Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je danas upute za rad vrtića i osnovnih škola koje bi se trebale otvoriti 11. svibnja. Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak govorio je na presici Nacionalnog stožera o preporukama za otvaranje škola i vrtića.

- U našim preporukama stoji da roditelji dostave određenu potvrdu prilikom dolaska djeteta prvi puta u školu, a svrha je da dijete nije bolesno od koronavirusa, kao i roditelji i ukućani i da su roditelji upoznati sa sadržajem uputa, što se tiče mjerena temperature i uvjeta pod kojima djeca trebaju ili ne trebaju doći u školu. Te da roditelji kažu, odnosno napišu, da oba roditelja rade i da nema druge mogućnosti nego da se dijete pošalje u školu", kazao je i dodao da smatraju da je ta potvrda dovoljna - prenosi Vijesti.hr

Na pitanje tko će odgovarati ako se zaraza razbukta zbog otvaranja škola i vrtića, Capak je kazao da će biti odgovoran virus. - Ako dođe do razbukatavanja, epidemiolozi će izaći na teren i napraviti sve da se spriječi širenje bolesti i, ako je potrebno, zaustaviti odvijanje nastave u toj školi. A razmotrit će se i mogućnost da se vratimo na staro - rekao je Capak.

- Upute HZJZ-a su među najrestriktivnijima u Europi, a usmjerene su na dobrobit djece. Izradili smo i preporuke za škole, ravnatelje, učitelje i danas će to biti na dnevnom redu sastanka s ravnateljima i osnivačima - rekla je resorna ministrica Blaženka Divjak, prenosi Index.

UPUTE HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO:

Upute se odnose na ustanove ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te osnovnoškolske ustanove (u kojima je osigurana mogućnost zbrinjavanja djece rane i predškolske dobi te učenika koji pohađaju razrednu nastavu. Boravak u vrtićima i školama potencijalno može predstavljati veći rizik za zarazu djece koronavirusom nego kućanstvo, posebno ako su ukućani uključeni u takav tip dnevnih obaveza da mogu dosljedno izbjegavati situacije povećanog rizika za zarazu koronavirusom, prenosi Index.hr.

Preporučuje se ostanak kod kuće djece i osoblja/djelatnika s kroničnim bolestima (respiratornim, kardiovaskularnim, dijabetesom, malignim bolestima, imunodeficijencijama, djece s većim tjelesnim/motoričkim oštećenjima) kao i djece čiji roditelji/skrbnici ili ukućani imaju jednu od navedenih bolesti. Ako ukućani osoblja/djelatnika imaju jednu od navedenih bolesti ili su starije životne dobi (65 i više godina), osoblje/djelatnici se tijekom boravka kod kuće pridržavaju mjera fizičkog razmaka u donosu na ukućane kao i pojačane higijene, radi zaštite ukućana.

Također potičemo ostanak kod kuće sve djece za koju se to može osigurati, s obzirom da broj djece u vrtićima i školama može biti takav da se mjere fizičkog razmaka u tim kolektivima neće moći poštovati. Budući da će se nastava na daljinu i dalje održavati, potičemo nastavak obrazovanja djece razredne nastave od kuće, u svim situacijama kad je to moguće.

Rad ustanove neophodno je organizirati na način da se osigura u što većoj mjeri socijalno distanciranje (fizički razmak) kao i pojačana osobna higijena i higijena prostora. Fizički razmak od najmanje 2 metra u zatvorenom prostoru posebno provode djelatnici u odnosu na druge djelatnike, te se navedeni fizički razmak preporučuje održavati kada je god moguće između djelatnika i djece, s iznimkom njege djeteta koja se provodi u što kraćem vremenu. U istom zajedničkom prostoru (primjerice zbornica) djelatnici održavaju fizički razmak od 2 metra, te se sastanci, dogovori i edukacije djelatnika odvijaju e-komunikacijom ili telefonom, a ulazak roditelja u ustanovu treba izbjeći kad je god moguće. U istom prostoru u isto vrijeme smiju boraviti isključivo djeca i odgajatelj/nastavnik iz iste odgojno-obrazovne grupe.

Fizički razmak kao i pojačanu osobnu higijenu djece neophodno je poticati ali treba očekivati da će kod provedbe neminovno dolaziti do određenih odstupanja uslijed razvojnih značajki pojedinih dobi koje karakterizira:

− istraživanje prostora i predmeta koji okružuju dijete (u određenoj dobi stavljanje u usta ruku i predmeta),

− znatiželja u odnosu na druge osobe/drugu djecu,

− nerazumijevanje uputa,

− nepoštovanje uputa, motorička nespretnost i nedoraslost,

− motorički nemir i potreba za kretanjem.

Organizacija rada s djecom

Boravak u vrtićima i školama neophodno je organizirati na sljedeći način:

odgojno-obrazovne skupine djece s manjim brojem uvijek iste djece (po mogućnosti do 9 djece u grupi i jedan odgajatelj/nastavnik što ukupno daje po mogućnosti 10 osoba – nakon formiranja skupine djece, 14 dana od početka primjene ovih uputa uključujući neradne dane, ne primaju se nova djeca u skupinu)

• za jednu grupu djece brine jedan odgajatelj/nastavnik odnosno dva (u slučaju produženog boravka u školi odnosno u popodnevnoj smjeni u dječjem vrtiću) bez „preklapanja“,

• izbjegava se fizički kontakt (bliski kontakt) djece iz jedne odgojno-obrazovne skupine s drugom djecom, roditeljima/starateljima druge djece i drugim djelatnicima ustanove,

• svaka odgojno-obrazovna skupina boravi u jednoj odgovarajućoj prostoriji,

• odgajatelj/nastavnik s djecom provodi što je više moguće vremena na otvorenom,

• krevetići za dnevni odmor djece, stolovi za jelo i školske klupe razmiču se tako da djeca leže odnosno sjede na udaljenosti od 2 metra i to svako dijete uvijek na istom mjestu.

Organizacija prostora

Preporučene značajke prostorije u kojoj boravi jedna odgojno-obrazovna grupa djece (učionica ili drugi odgovarajući prostor, primjerice sportska dvorana):

• prostorija što veće površine i visine, prozračna i osunčana (odgovarajući izvor dnevnog svijetla),

• prostorija je vratima odvojena od prostorija u kojima borave druge skupine,

• prostorija se može dobro provjetriti vanjskim zrakom,

• u neposrednoj blizini prostorije je toalet koji koristi isključivo ta odgojno-obrazovna grupa,

• u prostoriji je potrebno organizirati prehranu djece (obroci se mogu dostaviti u prostoriju te konzumirati u prostoriji), na način da osoba koja donosi hranu ostavi hranu na kolicima ili sl. ispred ulaza u učionicu/skupine te odgajatelj/učitelj unosi hranu u prostoriju u kojoj borave djeca, hrana mora biti unaprijed podijeljena u porcije.

• prostorija ima direktan izlaz na veću terasu, balkon ili, ako je moguće, dvorište,

• izbjegava se svaki ulazak drugih osoba (primjerice zbog čišćenja, popravka ili donošenja hrane) u prostoriju tako dugo dok su djeca u prostoriji,

• prolazak kroz zajedničke prostorije treba izbjegavati i skratiti na minimum, a ako je navedeno neophodno, prolaz kroz zajedničke prostorije se organizira na način da u isto vrijeme prolaze djeca i odgajatelj/nastavnik iz jedne odgojno-obrazovne skupine dok druge osobe ne prolaze u isto vrijeme, uz poticanje djece da kod takvih prolaza ne dotiču površine ili predmete, prenosi Index.