mi ga dati?

Mislite na ovih 20 tisuća eura ili na ukupnu vrijednost stana?

Na ukupnu vrijednost stana jer ih treba imati danas da bi platio taj stan. Meni će ih država vratiti, ali ja ih nemam sad…

Sama će država vratiti 50 posto PDV-a. No, kako bi omogućili našim sugrađanima, lakši pristup kupnji stana, obiteljske kuće, stambene jedinice, donosimo Nacionalni plan stambene politike koji je završio javno savjetovanje 31. siječnja i mi ćemo na Vladi taj Nacionalni plan stambene politike donijeti do kraja ovog mjeseca. Tim ćemo Nacionalnim planom, kao prvim strateškim krovnim dokumentom koji uređuje stanovanje u Hrvatskoj, omogućiti prije svega održivo i priuštivo stanovanje te prostor koji će omogućiti izgradnju novih zgrada kako bi učinili dostupnijim kupnju stanova naših sugrađana u Hrvatskoj.

Kako će onda mlada osoba dobiti kredit od 210 tisuća eura s prosječnom plaćom?

Pa oni koji ne bi mogli to kupiti, mi ćemo im brojnim mjerama omogućiti priuštio stanovanje u prvom vremenu, u prvom razdoblju. U narednom periodu kroz priuštio stanovanje kroz mogućnost najma.

Zato i ograničavamo kratkoročni najam i jer je u ovom trenutku u Hrvatskoj 230 tisuća stambenih jedinica koje su građene za stanovanje u funkciji neke druge djelatnosti kratkoročnog najma ili nekomercijalnog turizma. I mi to želimo zaustaviti da se zgrada u izgradnji u Zagrebu ili Splitu i u Dubrovniku već unaprijed rezervira uglavnom za turizam. To ćemo spriječiti ovim zakonom. Tu se vidjelo kada smo ograničili pristup kratkoročnom najmu na način da suvlasnici moraju biti s dvije trećine zainteresirani da pojedini suvlasnik zgrade, stanova u toj istoj zgradi iznajmljuje te stanove za kratkoročni najam, rekao je Bačić za RTL.

 

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook