Međunarodni monetarni fond (MMF) dovršio je ovogodišnje konzultacije s Republikom Hrvatskom. Uputio je dosta kritika Vladi te predložio nekoliko koraka koji se neće svidjeti građanima. Prvi prijedlog je uvođenje poreza na imovinu. Zanimljivo, o uvođenju poreza na nekretnine u Hrvatskoj se intenzivno govori. Predloženo je i smanjivanje poticaja iz državnog proračuna, ali i ukidanje “iznimno povoljnog” oporezivanja dohotka od kratkoročnog najma, donosi Dnevno.hr.

Iz MMF-a su upozorili i na ono što je već primijetila i Hrvatska narodna banka. Riječ je o “mogućem gomilanju rizika”, u sektoru banaka i nekretnina. Zbog toga je stigao i treći prijedlog koji se tiče ograničavanja plasmana kredita građanima. Uz pohvalu zbog otpornosti financijskog sustava, MMF potiče naše vlasti da “nastave procjenjivati potrebu za uvođenjem mjera eksplicitno usmjerenih na korisnike kredita i da ih budu spremne uvesti bude li to opravdano”.

Guverner HNB-a, Boris Vujčić u proteklim je mjesecima “u rukavicama” najavio mogućnost ograničenja opcija kreditiranja građana. To se, ponajprije, odnosi na potrošačko nenamjensko kreditiranje, koje je značajno poraslo, vjerojatno zbog rasta plaća u javnom sektoru. Takvi su krediti u proteklih godinu dana porasli za milijardu eura ili 14 posto.

Iz HNB-a su već najavili da bi mogli uvesti dodatne mjere očuvanja financijske stabilnosti, ali bez preciznog navođenja o čemu se točno radi. Problem je u tome što banke nenamjenske potrošačke kredite isplaćuju bez većih zahtjeva, jer odlično zarađuju na njima, zahvaljujući relativno visokim kamatama u odnosu na druge kredite. Građani, pak, uzimaju takve kredite jer za njih nisu potrebna dodatna jamstva ili hipoteka.

Zbog visokih rata, takvi krediti postaju rizični, pogotovo u slučaju gubitka posla, smanjenja plaće ili općenito recesije. Takvi krediti u tim uvjetima postaju nenaplativi. Srećom, trenutno je stopa nenaplativih kredita relativno niska, ali bi se “dijeljenjem” takvih kredita to moglo promijeniti. HNB je banke još prije pet godina upozorio da nestambene kredite odobravaju na rok od barem pet godina te da uzmu u obzir dio plaće koji je prema Ovršnom zakonu zaštićen od ovrhe, čime bi se utvrdili minimalni troškovi života i mjesečne rate. Banke to nisu uvažile, što je dovelo do ovakve situacije, piše Novi list.

Stambena strategija, čije je predstavljanje ponovno odgođeno za jesen, trebala bi u sebi definirati osnovu za uvođenje poreza na nekretnine. Iz MMF-a predlažu uvođenje poreza na imovinu temeljem njene vrijednosti te “ukidanjem iznimno povoljnog oporezivanja dohotka od kratkoročnog najma”.

Kratkoročni najam nije problem samo za tržište nekretnina, zbog smanjenja ponude nekretnina i posljedičnog povećanja cijena, naročito u turističkim destinacijama, već i zato, jer je riječ o rentijerskom turizmu koji “ubija duh destinacije”. MMF poziva Vladu da riješi pitanje priuštivog stanovanja poticanjem ponude nekretnina za stanovanje, što resorni ministar Branko Bačić najavljuje još od prošle jeseni.

MMF poziva vlasti i na “razborita fiskalna politika i odlučne reforme za stvaranje zaštitnih slojeva za buduće šokove, kao i za stvaranje prostora za potrebe za dugoročnom potrošnjom”, ali i na smanjivanje poticaja iz državnog proračuna te na racionaliziranje mase plaća u javnom sektoru te osiguranje održivosti znanstvenog i mirovinskog sustava.

Naime, rast plaća, a nedavno su one rasle javnim službenicima te državnim dužnosnicima i namještenicima, mogao bi povećati inflaciju, koja je ionako viša od prosjeka u eurozoni. Poticaj inflaciji mogao bi u tom slučaju biti rast cijena hrane i usluga.

Iako MMF drži da bi nam gospodarski rast mogao biti veći da imamo veću produktivnost i broj radnika, očekuju da bi BDP trebao rastu od 3,4 posto u ovoj te 2,9 posto u idućoj godini, upravo zbog povećane potrošnje kućanstava, ali i dotoka novca iz europskih fondova.

Proces dezinflacije u Hrvatskoj bi trebao završiti 2026. godine, kad bi trebala biti dostignuta ciljana godišnja stopa od 2,2 posto po metodologiji harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena koju Državni zavod za statistiku ne koristi, zbog čega nastaje zbrka u javnosti. Stopa nezaposlenosti bi, prema procjenama Fonda, trebala ostati na 5,5 posto, a dug opće države bi bi s ovogodišnjih 59,7 posto BDP-a do 2029. godine trebao postupno padati na 55 posto BDP-a. Istovremeno bi se trebao smanjiti i ukupni državni vanjski dug s trenutnih 77,5 posto BDP-a na 61 posto 2029. godine.