Prethodni članak
Sljedeći članak

[Intervju] Hanžek: 'Želimo uvesti električne autobuse za bolju povezanost periferije s centrom'


Povodom Dana grada Zaboka, razgovarali smo s gradonačelnikom Ivanom Hanžekom, koji nam je otkrio koliko je zadovoljan proteklom godinom i ostvarenim projektima te je najavio planove i vizije za još bolju budućnost grada.

ZL: Kakvom vidite proteklu godinu u Zaboku, koliko ste zadovoljni realiziranim i čime najviše?

Hanžek: Hvala Bogu, završili smo dva europska projekta preko ITU mehanizma. Da nema tih europskih sredstava, ne bi mogli ni sanjati da to napravimo. Radi se o velikim projektima ReGenerator i BRZO. S druge strane, došli su nam u najgore vrijeme, svih kriza i problema, ratova, covida, poremećaja na svjetskom tržištu, što se preselilo i na segment investicija, jer su se izvođači radova, između ostalog, susreli s problemom nedostatka radne snage. Morali smo u proračunu osigurati dodatna sredstva, no projekti su završeni i otvoreni.

ZL: Zabok je na odličnoj lokaciji, s dobrom prometnom povezanošću, što utječe na doseljavanja ljudi, kao i na interes investitora u gradnji stanova, ali i gospodarstvu. Koliko tome doprinosi elektrifikacija pruge Zagreb – Zabok?

Hanžek: Veseli nas elektrifikacija pruge Zagreb – Zabok i sad imamo brze vlakove koji od Zaboka do Zagreba voze bez stajanja. To je dobro i zbog građana Zaboka, ali i daleko važnije za ljude iz drugih krajeva naše županije. Jer, ako sporo putuju do Zaboka, a onda još i do Zagreba, gube i do 4 sata dnevno na putovanje. Zato se veselimo i remont dijela Zagreb Zapadni kolodvor – Zagreb Glavni kolodvor, pa će se i tu brzina poboljšati. Također, na red je došla i pruga Zabok – Krapina, koja će omogućiti kvalitetniju i bržu vožnju ljudima s tog područja, ali i povećati frekvenciju dolazaka u Zabok oko drugih poslova. Nije istina da nema putnika, nego nema vlakova. Da su češće linije, vratili bi se putnici. Pokrenuli smo inicijativu za uvođenjem jednog vlaka, barem petak ili subotu, iza 23 sata navečer iz Zagreba. Jer koncerti, kino, događanja, poput Adventa, završavaju kasnije i ljudi se nemaju kako vratiti iz Zagreba. Također, kandidirali smo u Ministarstvu prometa jedan program koji se financira iz Europe, a to je uvođenje električnih autobusa unutar jedne jedinice lokalne samouprave. Napravili smo studiju izvodljivosti i anketni upitnik koji su pokazali da su konkretno u Gubaševu, Martinišću, Proseniku stanovnici hendikepirani po pitanju prijevoza. Ako nemaju više automobila u kući, kad mladi odu na posao, starija populacija ne može do doktora, u nabavu ili druženje, prisiljeni su izolirano živjeti. Nadam se da će razgovor u ministarstvu biti pozitivan i da ćemo to realizirati. Poslali smo i zahtjev prema HŽ – u i projektira se stajalište u Grabrovcu, koji je od centra i kolodvora udaljen 2 i pol kilometra, a u budućnosti, kada prođe pet godina od završetka investicije modernizacije pruge Zabok – Zagreb, bit će moguće i u Gredicama isplanirati i napraviti stajalište s velikim parkiralištem, koje bi trebalo zadovoljiti ljude koji dolaze na vlak iz Desinića, Krapinskih Toplica i tog dijela Zagorja, da ne moraju dolaziti u centar Zaboka.

ZL: Upravo dobra prometna povezanost, mogućnost za zaposlenjem i brojnim sadržajima potiče brojne mlade obitelji na doseljavanje. Stoga raste i stanogradnja, koliko je stanova u izgradnji?

Hanžek: Veseli me što nam se doseljava sve mladih obitelji. Upravo je to rezultiralo nedostatnom stambenih prostora, bilo za kupnju ili najam stanova. U ovom trenutku se gradi i uskoro će se početi graditi 250 novih stanova. Zbog rasta stanogradnje išli smo u izmjenu i dopunu prostornog plana, prvenstveno da usmjerimo budući razvoj grada i da slijedimo trendove. Trenutno je interesantan Lug Zabočki, gdje smo predvidjeli zonu gradnje s određenim uvjetima, što se tiče infrastrukture, odnosno da prometnice budu dovoljno široke s nogostupima, kao i lokacije za budući vrtić i osnovnu školu. Naime, ako se nastavi ovakav rast Zaboka, morat ćemo razmišljati i o novoj osnovnoj školi, već sada imamo najveću u Krapinsko – zagorskoj županiji. Popis stanovništva iz 2021. pokazao je da smo se popeli na 8.700 stanovnika, no podaci od policije pokazuju da je to i preko 9 i pol stanovnika, jer nemaju svi prijavljeno prebivalište u Zaboku, ali žive ovdje.

ZL: Ima i upita za gospodarskim investicijama u otvaranju proizvodnih pogona?

Hanžek: Veseli nas da će uskoro biti otvoren Austroterm s proizvodnjom izolacijskim materijala, a do kraja godine i Pevex. Interesa za drugim investicijama ima, no tu su i mali problemi sa zemljištem i vlasnicima koji zauzimaju velike površine koje nisu u funkciji. Njima se ne žuri prodati, a investitorima se žuri investirati. Stranci se raspituju i kako je kod nas s radnom snagom. Ja im velim 'ima je i nema je'. Ako su male plaće, onda je nema, ali ako budu dali dobru plaću, onda budu našli i dobru radnu snagu.

ZL: Zabok je, između ostalog, i centar obrazovanja.

Hanžek: Veliku je stvar napravila Krapinsko – zagorska županija s Centrom kompetentnosti, koji nas diže visoko ne samo po rezultatima škole na takmičenjima, nego i uvjetima školovanja i prakse, da radna snaga koja se to osposobljava bude educirana raditi na najvišem nivou opreme i sredstava s kojima se radi, u hotelima i drugim objektima pripremanja i posluživanja hrane, a to će omogućiti ne samo edukacija, nego i mogućnost obavljanja prakse u Centru. Veseli me i da smo kadrovskim promjenama u Pučkom otvorenom učilištu dobili jedno novu energiju, programe i projekte, što je rezultiralo i sporazumom s fakultetom iz Opatije, koji je dobio dopusnicu nadležnog ministarstva za proširenjem studija na petogodišnji, kako naši studenti ne bi morali nakon tri godine ići završavati druge dvije godine u Opatiju i to je velika stvar za cijelo Zagorje.

ZL: Uskoro će izbori za mjesne odbore, istaknuli ste jednom prilikom kako je teško naći ljude koji bi se angažirali u mjesnim odborima?

Hanžek: Nažalost, nitko se više ne želi uključiti u rad za opće dobro. Ja to i razumijem. Nekad su ljudi dolazili ranije s posla, drugačije se radilo i imali su vremena nakon posla baviti se vinogradom, bilo čime. Danas mladi odu prije 7 i vraćaju se u 5, 6, 7, a onda nikome nije do ničega. Izbori su 9. lipnja, uz one za EU parlament. Smanjili smo broj članova vijeća sa 7 na 5, no mislim da će i tih 5 biti teško popuniti. Jednima se ne da da ih netko vuče za rukav, drugima se ne da uz sve brige i obaveze koje imaju. S druge strane, zakon je takav da svaki kvart treba imati svoj mjesni odbor, no kod nas su to kvatrići, a ne kvartovi ko u Zagrebu. Kod nas, tko želi, dostupno mu je poznavanje problema Dubrave, Špičkovine i pol Zaboka. Mislim da će sljedeća garnitura u Gradu definitivno imati problema s ispunjavanjem zakonske obveze mjesnih odbora.

ZL: Spomenuli ste jednom prilikom kako je važno da svaki čelnik grada ili općine ima viziju u kojem smjeru želi da ide i kako želi da u budućnosti izgleda njegov grad. Jeste li Vi, i u kojoj mjeri, do sada ispunili svoju viziju?

Hanžek: Mi smo, ne samo zahvaljujući meni, nego lokaciji i povijesnim lokacijama, bili mjesto koje se devedesetih zvalo Grad. Danas jesmo grad. Bio bih sretniji da nismo imali prepreke koje smo imali, kad nam Hrvatske ceste nisu nam dozvoljavale investicije uz Prilaz dr. Franje Tuđmana, tako da od '97 do 2010. nismo imali mogućnost da se bilo koja industrija razvije tu. I to smo slomili, ali smo jedan dio vlakova propustili. Uspjeli smo uz sve prepreke, otpore, ali i razumijevanje puno vijećnika i povjerenja koje su imali za naše prijedloge, napraviti puno u gradnji i proširenju knjižnice, kupili smo galeriju, prostor za gradske urede. Postali smo trgovačko, bankarsko i osiguravateljsko središte. Mjesto smo koje dnevno posjećuje 25 – 30 tisuća ljudi, sa svim sadržajima od centralnog središta HEP – a, Zagorskog vodovoda, bolnice, tri srednje škole, dva fakulteta i raznim drugim sadržajima. Doseljavaju nam se novi ljudi. No, kako je rekao moj pokojni prijatelj Željko Lončar, poželjno je da imamo do 12.000 stanovnika. Do toga smo zajednica, a sve nakon toga samo stambena zajednica.

ZL: Kao svake, i ove godine pripremili ste brojna događanja povodom Dana grada.

Hanžek: Ufamo se da će nam vrijeme poslužiti. Naš cure, na čelu s Majom, pokušale su složiti program da bude za svakog ponešto, od Josipe Lisac, Maje Šuput, Prljavog kazališta, tako da se svi malo zabavimo, relaksiramo i da onda krenemo u nove radne pobjede i nove projekte.

 

 

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook