Zvonko Jutriša, načelnik Općine Hum na Sutli za Zagorski list govori o prvim mjesecima svog novog mandata

ZL: Vi ste u općini Hum na Sutli počeli s jednim važnim i zahtjevnim projektom koji se nastavlja na sve vaše mandate. Prvi u županiji napravili ste moderan uređaj za preradu otpadnih voda i po segmentima na taj sustav spajate domaćinstva. S tim ste projektom nastavili i ove godine.

JUTRIŠA: To je jedan od važnih projekata u mom prvom i drugom mandatu koji i dalje nastavljamo. Mi smo izgradili uređaj, odnosno postrojenje za preradu otpadnih voda i taj je uređaj u funkciji već 6 godina. Imamo ga jedini u cijeloj županiji i na njega priključujemo naša domaćinstva. Sada je na njega spojeno gotovo 50 posto domaćinstva Huma na Sutli. Fekalna odvodnja riješena je kompletno u Donjem Humu, uključujući i dio naselja prema poslovnoj zoni Drajža te jedan dio prema Gornjem Humu. Ove smo godine završili i fekalnu odvodnju u naselju Leskov Grm gdje smo praktički obuhvatili 99 posto domaćinstava. Očekujemo i građevinsku dozvolu za nastavak rješavanja fekalne odvodnje za jedan dio naselja Mali Tabor, Poredje i nekoliko domaćinstava u naselju Prišlin. Vjerujemo da ćemo do kraja godine dobiti građevinsku dozvolu, te ćemo i taj projekt nominirati na natječaju za korištenje EU sredstava. Na taj će način na sustav odvodnje biti povezano još cca 100 domaćinstava. Uspjeli smo se izboriti u Hrvatskim vodama za status posebne aglomeracije bez obzira što smo u stvari mikrolokacija, za razliku od velikih aglomeracija kao što su Zabok ili Krapina, a sve zahvaljujući već izgrađenom postrojenju za preradu otpadnih voda.

ZL: Istovremeno se radilo i na vodopskrbi.

JUTRIŠA: Ove smo godine riješili veći dio visoke zone Lupinjak. Potrebno je riješiti još pet domaćinstava u drugom dijelu visoke zone koja se fizički oslanja na Hlevnicu – općina Đurmanec. Zajednički s općinom Đurmanec sufinancirali smo projektnu dokumentaciju. a sada i izvođenje radova, kako bi se pet domaćinstava s naše strane priključilo na vodovodni sustav Krakoma. Sufinancirat ćemo i visoku zonu Košenine – (četiri humska domaćinstva), zajedno s Pregradom i Desinićem. Ostaje nam par kuća u Donjem Breznom uz sutlansku cestu, nadamo se da ćemo to iduće godine riješiti. Na taj ćemo način najvećim dijelom riješiti vodoopskrbu građana naše općine, a vodu preuzimamo od Zagorskog vodovoda u Harinoj Zlaki.

ZL: Državna cesta kroz Humu na Sutli je pravo gradilište. Kako napreduju radovi na rekonstrukciji ove prometnice? Kada je rok za završetak te dionice?

JUTRIŠA: Rokovi su probijeni. Cesta je trebala već biti gotova, no svjesni smo poteškoća koje imaju izvođači i projektanti i da se sada u hodu rješavaju neke stvari koje u projektu nisu bile predviđene. U ova posljednja tri mjeseca ozbiljnije se prionulo poslu i ukoliko vremenski uvjeti ne budu loši, nadamo se da će cestu staviti pod grubi sloj asfalta, dakle prije zime, jer je ona izrazito brdska, tako da se cesta može koliko toliko održavati u zimskim uvjetima. Cesta je službeno zatvorena za promet te je dopušteno prometovanje samo za lokalno stanovništvo. Koliko su teren i dionica složeni, govori i činjenica da je na gotovo 2 kilometra na potezu od Donjeg do Gornjeg Huma izgrađeno preko kilometar potpornih zidova. Potrebno je još rekonstruirati 3 km ceste između Druškovca I i Druškovca II, no zbog problema oko imovinsko – pravnih odnosa s nekoliko naših mještana Hrvatske će ceste ishoditi građevinsku dozvolu i ući u proceduru izvlaštenja. Ta će procedura sigurno značajno produljiti rok za daljnje izvođenje radova na preostaloj dionici. Moram napomenuti, da sve što smo dosad radili na toj cesti da se provodilo kroz pojačano održavanje što je doprinijelo bržem i lakšem načinu radova na navedenoj dionici. Sve smo uzurpacije potrebnih dijelova zemljišta uz cestu uspješno dogovorili sa građanima gotovo bez posebne nadoknade osim zemljišta za izgradnju „ rotora „ prema poslovnoj zoni Drajža, te rješavanje ruševne zgrade na Gornjem Humu. Nažalost tu moram konstatirati da ti neki naši mještani nisu prepoznali nužnost izgradnje i rekonstrukcije te ceste, te da se cesta i nogostup gradi prije svega za nas Humčane, a tek onda za sve one koji dolaze ili prolazi kroz našu općinu.

ZL: Kakvi su planovi vezani uz gospodarsku zonu Drajža?

JUTRIŠA: U tijeku je proširenje postojeće ceste kroz gospodarsku zonu, rješavanje kritičkih točaka. To je u ozbiljnoj fazi gotovosti, još slijedi asfaltiranje nekih dijelova gdje smo proširivali cestu i izgradili potporne zidove. Za taj smo projekt dobili 300.000 kuna od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, a uložili smo i oko 550.000 kuna općinskih sredstava. Na taj će se način na toj cesti značajno poboljšati stanje sigurnosti prometa. Ali, naravno da želimo i novu prometnicu koja će se graditi paralelno uz tu cestu u koridoru rijeke Sutle. Postojeća – popravljena cesta kroz naselje Drajža tako će ostati ustvari ulica za potrebe stanovnika koji žive u tom naselju. Imamo objektivna obećanje od ministra mora prometa i infrastrukture, kao i predsjednika Vlade RH da će se navedena cesta između dvaju graničnih prijelaza Hum na Sutli - Mali Tabor graditi kao državna cesta. U proračunu Hrvatskih cesta za narednu su godinu osigurana sredstva za otkup zemljišta na potezu do OMCO HR, odnosno do postrojenja za preradu otpadnih voda. Potrebnu dokumentaciju za navedenu prvu dionicu ceste financirala je općina, a projektnu dokumentaciju izradila je projektantska tvrtka LABOS iz Varaždina. Kada smo već kod cesta, nedavno smo imali i tehnički pregled na sanaciji velikog klizišta u Klenovcu. Investitor su bile Hrvatske ceste koje su sudjelovale s oko 400.000 kuna i Općina s 200.000 kuna. Izgrađen je potporni zid s obje strane ceste, proširena cesta i riješena oborinska odvodnja. U ovoj smo godini asfaltirali i više od 4 kilometra naših lokalnih cesta, a aktivnosti nastavljamo i narednih godina.

ZL: U planu je i izgradnja reciklažnog dvorišta?

JUTRIŠA: Reciklažno dvorište još je jedan od ozbiljnijih projekata koji smo dosada kandidirali, a na koji smo dobili pozitivan odgovor Ministarstva zaštite okoliša. Natječaj je bio otvoren u travnju, a već početkom studenoga potpisao sam ugovor o sufinanciranju u vrijednosti 2.893.000 kuna. Općina treba osigurati 640.000 kuna. Pripremamo se za javnu nabavu, i vjerujem da ćemo iduće godine imati sagrađeno reciklažno dvorište. Ono će se graditi neposredno iznad naše sanitarne deponije.

ZL: I sami ste rekli da je projekt reciklažnog dvorišta jedini projekt koji je zasada pozitivno riješen. Koje ste projekte još prijavili na EU fondove?

JUTRIŠA: Za mene jedan od bitnijih projekata koji smo prijavili je rekonstrukcija ceste od Lupinjaka preko Klenovca na Taborsko u dužini oko 6 kilometara. To je cesta koja povezuje dvije državne ceste DC 206 i DC 207. Također, jedan od značajnih projekata koje smo prijavili je izgradnja pomoćnog objekta NK Straže u Lastinama, čija je projektantska vrijednost oko 5 mil. kuna. Prijavili smo i projekt novog vatrogasnog doma u Prišlinu. Zasada nema odgovora, još uvijek čekamo rezultate, navodno je puno zahtjeva, a sredstava puno premalo.