Državni zavod za statistiku objavio je podatke o broju iseljenog i useljenog stanovništva po gradovima i općinama svih hrvatskih županija. Odlučili smo istražiti kakvo je bilo kretanje stanovništva, u smislu emigracije i imigracije, za prošlu 2016. godinu te kako se živi u jedinicama lokalne samouprave koje ili imaju najviše useljavanja ili najviše iseljavanja.

Od gradova najveće doseljavanje bilježe, očekivano, Krapina i Zabok budući da je riječ o dva najveća grada, no Krapina znatno prednjači broju iseljenih građana. Njih je čak 232. Najmanje doseljavanja i iseljavanja od gradova bilježi grad Klanjec gdje se u 2016. godini doselilo 24 ljudi, a iselilo 44. Kada su u pitanju općine, najviše doseljavanja bilježe Krapinske Toplice, 111 osoba, što se može objasniti činjenicom da je tamo smještena Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju koja je vrlo popularna i cijenjena ustanova za oporavak pacijenata nakon teških nesreća i ozljeda. Ljudi često tamo, zbog dugogodišnjih terapija koje moraju polaziti, i presele. No, velik je broj i odseljenih. Njih je čak 107. Najmanje doseljenih njih deset, isto tako očekivano, bilježi Novi Golubovec, dok je 13 ljudi odselilo. Budući da je riječ o vrlo maloj općini na rubnom dijelu županije u kojoj nema mnogo sadržaja za mlade, ali ni radnih mjesta, taj trend ne treba čuditi.

Ekstremi

Najzanimljivije je svakako pogledati gdje je najveća razlika između doseljenih i odseljenih u protekloj, 2016. godini. Gradovi u kojima je više odseljenih nego doseljenih jesu Donja Stubica, Zlatar, Klanjec, Krapina, Pregrada i Zabok, a najveću razliku bilježi Zlatar, gdje je razlika između doseljenih i odseljenih 75 u korist odseljenih. Pozitivnu razliku bilježi tek grad Oroslavje. Tamo se naime, doselilo 122 ljudi, a odselilo njih 120. Među općinama, u prošloj godini, veći broj doseljenih bilježe samo Desinić, Krapinske Toplice i Lobor. Dakle, tri općine. Najsvjetliji primjer, odnosno općina koja bilježi najveće povećanje broja stanovnika jest Lobor u kojeg se doselilo 90 ljudi, a odselilo 69 pa se dolazi do brojke da je u toj općini 21 doseljenik više nego što je odseljenih. Iza Lobora jest Desinić u kojeg se doselilo 65 ljudi,a odselilo 48 što nas dovodi do rezultata od 17 ljudi više, a na trećem mjestu je Tuhelj u kojeg se doselilo 48 osoba, a odselilo 38. Na četvrtom su mjestu Krapinske Toplice kamo se doselilo 111 ljudi, a odselilo 107 ljudi.

Odljev stanovništva

U čak 22 općine zabilježile su odljev stanovništva. To su Bedekovčina, Zagorska Sela, Zlatar Bistrica, Sveti Križ Začretje, Budinšćina, Đurmanec, Gornja Stubica, Hrašćina, Hum na Sutli, Jesenje, Konjščina, Kraljevec na Sutli, Kumrovec, Mače, Marija Bistrica, Mihovljan, Novi Golubovec, Petrovsko, Radoboj, Stubičke Toplice i dok Veliko Trgovišće u prošlog godini ima jednak broj odseljenih i doseljenih. Najveća razlika između odseljenih i doseljenih, odnosno najviši gubitak broja stanovnika bilježi Hum na Sutli gdje je doseljeno 63 ljudi, a odseljeno 127 pa dolazimo do rezultat da je prošle godine ta općina zabilježila migracijski minus od 64 osobe. Odmah iza je Marija Bistrica u koju se doselilo 85 ljudi, a odselilo 134 ljudi pa je ta općina izgubila 49 stanovnika.

Doseljavanje u Lobor

Veseli nas trend doseljavanja ljudi u Lobor i dalje ćemo se maksimalno truditi kao jedinica lokalne samouprave pomoći i olakšati život građanima, kroz različite pomoći u okviru proračuna – rekla je načelnica Ljubica Jembrih.

– Mi smo negdje pri vrhu pri izdvajanju novčanih sredstava za novorođenu djecu. Za prvo dijete Općina Lobor izdvaja 2.500 kuna, za drugo 3.500 kuna,a za treće i svako ostalo 5.000 kuna. Tu su i subvencije za plaćanje smještaja djece u vrtiće i dvije čuvaonice koje se nalaze na području loborske općine u kojima je trenutno smješteno 24 djece. Za prvo dijete sufinanciramo vrtić i čuvaonicu s 55 posto od tržišne cijene, za drugo dijete 70 posto, a za treće i svako ostalo dijete Općina sufinancira smještaj u 100% - tnom iznosu. Potrebe za smještajem djece su i dalje velike te je nama u planu gradnja dječjeg vrtića u Loboru. Imamo spremnu svu potrebnu dokumentaciju i samo čekamo otvaranje natječaja da se prijavimo – istaknula je načelnica Jembrih.

Financira se i predškola i igraonica, a Općina plaća i odgajateljicu na puno radno vrijeme. Sufinancira se i škola u prirodi, maturalna putovanja, pokloni za sv. Nikolu, nabava udžbenika… - Za iduću školsku godinu u proračunu imamo kompletnu nabavu udžbenika za sve učenika s područja općine Lobor bez obzira gdje polaze školu, što će biti direktna pomoć roditeljima, odnosno kućanstvima. Sufinanciramo i prijevoz učenika osnovnih škola, stipendije, a sljedeće godine u nacrtu proračuna koji sam predala Općinskom vijeću predviđeno je i po prvi put sufinanciranje učeničkih domova. Maksimalno se trudimo kroz cijelu godinu biti na pomoć našim ljudima, posebno što lakše školovanje. Imamo i najmanju komunalnu naknadu – ističe načelnica, nabrojavši i pomoć kroz poticaje u poljoprivredi koji će u 2018. biti povećani. Jembrih dodaje i kako će poraditi na razvoju turizma, posebno u segmentu vjerskog turizma i kroz druga kulturna događanja i naravno, na infrastrukturi, kako bi nam se ljudi vraćali, ali i zadržali ovdje - zaključila je načelnica. Na području Općine Lobor nalaze se dvije firme Bezak i Q.dom koje zapošljavaju pretežno Loborce te dvije udruge, Udruga Sveta Ana koja zapošljava 25 ljudi i Kućna pomoć sa sedmero ljudi, što svjedoči i da se vodi briga i na onom socijalnom planu.

Iz Zagreba u Lobor doselila se mlada obitelj

Mihaela Matejaš

Trendu doseljavanja u Lobor, svjedoči i jedna mlada obitelj koja je prije dvije godine iz centra Zagreba doselila u Lobor.

- I suprug i ja smo rođeni Zagrepčani. Bili smo podstanari i kad je umro djed od mog supruga odlučili smo se doseliti u djedovu kuću u Loborsko Završje. To nam se činilo tada puno bolja opcija nego ostati u Zagrebu. Došli smo svi, suprug, ja, djeca i svekrva. Ovdje je puno mirnije, manje je ljudi, nema gužvi ni buke i to su te prednosti života u malom mjestu - ispričala je Mihaela Matejaš, mlada majka troje djece, 12 - godišnjih blizanaca i sedmogodišnje kćeri. Posao je, kaže, našla nakon godinu dana, zaposlila se kao čistačica u loborskoj osnovnoj školi, koju polaze i djeca, koja su se odlično snašla i odgovara im mirniji tempo. - Evo, primjerice, kad idemo u Zagreb, uvijek jedno dijete ostane doma, znači da im Zagreb ne nedostaje. Ovdje radimo i vrt, radi se na poljoprivredi. S obzirom da mi je baka iz Slavonije, nije mi prvi put da sam primila motiku u ruke, kao možda nekoj Zagrepčanki koja ne bi znala motiku ili lopatu. primiti Puno mi je ljepše otići u vrt i ubrati si paradajz i papriku, nego otići u dućan i kupiti – ističe Mihaela, koja ima i tri psa, koji su ovdje u Zagorju, iskusili pravu slobodu jer imaju dvorište gdje se mogu slobodno kretati.

Pitali smo i Loborce što misle zašto se ljudi doseljavaju u njihov kraj.

Milan Kus, Lobor

Milan Kus

Pa Lobor je lijepo mjesto. Imamo čisti zrak i zdravu vodu. Nema tvornica ni zagađenja.

Marija Jurki, Lobor

Marija Jurki

Valjda ljudi bježe iz grada na selo, što mi je drago. Bilo bi lijepo da ih dođe još više

Zlatarščane smo pitali zašto se ljudi iseljavaju iz njihovog kraja.

Darko Cvetko

Darko Cvetko

U Zlataru nema posla i ljudi bježe tamo gdje posla ima, u  Zagreb, a najviše u Njemačku i Švedsku, i to pretežno mladi ljudi.  Ovdje u Zlataru su propale tri do četiri firme. Prije je tu znala biti gužva kada su ljudi išli s posla, Zlatar je bio pun ljudi. Sada toga više nema. I ja razmišljam da ću morati posao potražiti u inozemstvu. Viadukt je propao, sada idem na burzu, a onda budemo vidli kaj dalje…

Nevenka Korpar

Nevenka Korpar

Ak odlaze, to je najvjerojatnije zbog nemogućnosti zaposlenja. Ali, inače u Zlataru nam je lijepo živjeti.