Hum na Sutli predao svoj vodovod i svoju tvrtku HUMVIO Zagorskom vodovodu
Kao što smo već pisali u ovom serijalu u kojem se bavimo tematikom lokalnih vodovoda na području Krapinsko – zagorske županije, osim Zagorskog vodovoda, legalni javni distributeri pitke vode, koji za to imaju sve potrebne dozvole, samo su još Krakom – Vodoopskrba i odvodnja iz Krapine, Vodoopskrba i odvodnja – VIOP Pregrada i HUMVIO iz Huma na Sutli.
I dok su se gradovi Pregrada i Krapina javno usprotivili Uredbi Vlade RH, prema kojoj bi se njihovi vodovodi trebali pripojiti Zagorskom vodovodu, Općina Hum na Sutli svoj je vodovod, odnosno svoju tvrtku HUMVIO d.o.o., odlučila ipak pripojiti Zagorskom vodovodu. Sam proces pripojenja upravo je okončan u četvrtak, 22. prosinca 2022. godine, kada je načelnik Općine Hum na Sutli, Zvonko Jutriša, potpisao Ugovor sa Zagorskim vodovodom, nakon što su to prihvatili suvlasnici Zagorskog vodovoda, a potvrdila Skupština.
Naime, još nekoliko mjeseci ranije Općinsko vijeće Huma na Sutli donijelo je Odluku o pripajanju, prihvatila ju je načelno i Uprava Zagorskog vodovoda, no, prema statutu Zagorskog vodovoda, za to su trebala dati suglasnost i većina gradskih i općinskih vijeća onih gradova i općina koje su suvlasnici Zagorskog vodovoda. Njih je, podsjetimo, čak dvadeset i šest pa se zbog toga cijeli proces pomalo odužio.
Inače, vodovod općine Hum na Sutli pitkom vodom opskrbljuje oko 5.100 stanovnika, a potrošačima godišnje isporuči oko 200.000 kubičnih metara pitke vode, od čega 70% koriste domaćinstva, a 30% industrija. Duljina ugrađene vodovodne mreže je veća od 150 kilometara (bez ugradbene dužine samih priključaka), a u sistemu vodoopskrbe nalazi se 7 vodosprema ukupne zapremine 1.500 kubičnih metara i 2 precrpne stanice kojima se voda precrpljuje u geografski viša područja. Čitav sustav crpljenja podzemne vode, dezinfekcije, distribucije i dodatnog precrpljivanja na geografski viša područja je 24 sata dnevno praćen preko sustava nadzora i daljinskog upravljanja. Dakle, riječ je o ozbiljnom i dobro organiziranom distributeru i tvrtki, koja ima osmero zaposlenih.
Stoga smo u razgovoru s načelnikom Zvonkom Jutrišom pokušali doznati zašto su odlučili pripojiti HUMVIO Zagorskom vodovodu, iako je Uredba Vlade, prema kojoj bi to bili dužni napraviti, privremeno suspendirana dok Ustavni sud ne odluči je li ona u skladu s Ustavom ili ne. – Odluka Vlade je takva kakva je. Bez obzira na to što su neke jedinice lokalne samouprave protestirale i žalile se, kao što je to kod nas slučaj s Krapinom i Pregradom, mi nismo protestirali. No, da vam budem potpuno iskren, nismo protestirali iz čisto praktičnog razloga. Naime, mi smo do sad vodu kupovali na izvorištu Harina Zlaka upravo od Zagorskog vodovoda. Naime, mi smo još dugo nakon osamostaljenja Hrvatske bili i dalje spojeni na vodoopskrbni sustav Slovenije, OKP Rogaška Slatina. No, nakon što je napravljena bušotina u Harinoj Zlaki i kad su se stvorili uvjeti da se može crpiti i distribuirati hrvatska voda, onda smo se pripojili na taj izvor – pojasnio nam je Jutriša.
Kako je rekao, HUMVIO, odnosno, tadašnji HUMKOM, uz financijsku pomoć Hrvatskih voda, izgradio je svoju vodovodnu mrežu i prepumpne stanice, zbog čega su postigli pokrivenost vodovodom na svom području od čak 98%, što je, s obzirom na konfiguraciju terena, poprilično velik postotak. - Cijela ta naša mreža je spojena na izvorište koje je u vlasništvu Zagorskog vodovoda i mi smo od njih kupovali vodu te plaćali sva ona silna davanja koja se još moraju plaćati. I tu vodu smo distribuirali građanima, koji su još očekivali da im naplaćujemo manje nego što svojim potrošačima naplaćuje Zagorski vodovod, što je nelogično. Tako da, iako smo bili financijski stabilni i bez problema, eto, imali smo praktične i ekonomske razloge da sada HUMVIO pripojimo Zagorskom vodovodu – rekao nam je Jutriša.
Ipak, priznaje, nisu svi u Humu na Sutli odmah podržali taj potez, niti ga doživljavali kao nešto što je dobro za općinu. – U početku je bilo prigovora. I od strane nekih mojih vijećnika, ali i pojedinih građana, koji su govorili da sad ja to poklanjam Zagorskom vodovodu pa ću vjerojatno ja za to nešto dobiti. Svašta je tu bilo. No, ja sam samo sagledao stvari objektivno i ekonomski realno. Razlika između nas i, primjerice, Pregrade je velika. Oni imaju svoju vodu, svoje izvorište. Mi je nemamo. I naravno da se oni mogu buniti, no, mi smo u vrlo nezgodnom položaju. Funkcionirali smo, dakako, jednako dobro kao i oni, možda i bolje, ali samo isključivo zahvaljujući našem trudu i sposobnosti. Uostalom, mi smo prvi u Krapinsko – zagorskoj županiji koji smo, još prije 11 godina, imali moderno postrojenje za preradu otpadnih voda, što danas mnogi tek počinju graditi. Mi nismo spavali, nego smo radili. No, situacija je takva i moramo biti objektivni. Naša odluka o pripojenju Zagorskom vodovodu je ekonomski opravdana, ali opravdana je i funkcionalno, budući da takav veliki sustav ima mogućnost da može na svakom području savršeno djelovati i imati ekipe za svako područje rada. Bilo da je riječ o vodovodu ili odvodnji – rekao je načelnik Zvonko Jutriša te dodao kako će zaposlenici HUMVIO-a ostati na svom radnom mjestu kao djelatnici Zagorskog vodovoda.
Ovaj tekst je objavljen u okviru programa poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.