Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar sa suradnicima danas je obišao matičnjak/rasadnik i mladi vinograd autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja. Riječ je o rasadniku u Mirkovcu i mladom vinogradu u Komoru Začretskom, sve na području Općine Sveti Križ Začretje.

Riječ je o praćenju velikog projekta koji je započeo još 2006. godine, a koji u svojoj četvrtoj fazi polako dolazi i do svog krajnjeg cilja a to je uzgoj autohtonih zagorskih sorti vinove loze i naravno proizvodnja vina upravo od tih sorti.

Sanja Mihovilić, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu istaknula je kako je 2006. godine prepoznata potreba da se krene u istraživanje koje su to autohtone sorte na području Hrvatskog zagorja i sklopljena je suradnja sa Agronomskim fakultetom, koji ovaj projekt koji se provodi već 16 godina može kvalitetno voditi. ''KZŽ je osigurala sredstva za ovaj projekt, pa je do sada već uloženo 1,2 milijuna kuna za istraživanje, suradnju sa Agronomskim fakultetom, tiskanje monografije i ostalo'' – rekla je Mihovilić i dodala da se do sada o projektu pričalo, a sada imamo i vinograde iz kojih dolaze kvalitetna autohtona vina sorti koje su se pokazale kao dobre. ''2012. godine priključila nam se i tvrtka Trgocentar bez koje ova suradnje ne bi bila tako plodonosna'' – rekla je Mihovilić

Edi Maletić, profesor sa Agronomskog fakulteta, voditelj projekta revitalizacije autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja naglasio je kako je ovo jedan od njihovih najuspješnijih projekata. ''Cilj mu je bio najprije da pronađe sve te stare zagorske sorte, da ih spasi, da ih identificira, opiše, kolekcionira i revitalizira, a to znači vraćanje tih sorata u zagorske vinograde.'' – naglasio je Maletić. Podsjetio je da je projekt krenuo obilaskom starih zagorskih vinograda i traženjem starih sorti. ''Nekada smo našli po jedan, dva ili tri trsa koje smo doslovce u zadnji čas spasili. To su prije svega te stare 'zagorske beline', kojih smo pronašli ukupno osam, a sve skupo dvadesetak starih sorti, od kojih većinu možemo vezati za Hrvatsko zagorje, i koje su se stoljećima uzgajale ovdje, pa su prije nekakvih 50-60 godina zapostavljene. Naš je zadatak bio da utvrdimo koje su nepravedno zapostavljene i koje zaslužuju po svojim karakteristikama danas da se vrate u zagorske vinograde'' – rekao je Maletić.

''Hrvatsko zagorje je odlična vinogradarska podregija i tu se zaista mogu dobiti odlična, pogotovo bijela vina, ali mi smo htjeli da pored ovih internacionalnih sorti, da vratimo i te stare zagorske sorte i mislim da smo u tome uspjeli, jer u ovoj četvrtoj fazi projekta sad se možemo pohvaliti i sa rezultatima, a to su ovi vinogradi koji su zaista vrhunski uspjeli i koji su posađeni na pravim vinogradarskim položajima.'' – rekao je Maletić i dodao da se tijekom projekta osigurava proizvodnja sadnica, što je jako važno, a rasadnička proizvodnja razvijena je u suradnji sa Trgocentrom. ''Jedva čekamo prve rezultate, odnosno prvo grožđe sa ovih pozicija, koje se ne samo vizualno prekrasne, nego su odlične i što se svih kriterija koje vinogradari postavljaju pred vinovu lozu tiče.'' – zaključio je Maletić.

Mladen Kantoci, voditelj proizvodnje tvrtke Trgocentar naglasio je kako je na tri lokacije koje su obiđene posađeno oko 18 000 loza. ''Drago mi je da se i jedan gospodarski subjekt uključio u ovu priču, jer bez toga projekt ne bi imao smisla. Mi smo pokrenuli proizvodnju 2012. godine sa podizanjem prvog matičnjaka vinove loze od kuda su se uzimali pupovi, da bi prošle godine krenuli u proizvodnju sadnog materijala. Proizvodnja loznih cijepova ide dalje i mi ćemo za 2023. godinu proizvesti nekakvih 40-tak tisuća sadnica, koje će biti ponuđene kroz našu prodajnu mrežu zainteresiranim vinogradarima'' – zaključio je Kantoci.

Poznati hrvatski gastronom Radovan Marčić nije skrivao uzbuđenje napomenuvši da se radi o priči koja je za njega senzacija. ''Moje poznavanje zagorskih vina kreće prije 40 godina, kada je bilo vino ''ne piti''. Zadnjih godina zagorska vina su sve bolja, a sada ovdje svjedočim nekom novom početku. Ali ovo je nevina priča, jer se na fantastičan način spojila znanost, produkcija, dakle županija i profesija. To može roditi jednoj divnoj stvari i već rađa, a to je gastronomija i brand tih zagorskih vina u nastajanju može biti nevjerojatno potencijalan sa jelima koja su autohtona i tradicionalna.'' – zaključio je Marčić.

Načelnik Općine Sveti Križ Začretje Marko Kos rekao je kako ga posebno veseli što se sve skupa odvija na ovom području, ispod kapele Svetog Vida. ''Postoji dokumentacija da su upravo iz ovih područja po cijeloj Europi bila distribuirana vina. Pojavom raznih bolesti, a i novi zub vremena je napravio da su stari vinogradi bili zapušteni. Staračka domaćinstva nisu mogla snabdijevati ove vinograde sa onim što je bilo potrebno. No, vraćamo se svojim korijenima i koristimo ove sjajne položaje za proizvodnju ovih vrhunskih vina. Lagana lepršava zagorska vina mislim da mogu biti dika svima nama i veselimo se da će u budućnosti na svakom zagorskom stolu naći se autohtoni proizvod.'' – rekao je Kos i zaključio kako je ovo ne samo projekt nego i poduhvat, koji u budućnosti može dati ogromne rezultate i na eno gastronomskoj sceni, ali na  turističkoj sceni i KZŽ i Općine Sveti Križ Začretje.

Župan Željku Kolar je uvodno naglasio da je KZŽ vinska regija i to odlična vinska regija. ''No ono što nas posebno veseli da smo sada došli u četvrtu fazu i da ćemo sada moći proizvoditi vina od zagorskih autohtonih sorata i da ćemo kroz matičnjak moći ponuditi sadnice, koje će KZŽ subvencionirati sa 50 %. Konkretno to znači da će Trgocentar, kao naš partner zajedno sa Agronomskim fakultetom slijedeće godine na tržište izbaciti prvih 30 000 čokota, otprilike 20 000 ''Svehrvatske beline'' i 10 000 ''Svetokriške beline'', a KZŽ će sufinancirati 50 % sadnice. Naravno da će cijena biti formirana u proljeće prije puštanja u prodaju.'' – rekao je župan i nastavio. ''To znači da ćemo 2024. godine broj sadnica povećati za 100 %, dakle na 60 000, a 2025. još dodatno za 20 000, dakle na 80 000 sadnica. Čitavo vrijeme će KZŽ kroz svoje mjere ruralnog razvoja sufinancirati sadnice. To znači da smo došli u fazu kad nudimo našim velikim vinarima, uz subvenciju od 50 % da u svoje vinograde zasade autohtone sorte, da iz njih proizvode vrhunska zagorska vina i da počnu brendirati ''Zagorsku belinu'', koju želimo kao vino zaštiti uz pomoć struke i našeg stalnog partnera, najstručnijeg u Hrvatskoj, Agronomskog fakulteta, a pomoću ljudi kao što je gospodin Radovan Marčić i brendirati. I to je nešto čemu ćemo se posvetiti u naredne tri godine''. Kolar je podsjetio da stalno ističemo da smo jedina regija koja ima zaštićen kompletan meni, puricu kao glavno jelo, prilog mlinci, desert štrukli, dodatak Bagremov med zagorskih brega, a sad nam je želja da zaštitimo i ''Zagorsku belinu'' kao vino. U tom trenutku ćemo biti sigurno jedinstveni u Europi i uz našu Turističku zajednicu, uz naš ovi brending i promociju, ćemo sigurno biti zanimljivi europskom tržištu kao destinacija. To smo si postavili kao cilj  do svibnja 2025. godine, i s obzirom na ekipu apsolutno sam uvjeren da ćemo to i ostvariti.'' – rekao je župan Kolar i najavio Natječaj na nacionalnoj razini za novi vizualni identitet ''Zagorske beline'', te je pozvao zainteresirane dizajnere da se jave, a također je zahvalio medijima, bez kojih se ne može ova priča graditi.