Hrvatska od ove godine obilježava još jedan spomendan kao znak upozorenja svim budućim generacijama
Hrvatska će od ove godine obilježavati još jedan spomendan: 3. svibnja zakonski će biti proglašen Danom sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu. Izmjene Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima upućene su u hitnu proceduru kako bi što prije bile izglasane i kako bi se već ove godine - kad se u Hrvatskoj obilježava 30 godina od završetka Domovinskom rata - obilježio novi spomendan.
Hrvatska sada ima 13 propisanih blagdana i neradnih dana te 11 spomendana. Spomendani nisu neradni dani, ali se na te datume "primjereno i dostojanstveno" obilježavaju važni događaji ili obljetnice, poput Dana Hrvatskog sabora, koji se obilježava 8. listopada, na dan kada je prvi saziv Hrvatskog sabora jednoglasno usvojio Odluku o raskidu svih državno-pravnih veza RH sa SFRJ ili Dana pobjede nad fašizmom, koji se obilježava 9. svibnja.
Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu bit će 12. spomendan. Kako stoji u prijedlogu zakonskih izmjena, koje je, na prijedlog Ministarstva branitelja, u javnu raspravu uputilo Ministarstvo pravosuđa, tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj je poginulo više od 400 djece, a najviše njih u Slavonskom Brodu. Kao najkrvaviji ratni dan u povijesti Slavonskog Broda upamćen je 3. svibnja 1992. jer je toga dana ubijeno najviše djece u jednom danu u Domovinskom ratu, njih šestero.
Simbol stradanja
Stoga su, navodi se u prijedlogu izmjena Zakona, "taj dan i taj grad postali simboli stradanja djece u Domovinskom ratu", a u Slavonskom Brodu nalazi se i spomenik poginuloj djeci pod nazivom Prekinuto djetinjstvo.
"Polazeći od činjenice da je svaki ljudski život svet, a ponajprije život djeteta pred kojim tek predstoje sva radovanja, igre i škole života, smatra se potrebnim 3. svibnja Zakonom propisati spomendanom kao znakom upozorenja svim budućim generacijama na važnost očuvanja života djeteta, brige za njegovu sigurnost, život bez strahova, gubitaka, oružja i rata. Taj spomendan treba biti podsjetnikom na gubitak brojnih majki koji se niti jednoj više ne smije ponoviti te spomenom na najnevinije žrtve čiju je sreću i radovanje prekinulo zlo", stoji u prijedlogu Zakona. Važnost propisivanja ovoga spomendana je iznimna, smatra zakonodavac - kako za priznanje žrtve obitelji stradale djece i sjećanje na njihov najveći gubitak, tako i za buđenje opće svijesti o tome koliko ratovi utječu na obitelji te koliko je važno da više niti jedno dijete ne bude ratna žrtva, piše Jutarnji list.