JUTRIŠA: 'Općina smo koja živi od realnih prihoda, imamo izuzetno gospodarstvo, no za njega se moramo stalno iznova boriti'
Načelnik Huma na Sutli Zvonko Jutriša osvrnuo se na brojne projekte koji su realizirani u protekle četiri godine, ali i na projekte koje će kandidirati na europske fondove te otkrio kako nije uvijek lako voditi općinu za koju kažu da je malo gospodarsko čudo
Zagorski list počeo je s objavljivanjem serijala intervjua sa zagorskim gradonačelnicima i načelnicama povodom završetka četverogodišnjeg mandata. Sve intervjue prenosit ćemo u narednim danima i na našem portalu zagorje.com
Najznačajniji projekti na području humske općine su odvodnja fekalnih voda i vodoopskrba općenito, vrijedni oko 28 milijuna kuna te adaptacija i dogradnja općinske zgrade u suvremeno i moderno zdanje
ZL: Za Hum na Sutli kažu da je malo gospodarsko čudo i najpozitivniji primjer gospodarstva. Je li Vam zbog toga lakše ili teže voditi jednu takvu općinu?
JUTRIŠA: Nije ni teže, a ni lakše, nego zbog toga imam stalno nekakav sukob sa županijskim strukturama i s određenim ministarstvima, odnosno nemaju za Hum na Sutli dovoljno sluha. Svi oni bi morali shvatiti da se ovdje stvara nova vrijednost i da ta nova vrijednost svima njima omogućava da mogu funkcionirati i živjeti te da bi tom istom gospodarstvu trebali stvoriti i nekakve pretpostavke koje bi nužno pratile i omogućavale još bolji razvoj i prosperitet. Ovdje se tek dođu poslikati, a efekti iza toga su vrlo mali. Vidite samo prometnicu od Lupinjaka do Huma na Sutli koja je u derutnom stanju i kojom dnevno prođe 120 kamiona - šlepera, ali mi ne vrištimo niti ne prosvjedujemo na Markovom trgu, niti pred Vladom. Nadamo da će ovo novo državno vodstvo imati više senzibiliteta prema onomu što se zove gospodarstvo i na što se svi zaklinju, jer ustvari kada treba nešto vratiti u taj isti Hum za potrebe gospodarstva, glede prometnice, onda to Županija i država ne vide, jer nemaju dovoljno sluha za to.
ZL: Koliko iznosi proračun općine Hum na Sutli i jeste li puno izgubili poreznom reformom?
JUTRIŠA: Proračun neznatno varira svih ovih zadnjih godina. Nažalost, on nije veliki, u usporedbi s drugima. Iznosi oko 12 mil. kuna, no naš izvorni proračun, a to znači, ono što su sigurna sredstva i s čime čvrsto raspolažemo, od poreza na dohodak, kreće se između 8 i 9 mil. kuna, ostalo je komunalna naknada i drugi prihodi. Što se tiče kresanja i gubitaka proračunskih prihoda glede tih famoznih i fantastičnih reformi mi smo stradali već davno prije kad su nam uzeli porez na profit. Tada smo izgubili 5 mil. kuna na godišnoj razini i to je sve otišlo u državnu kasu. Iza toga smo stradali za vrijeme Milanovićeve Vlade za nekih 12 posto proračuna na godišnjoj razini, a sad ćemo vjerojatno stradati i s novom Vladom isto tako na razini 10 do 12 posto. A 2019. više neće biti povrata i bit će to trajni gubitak prihoda. Ono što je peh nas kontinentalaca je to, da mi živimo od realnih prihoda i to prije svega od poreza na dohodak za razliku od tzv. 'morskih' općina koje žive od poreza na kuće za odmor, vikendica, najma plaža, marina. Mi svi skupa toga nemamo i ja često puta znam reći: 'Zabadaf smo gospodarski gledano najrazvijenija općina u Zagorju, ali vjerojatno po mikrolokaciji i specifičnosti i na razini države, kada se sve to u prihodovnoj strani općine ne može vidjeti'. A s druge strane, ljudi koji rade u Humu svoj dio prihoda poreza na dohodak nose u svoje matične općine i gradove odakle dolaze raditi. Dakle, mi imamo fantastični 'moving' i fantastičnu zaposlenost i izuzetno gospodarstvo, ali odraz svega toga nije u proračunu vidljiv.
ZL: Kada bi morali izdvojiti četiri najznačajnija projekta koja su realizirana u proteklom mandatu, koja bi to bila?
JUTRIŠA: Najznačajniji su projekti odvodnja fekalnih voda i vodoopskrba općenito i te projekte moram vezati u dva mandata jer je to nešto što se gradi u kontinuitetu. Ta dva projekta 'teže' oko 28 mil. kuna. Rezultat toga je da u ovom trenutku imamo pokrivenu čitavu općinu vodovodnim sustavom, čak smo vodom pokrili visoku zonu Lupinjak te da nam slijedi još dio sekundarne mreže i priključaka. Projekt fekalne odvodnje koji je apliciran na sredstva EU fondova započeo je prije 6 godina s izgradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Općina je u izgradnji sudjelovala s 10 posto, odnosno 3 mil. kuna. Odvodnjom smo pokrili najveći dio ravničarskog dijela općine Hum na Sutli gdje je i najveća koncentracija življenja. To znači da je pokriven Donji Hum - od velikih stambenih jedinica do ambulante, škole, vrtića te svih gospodarskih subjekata. Trenutno se završava odvodnja u velikom naselju Leskov Grm, a u funkciji će biti do kraja godine. Ostala nam je još jedna mala aglomeracija Prišlin - Mali Tabor koja će se također spojiti na taj pročistač. Drugi značajan projekt je suvremeno opremljena općinska zgrada u kojoj su smješteni svi prostori koji su potrebni za funkcioniranje jedinstvenog upravnog odjela. U toj zgradi nalazi se nekoliko multifunkcijskih dvorana za različita događanja, suvremeno opremljena općinska vijećnica, prostor za umirovljenike, turističku zajednicu, sve udruge i političke stranke, a u toj istoj zgradi je smješten i Humkom. Prije adaptacije i dogradnje ovog objekta općina je bila smještena u skromnim uvjetima. Projekt smo kandidirali preko Ministarstva regionalnog razvoja i dobili 72 posto sredstava preko EIB-a, a s 28 posto je sudjelovala općina. U ciframa je to oko 6, 5 milijuna kuna. Treći projekt je dogradnja Dječjeg vrtića Balončica. Dogradili smo novih 250 kvadrata, a 2/3 postojećeg objekta smo potpuno obnovili iznutra i izvana, opremili didaktičkim igračkama i pomagalima te dobili suvremeno opremljen i komforni vrtić. Projekt je vrijedan 3 mil. kuna, od čega je 750.000 kuna dobiveno od Ministarstva regionalnog razvoja. Posljednji projekt je infrastruktura u koju bi uključio i cestovnu infrastrukturu, nogostupe, javnu rasvjetu. Na tom smo području odradili ozbiljne zahvate. Tijekom svake godine asfaltiramo najmanje 2 kilometara novih općinskih cesta, a u periodu u dva mandata napravljeno je 12 kilometara pješačkih staza kojih do tog vremena nije bilo. Sedamdeset posto postojeće javne rasvjete zamijenili smo sa suvremenim led sustavima koji su energetski učinkoviti i ekološki prihvatljivi za današnje vrijeme. Sanirali smo i brojna klizišta te zajedno sa ŽUC-om asfaltirali 6 kilometara cesta.
ZL: Kako napreduje rekonstrukcija ceste Hum na Sutli - Pregrada?
JUTRIŠA: Dio od Kostela do Druškovca je u fazi završetka, a ovaj tjedan kreće i rekonstrukcija ceste od centra prema Gornjem Humu, koja je također u izrazito lošem stanju i potrebna joj je sanacija.
ZL: Iza Vas je još jedan mandat. Jeste li zadovoljni odrađenim i na što ste posebno ponosni?
JUTRIŠA: To bi bolje mogli reći građani nego ja sam. Čovjek nikada ne smije biti do kraja zadovoljan i trudit ćemo se da u narednom periodu bude još bolje.
ZL: I žilet žica susjeda Slovenaca je obilježila mandat.
JUTRIŠA: Žica je obilježila mandat susjeda, a ne mene. Ali sam ih uspio natjerati da ju skinu. Stavili su panele. Neka si imaju vrtne ograde.
ZL: Vjerujemo da postoje projekti koje imate u planu za realizaciju u narednom razdoblju?
JUTRIŠA: Sasvim sigurno. Neke smo već prijavili i čekamo povratne informacije, prema mjeri 7.4, mjeri koja se odnosi na ruralni razvoj. Na tu mjeru smo prijavili jedan ozbiljan projekt. To je rekonstrukcija jedne naše vitalne općinske prometnice na potezu Lupinjak preko Klenovca do državne ceste na Gornjem Humu. Projekt je vrijedan 1 mil. eura. Još jedan ozbiljan projekt koji prijavljujemo 18. travnja je izgradnja objekta NK Straža, vrijedan više od 5 mil. kuna, a u planu je i izgradnja vatrogasnog doma DVD Prišlin - Hum te završetak uređenja vanjskog dijela vrtića. Naši projekti nisu politički motivirani već su stvarna i realna potreba i nadamo se da ćemo proći na natječajima.
ZL: Ponovno ćete se kandidirati za načelnika kao nezavisni?
JUTRIŠA: Da, bit ću nezavisni kandidat kao i na prijašnjim izborima, a ići ću i sa svojom nezavisnom listom Zvonka Jutriša za općinsko vijeće kao i dosada.