ZL: Za ovu godinu možemo reći da je značajna godina po pitanju ulaganja u prometnu infrastrukturu, ali i potvrda odlične suradnje Grada Krapine, Vlade RH-a i državnih tvrtki. Nedavni posjet potpredsjednika Vlade i ministra mora, prometa i infrastrukture, Olega Butkovića, te početak važne investicije to potvrđuje.

Gregurović: Treća faza državne ceste koja ide iz Lepajaca i spaja se na zagorsku magistralu ispred naplatnih kućica u Velikoj Vesi izuzetno velika investicija i vrlo važna za Krapinu, ali i za stanovnike okolnih općina. Sluha za naše potrebe pokazalo je resorno ministarstvo, a sam ministar došao je na početak realizacije investicije. Za cestu je proveden postupak javne nabave, bilo je i uvođenje u posao, a rok za završetak radova je 12 mjeseci od uvođenja u posao. Investitor su Hrvatske ceste naš važan partner na ovom ali i drugim projektima.

ZL: Izgradnja III. faze državne ceste samo je jedna od investicija ove godine u prometnice na području grada Krapine?

Gregurović: Nedavno je dovršena izgradnja kružnog toka kod Ruke u Velikoj Vesi. Radi se o crnoj točki u prometu i ako se dobro sjećate Vlada Republike Hrvatske, na sjednici koja je održana u Krapini 6. prosinca 2019., donijela je odluku da se započne s tim projektom. Pokrenuti su svi nužni poslovi, napravljena je projektna dokumentacija, riješeni svi imovinsko pravni odnosi i koncem proljeća ove godine započeli su sami radovi. Ovakvo rješenje u prometu povećalo je sigurnost na tom dijelu, a svi naši sugrađani koji prometuju tom dionicom, govore da je to sad postalo pregledno raskrižje, gdje se više neće događati prometne nezgode. Mislim da je izvedeno najbolje moguće rješenje, stoga zahvaljujem Hrvatskim cestama i svima koji su pomogli u uređenju ove dionice.

ZL: Jedan projekt završen, drugi kreće s radovima, a novi se već projektiraju?

Gregurović: Tako je. Radi se o rekonstrukciji državne ceste D 74 od Krapine prema Jesenju na dionici od Žutnice do Gorjaka gdje je provedeno javno savjetovanje. Procijenjena vrijednost radova je 8.600.000 eura bez PDV-a. Uskoro se očekuje raspisivanje natječaja za tu cestu i vjerujem da će ponude koje dođu biti prihvatljive kako bi u proljeće započeli radovi na rekonstrukciji te za Krapinu, ali i Jesenje i jedan dio Varaždinske županije vrlo važne ceste. Djelatnici tvrtke Krakom - vodoopskrba i odvodnja d.o.o Krapina položiti će magistralni cjevovod u trup ceste koja će se rekonstruirati. Vrlo je važno, što će se osim same rekonstrukcije ceste, graditi i nogostup, što će biti preduvjet sigurnosti prometovanja dionicom za vozila i pješake.

ZL: Osim velikih investicije realizirao se i veliki broj ostalih koje su možda po vrijednostima manje ali ne i manje važne za građane Krapine?

Gregurović: Od većih projekata treba još spomenuti i rekonstrukciju dijela ceste od Tkalaca prema Pretkovcu, radi se o prometnici koja je bila u iznimno lošem stanju. Nadalje, sanirane su brojne nerazvrstane cesta na području grada, koje su imale značajna oštećenja, primjerice cesta od Škarićeva prema Krapinskom Vidovcu, uz jezero u Škarićevom i niz drugih dionica u gradu i u vanjskim mjesnim odborima. Osim toga, niz drugih radova vezanih uz modernizaciju i rekonstrukciju nerazvrstanih cesta, bio je financiran iz gradskog proračuna, ili iz drugih proračuna, odnosno iz sredstava Hrvatskih cesta ili drugih javnih ustanova.

ZL: Na početku razgovora istaknuli smo odličnu suradnju sa Vladom RH-e, resornim ministarstvima, državnim tvrtkama. Rezultat toga je vidljiv i kroz Fond solidarnosti?

Gregurović: Svakako moramo istaknuti da smo kroz Fonda solidarnosti realizirali projekte u vrijednosti oko 3,5 milijuna eura, od toga su 3,2 milijuna bespovratna sredstva, što iz Fonda solidarnosti, što iz državnog proračuna, dok je 300.000 eura sufinanciranje Grada Krapine. To su značajni projekti koje sigurno ne bi mogli samostalno realizirati bez tih pomoći.

ZL: Koji su sve radovi obavljeni, mnogo je toga sanirano?

Gregurović: Među najznačajnije vrijedi istaknuti klizište u Crkvenoj ulici ispod vjeronaučne dvorane, kod naše župne crkve te veliko klizište u Krapinskom Vidovcu. Važna je i sanacija mosta u Lepajcima. Naime, na mjestu gdje je bio prijašnji most, koji je bio u iznimno lošem stanju, sagradili smo novi. Sada možemo reći da je taj most na glavnoj cesti koja ide prema Krapinskim Toplicama, takav kakav bi i trebao biti za ovu razinu prometnice. Osim toga sanirano je još nekoliko klizišta i cesta.

ZL: Maloprije smo spomenuli III. fazu državne ceste, ali možemo već razgovarati i o IV. fazi?

Gregurović: Ono što nam je također važno je da se pripremi dokumentacija za četvrtu fazu spojne ceste Zabok - Krapina koja bi trebala ići od naplatnih kućica u Velikoj Vesi gdje će završiti treća faza, pa kroz našu gospodarsku zonu i spoj kod poduzetničkog inkubatora. To je posebno važna dionica koja će otvoriti dodatno našu gospodarsku zonu, u kojoj svakodnevno vidimo kako niču nove hale. Gospodarska zona se popunjava od tvrtke M - Hršak, Knauf i drugih koji su u pripremnoj fazi za početak izgradnje, ali i trgovački centar koji je izvadio građevinsku dozvolu i radovi bi trebali započeti početkom 2024. Što se samo ceste tiče, napravljeno je idejno rješenje, ishođeni su posebni uvjeti, riješen „utjecaj na okoliš“ i sad idu glavni i izvedbeni projekti.

ZL: Temu ulaganja u prometnice ne možemo zaključiti a da ne spomenemo kapitalni projekt koji se neće u cijelosti odvijati na području Krapine odnosno Krapinsko-zagorske županije ali ima izrazito veliku važnost za samu Krapinu?

Gregurović: Drago mi je što smo ove godine odredili trasu brze ceste od Varaždina do Krapine. Naime, dionice kroz Varaždinsku županiju već su ranije dogovorene. Što se tiče naše županije bile su dvije varijante. Južno rješenje koje bi išlo kroz dolinu Šemnice na Sveti Križ Začretje i sjeverno rješenje koje bi išlo kroz Donje Jesenje na Đurmanec. Grad Krapina se zalagao za sjevernu varijantu i napokon je postignut dogovor, da će se ta varijanta graditi. Radovi na prvoj fazi ove brze ceste od Varaždina prema Krapini na dionici od Varaždina do Vidovca su ugovoreni i započeti. Normalno da ne možemo očekivati da će sutra započeti radovi i kod nas, no kroz nekoliko godina će dionica biti sagrađena. Važno je bilo napraviti prve korake, odrediti trasu kako bi se unijela u planove, započelo s pripremom dokumentacije i rješavanjem imovinsko pravnih odnosa kako bi se sve pripremilo za raspisivanje natječaja za radove.

ZL: Osim u ceste ulaže se i u željeznicu. Radovi na relaciji Zabok-Krapina su u tijeku?

Gregurović: Što se tiče željezničke pruge Zabok - Krapina, Hrvatske željeznice provele su postupak javne nabave za rekonstrukciju pruge koja je bila u lošem stanju i zbog izuzetno lošeg donjeg ustroja pruge, brzina prometovanja vlakova smanjena je na 20 km/sat. Tako je došlo do obustave prometovanja vlakova, na liniji Zabok - Krapina i od veljače ove godine, vozi se autobusima. Na naše zamolbe resorno ministarstvo i Vlada RH prepoznali su potrebu rekonstrukcije pruge, osigurana su potrebna sredstva, proveden je postupak javne nabave, ugovorena vrijednost radova je 17 milijuna eura s PDV-om. Posao je dobila tvrtka Swietelsky i prema najavama do ljeta iduće godine, trebala bi biti završena rekonstrukcija te dionice pruge, kako bi vlakovi ponovo počeli voziti između Zaboka i Krapine.

ZL: Kakvo nas putovanje očekuje nakon obnove spomenute željezničke pruge?

Gregurović: Trebala bi se podići brzina prometovanja vlakova, ali isto tako, prema dogovorima koje smo imali s Hrvatski željeznicama i resornim ministarstvom još početkom godine, s obzirom na to da je pruga od Zagreba do Zaboka elektrificirana na toj dionici vozili bi baterijski vlakovi, koji bi od Zaboka do Krapine išli na baterije. Na taj način se više ne bi trebalo presjedati u Zaboku, već bi bila izravna linija Zagreb – Krapina.

ZL: Osim kapitalnih ulaganja u prometnu infrastrukturu, Krapinu očekuje i brojni drugi kapitalni projekti? Jedan od njih je svakako građenje veteranskog centra kojeg je nedavno najavio premijer Andrej Plenković.

Gregurović: Što se tiče najave o izgradnji veteranskog centra u Krapini, o tome se govorilo već nekoliko godina. Više gradova je nudilo lokacije za jedan takav objekt, odnosno za takvu investiciju. Meni je drago što će to biti ovdje u Krapini i što je upravo Krapina izabrana za takvu investiciju. Ono što je potrebno naglasiti je da se veteranski centri projektiraju na razini hotela sa 4 zvjezdice, s nizom dodatnih sadržaja, poput bazena, teretane i slično, i da se u njima zapošljava velik broj djelatnika. Nedavno je otvoren veteranski centar u Daruvaru, gdje je zaposleno oko 50 djelatnika i to je ono što me veseli. Ovo je investicija koja će uistinu doprinijeti razvoju grada Krapine, sve ono što će se vezati uz sam centar, bit će velika stvar za Krapinu i za našu okolicu.

ZL: U kategoriju važnih kapitalnih projekata zasigurno ulazi i izgradnja novog dječjeg vrtića u kojem će se smjestiti 10 novih vrtićkih grupa i 168 mališana?

Gregurović: Nakon što su odobrena sredstva za izgradnju novog vrtića s kojim smo se kandidirali prema EU fondovima napravljen je idejni projekt, geomehanička istraživanja te je pripremljen projektni zadatak. U tijeku je postupak javne nabave za izradu glavnog i izvedbenog projekta. Očekivali smo da bržu dinamiku no najvažnije je da se cijeli projekt napravi do početka iduće pedagoške godine. Odmah po izradi projekta i ishođenja građevinske dozvole raspisati će se javna nabava za samu gradnju. Što se tiče vrtića, isti će biti projektiran kao samoodrživ objekt s dizalicama topline i solarima te niz drugih sadržaja kako bi se smanjila potrošnja energenata no ono što je najvažnije, je da ćemo dobiti novih 10 odgojnih grupa za 168 djece. Znamo kakav nam je problem za upis u sam gradski vrtić i kako se jednostavno s postojećim kapacitetima ne mogu zadovoljiti svi zahtjevi roditelja koji pristižu.

ZL: Značajna sredstva za velike projekte, čak 13,5 milijuna eura, osigurana su kroz ITU mehanizam za što ćete za nekoliko dana potpisati ugovor?

Gregurović: Na Danima regionalnog razvoja krajem ovog tjedna u Šibeniku bit će potpisan ugovor između Ministarstva regionalnog razvoja i gradova koji su postali ITU područje, među njima je i Grad Krapina. Što se tiče ITU mehanizma za Grad Krapinu je osigurano 13,5 milijuna eura odnosno oko 100 milijuna kuna. Jedan dio tih sredstava preusmjerit ćemo i na naše susjedne općine koje se nalaze u našem ITU području, Đurmanec Jesenje Petrovsko i Radoboj. Što se tiče Grada Krapine naši strateški projekti su oni koje smo kandidirali, jer morali smo zadovoljiti i određene uvjete koje zahtijeva ITU mehanizam. Tako je na listi strateških projekata rekonstrukcija Sportskog centra u Podgori, gdje se planira sagraditi multifunkcionalna sportska dvorana, sagraditi i urediti trim staze oko cijelog centra, urediti punionica za električna vozila, kuglana, ali i niz drugih sadržaja.

ZL: Dio sredstava ITU mehanizma uložit će se i u sam centar Krapine?

Gregurović: Drugi strateški projekt je uređenje krapinskog središnjeg parka u Šetalištu hrvatskog narodnog preporoda i Parka Matice hrvatske kako bi cijeli taj prostor dobio novu vizuru. Planira se urediti cijeli park s novom urbanom opremom, s novim sadržajima, hortikulturnim uređenjem, s potpunom rekonstrukcijom javne rasvjete u samom parku koja je sad prilično slaba, ali proširenjem javne rasvjete oko suda, ali i OŠ Lj. Gaja. To je uistinu naša želja s obzirom na to, da je to centralno mjesto u Krapini gdje se nalaze značajne ustanove od Veleučilišta, Srednje škole Krapina, Gradske knjižnice, Pučkog otvorenog učilišta i kina, suda, OŠ LJ. Gaj , ali i dječjeg igrališta koje je postao omiljeno okupljalište naših najmlađih sugrađana.

ZL: Današnje funkcioniranje bilo koje sredine i njen razvoj nezamisliv je bez brzog Interneta? Rijetko koja veća tvrtka odlučuje se na dolazak ako nije zadovoljen taj uvjet.

Gregurović: Grad Krapina i naše susjedne općine napravile su značajan iskorak u odnosu na druga područja iz naše županije i naš projekt brzog Interneta je jedini projekt koji je bio prošao na natječajima iz fondova EU. Tako je brzi Internet, bez kojeg je danas život nezamisliv, došao do svih naselja na području grada Krapine, pa čak i onih koja su manje atraktivna za komercijalne tvrtke i koje stoga sigurno ne bi išle ulagati u brzi Internet. Tako, iako ovaj projekt nije golim okom toliko vidljiv, ali u vrijeme kad je život bez Interneta nezamisliv, svi korisnici znaju njegovu važnost. Vrijednost projekta je oko 60 milijuna kuna za područje Grada Krapine i općina Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj. Ovaj projekt se polako privodi kraju, što se tiče povlačenja glavnih pravaca, a još će se početkom iduće godine nastaviti s samim priključcima prema kućanstvima.

ZL: Koje projekte Grad Krapina ima spremne ili ih priprema u idućem razdoblju i namjerava za njih dobiti financijsku potporu EU fondova?

Gregurović: Nikada čovjek ne smije biti u potpunosti zadovoljan s onim što je odrađeno, svi težimo prema većem, ali generalno kad se podvuče crta nema razloga za nezadovoljstvo. Što se tiče vremena pred nama fokusirani smo i na niz drugih projekata za sljedeću godinu. U proračun za sljedeću godinu planiranu su značajna sredstva za izradu projektne dokumentacije za projekte koje bi mogli prijaviti na natječaje, koji će uslijediti. Ono što bi uistinu svako željeli prijaviti su mjere ruralnog razvoja koje su u najavi za početak sljedeće godine, to je rekonstrukcija ceste od „ruke“ pa do Jazvina s izgradnjom nogostupa i javne rasvjete. U postupku smo rješavanja imovinsko pravnih odnosa za izgradnju novog vatrogasnog centra, ali i rješavanja imovinsko pravnih odnosa za izgradnju novih teniskih terena u Sportskom centru u Podgori. Tu je još niz drugih projekata, u svakom slučaju Grad će biti pripremljen, da se može kandidirati na sve dostupne natječaje koji će se otvarati.

ZL: Kada govorimo o EU fondovima uvijek dio sredstava treba osigurati i grad. Često se radi o značajnim iznosima i više sredstava u proračunu uvijek dobro dođe. No, bez obzira što gradovi, nakon posljednje porezne reforme, mogu sami mijenjati stopu poreza na dohodak u Gradu Krapini se ne razmišlja o povećanju kako su to najavili primjerice u Varaždinu ili Splitu?

Gregurović: Svakako porezna reforma koja je usvojena u Saboru je išla s ciljem da se povećaju plaće našim sugrađanima- Što se tiče Grada Krapine moram istaknuti kako Grad Krapina do sad nije imao prirez. Stoga, zadržat ćemo postojeće porezne stope, dakle nećemo ih povećavati, pa će se građanima povećati plaće zbog povećanja neoporezivog dijela plaće i dodatnih olakšica koje su tim zakonom predviđene. Što se tiče proračuna Grada Krapine, vjerojatno će tu u određenom dijelu porezni prihodi pasti, no s druge strane, ako gledamo da kontinuirano rastu plaće, taj dio sredstava u gradskom proračunu nadoknadit će se kroz veće plaće naših građana.

ZL: A značajan dio tih sredstava ulaže se u mlade kroz potpore koje dobivaju učenici, studenti, ali i mlade obitelji za stambeno zbrinjavanje?

Gregurović: Grad Krapina uistinu puno ulaže u mlade i najveći dio izvornog proračuna, usmjeren je prema njima. Ono što mi je posebno drago, je što smo povećali i da zadržavamo jedan standard i broj vezan za stipendije, koje se osiguravaju za učenike i studente. Prije dvije godine pokrenuli smo potpore za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji, gdje je svake godine interes vidljiv. Osigurali smo svake godine u proračunu oko 500.000 kuna (nešto više od 66.000 eura), za sufinanciranje kupnje prve nekretnine, a od ove godine se sufinancira i podstanarstvo mladim obiteljima, ali i mladim samcima. S tim programima nastaviti nadam se kako će interes za njima s vremenom bit još i veći. Također, drago mi je što je započela izgradnja nekoliko stambenih objekata na području Krapine. Za nekih godinu do dvije, očekuje se izgradnja novih stotinjak stanova na području grada, no tu ne smijemo stati, nego moramo potaknuti privatne investitore na dodatnu izgradnju stambenih kapaciteta, jer Krapina je doista jedan lijepi srednje europski gradić koji ima sve ono što je potrebno za miran život, a da bi privukli mlade obitelji da dođu živjeti i raditi ovdje na području grada Krapine, moraju se osigurati i stambeni kapaciteti, koje onda te obitelji mogu koristiti.

ZL: U fokusu Vašeg rada, u fokusu rada Grada Krapine svakako je školstvo odnosno obrazovanje?

Gregurović: Što se tiče sektora obrazovanja svakako bi želio naglasiti da je u OŠ A. Cesarca započeo program cjelodnevne nastave. Iako je to jedna manjina glasno kritizirala, najbolji je pokazatelj da je to dobro za roditelje i za učenike je taj, što imamo sve više zahtjeva za upis djece u OŠ A. Cesarca. Naravno, morali smo osigurati dodatne prostore za učione, a u pripremi je projekt dogradnje škole, kako bi se stekli dodatni uvjeti i dodatni prostori za cjelodnevni rad škole.

ZL: Namjera je i da OŠ Ljudevit Gaj organizira nastavu u jednoj smjeni, ali u toj školi veliki je problem manjak prostora za nove učionice?

Gregurović: Taj objekt je zaštićeni spomenik kulture i stoga se ne može dograđivati. Tu nam za prelazak u cjelodnevnu nastavu fali nekoliko učiona i još neki određeni dodatni sadržaji. Tako da je od Grada napravljena jedna cjelovita analiza stanja koja je predana u Ministarstvo znanosti i obrazovanja, gdje smo dokazivali da je potrebna izgradnja nove škole na lokaciji koja je predviđena prostornim planom, kod poligona u Mihaljekovom Jarku, dakle ispod same zgrade policije. Vjerujem kako ćemo u našoj namjeri uspjeti, a s tim u vezi pokrenuta je i izrada idejnih projekata sukladno novim školskim normativima za izgradnju nove zgrade za OŠ Lj. Gaja.

ZL: Na blagdan svetog Nikole Krapina slavi Dan grada. Uz svečanu sjednicu održat će se i niz kulturnih i zabavnih priredaba. Što biste izdvojili iz prosinačkog programa?

Gregurović: Što se tiče prosinca u Krapini, svake subote u večernjim satima u u Parku Matice hrvatske zapalit ćemo adventsku svijeća uz prigodni program i koncerte. Naravno tu je i niz programa koji su organizirani u našim gradskim ustanovama, a ono što bi posebno odvoji je klizalište kod OŠ Lj. Gaj.

ZL: I vaša čestitka za kraj?

Gregurović: Svim Krapinčakama i Krapinčanima i naravno svim čitateljima, čestitam Dan grada Krapine. S obzirom na to da smo ušli u adventsko vrijeme, svima želim sretne božićne blagdane kao i zdravu i uspješnu 2024. godinu.