ZL: Redovito u ovom predblagdanskom tjednu razgovaramo s vama o godini na izmaku i tradicionalno taj razgovor objavljujemo u prvom novogodišnjem izdanju Zagorskog lista. Pa evo, sjećam se da ste prošle godine u našem novogodišnjem razgovoru rekli da vam je Proračun za 2022. godinu bilo teže napraviti nego bilo koji drugi do tad. Kao razlog za to naveli ste činjenicu da nije bilo poznato koji natječaji će tijekom godine biti otvoreni, zbog čega puno stavki niste mogli sa sigurnošću planirati. I sad ste nedavno donijeli Proračun za 2023. godinu. Je li ovog puta bilo lakše?

Kolar: U principu ne. Ništa se, nažalost, nije promijenilo zbog toga jer smo ove godine dobili jednu dodatnu otežavajuću okolnost, a to je agresija Rusije na Ukrajinu, zbog čega su se dodatno poremetili uvjeti na tržištu. Mi smo prošle godine imali problema i s pandemijom, pa s dva potresa i uglavnom su se tu lomila koplja. Sada imamo problem nekontroliranog rasta cijena građevinskog materijala, energenata i repromaterijala, što je dovelo do toga da su nam svi projekti poskupjeli. S druge strane, u jednom se trenutku dogodila i nestašica materijala koja je na pojedinim gradilištima usporila i samu gradnju. S obzirom na to da je stigla nova financijska omotnica i NPOO (Nacionalni plan oporavka i otpornosti, op.a.), a da nisu definirani natječaji koji će biti otvoreni u narednom razdoblju, morali smo i sad vrlo pomno planirati te se fokusirati samo na one projekte za koje smo sigurni da će za njih biti raspisan natječaj ili za one koje smo sigurni da ćemo ih moći realizirati.

ZL: Izvijestili smo već koji su to projekti, a velike investicije su planirane i za specijalne bolnice u Krapinskim i Stubičkim Toplicama, no, što će biti s Općom bolnicom Zabok? Zakon prema kojem bi nju od Županije trebala preuzeti država prošao je prvo čitanje u Saboru, navodno u veljači slijedi i drugo... Vi ste već u više navrata izrazili protivljenje tome, ali ako država određuje limite, cijene usluga i visinu plaća, zašto ste protiv toga da država preuzme onda i odgovornost za poslovanje i dugove koji se time stvaraju? Zar ne mislite čak da bi Županiji trebalo biti u interesu da se riješi te obaveze i odgovornosti na koju ima tako malo utjecaja?

Kolar: Pa neki moji kolege i razmišljaju tako i slažu se s vama, ali zbog toga što je sustav nakaradan i zbog toga što je takav sustav neodrživ. I ja sam to jasno i glasno rekao i ministru Berošu, kao i na sastanku Vlade u Splitu, da mi podržavamo reformu zdravstvenog sustava. Ona je neophodna. Ako se sjećate, ja već tri ili četiri godine govorim da je sustav mrtav. On funkcionira isključivo zahvaljujući zdravstvenim djelatnicima. Evo, Vlada je ponovno intervenirala s više od 700 milijuna kuna za plaćanje lijekova veledrogerijama. Znači, sustav je nakaradan i financijski neodrživ. I tu se slažem s ministrom Berošem. Limiti bolnica nisu dovoljni ni za plaće, a kamoli za režije i plaćanje lijekova. O investicijama neću ni govoriti. To mi krpamo iz našeg, županijskog proračuna. S druge strane, cijene zdravstvenih usluga su nerealne. Kao da mi dođemo u restoran na ručak, pojedemo ručak, dođe konobar i kaže '400 kuna', a mi mu kažemo 'u redu, evo vam 200'. I naravno, tu je problem i osiguravanja sredstava za plaće. Ne možete potpisati sporazum sa sindikatom i dignuti plaću za 6%, a osigurati financijska sredstva za 2%. To si nitko ne može priuštiti, a pogotovo ne lokalna i područna samouprava. Jer mi se ne možemo zadužiti, osim za investicije. A država se zadužuje i za tekuće poslovanje. To je razlika u toj fiskalnoj odgovornosti koju ima središnja vlast u odnosu na nas. I s tog aspekta zadatak ministarstva jest stvoriti sustav koji je održiv. A ja sam duboko uvjeren da, kad će postojati zdravstveni sustav koji je održiv, da ćemo mi bolje upravljati s njime, nego država. Jer mi znamo koji su prioriteti naših ljudi i koje su specifičnosti ovog prostora. I tu ćemo sigurno biti bolji. Mi smo već pokazali da znamo upravljati, ali mora biti održivi sustav. Dakle, pozdravljam odluku ministarstva da se ide u sveobuhvatnu reformu zdravstvenog sustava, da se posebna pažnja posveti primarnoj zdravstvenoj zaštiti i da se točno definiraju ovlasti sekundarog i tercijarnog dijela zdravstvenog sustava, odnosno, općih bolnica i kliničkih centara, ali smatram da bi nakon te reforme, iz gore spomenutih razloga, opće bolnice trebale ostati nama na upravljanje. Svi smo mi u nekom trenutku pacijenti i kad pitate bilo kojeg pacijenta što mu je važno, odgovor je da ima dobru i brzu uslugu, da nema dugih lista čekanja, da ima moderne tehnologije za liječenje... To interesira ljude. Njima onda nije bitno upravlja li bolnicom država ili županija. I tu nije riječ o onome što se pisalo želi li HDZ postaviti svoje ravnatelje ili...

ZL: Pa dobro, izbor ravnatelja je, da se ne lažemo, uvijek politička odluka. I vas je sad HDZ napadao zbog izbora ravnatelja Specijalne bolnice Krapinske Toplice...

Kolar: Pa jesu, napali su me, ali ja sam baš veseo i radostan zbog toga. Jer, znate kako se veli, svaki sudi po sebi. Vi znate da smo mi vrlo transparentni oko imenovanja ravnatelja i direktora naših ustanova i da je od mojih 11 pročelnica i pročelnika samo jedna kolegica članica stranke. I to je gospođa Vlatka Mlakar, koju smo dvije i pol godine nagovarali da dođe iz ministarstva raditi u Županiju. Ona je vrhunski stručnjak koja je u ministarstvu radila kroz nekoliko različitih vlada i mi smo sretni što je na kraju ipak odlučila voditi javnu nabavu i EU fondove u Krapinsko – zagorskoj županiji. I njeno dovođenje nema nikakve veze s njenim članstvom u stranci, već isključivo samo s njenom neospornom stručnošću. To dokazuje i sama činjenica da mi nismo penalizirani ni za jedan jedini projekt kojeg provodimo i to je zapravo fascinantna činjenica u ovim uvjetima. S druge strane, ako gledamo sve zdravstvene ustanove kojima je osnivač Krapinsko – zagorska županija, osim doktorice Dogan, nitko drugi nije član stranke. Prema tome, pokažite mi jedan takav primjer u Hrvatskoj gdje 95% čelnih ljudi raznih ustanova i institucija nisu stranački ljudi. I onda dođete do jednog mladog čovjeka, Danijela Javorića Barića, što sam ja usporedio s Gvardiolom jer niti je Dalić uzeo Modrića da igra jer je star, niti Gvardiola jer je mlad, nego zbog toga što su jedan i drugi genijalci. Tako i mene interesira kvaliteta, a ne godine. Mi se kunemo u mlade ljude, a kad vidimo da su spremni preuzeti odgovornost, onda u tome vidimo problem. Ja ću zamoliti Danijela da objavi svoj CV jer ja tako nešto nikad nisam vidio. On u svakoj godini svog školovanja ima ili dekanovu ili rektorovu nagradu. Godinu i pol dana je bio predsjednik Upravnog vijeća bolnice. I kako je moguće da je izabran sa svih 7 glasova ZA? Nije bilo preglasavanja 4:3, kao, da su članovi koje imenuje Županija bili ZA, a ostali protiv. Svi su podržali Danijela, pa čak i predstavnik države, ministarstva, neću reći HDZ-a, je glasao za njega. Prema tome, ja sam uvjeren da će on svojim radom vrlo brzo pokazati razloge zbog kojih je izabran.

ZL: Mi koji pomnije pratimo i izvještavamo o Županiji i županijskim projektima, primjećujemo da se nekako najveće investicije već dugi niz godina odnose na razne znanstveno-obrazovne i poslovne projekte, od REGEA-e, Poslovnog inkubatora, Poduzetničkog centra, Znanstvenog edukativno-zabavnog centra, Centra kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu... Zbog čega ste toliko fokusirani na te, nazovimo ih tako, stručne i znanstvene projekte, koji prosječnom građaninu nerijetko zvuče pomalo apstraktno?

Kolar: Gledajte, morate pratiti europske trendove, ne da bi bili korak ispred, nego da bi uopće mogli držati korak s naprednim zemljama. Jednostavno se nametnulo da su centri izvrsnosti nešto što će u budućnosti biti dominantno. Znači, svatko želi školovati svoje dijete u jednoj školi, u jednom centru gdje su najbolji mogući uvjeti baš za tu struku. I bilo je nekakvo uvriježeno pravilo da sve takve naprednije stvari mogu biti u Zagrebu, a ako već nije u Zagrebu, onda eventualno može nešto u Splitu, Osijeku ili Rijeci. Iako je naša Krapina najmanje sjedište županije u RH, moj tim i ja nismo se nikako mogli pomiriti s time da nam je to nekakva prepreka i da mi ne možemo biti među najboljima ili najbolji. I da ne možemo razvijati te centre kompetentnosti i biti ti koji diktiramo tempo. I na neke stvari koje smo počeli raditi, kao što su Poslovni anđeli, Poduzetnički inkubator, Centar za robotiku i nove tehnologije, neki su čak počeli posprdno gledati i govoriti 'Baš budete vi to u Zagorju napravili'. No, na kraju se ispostavilo da sve poteze koje smo vukli, da smo bili u pravu. I ono što je bilo važno jest da smo mi vrlo jasno izdefinirali naše strateške ciljeve i točno smo znali što želimo i kud idemo. I to nam nitko do sada nije osporio, kao što nitko nikad nije rekao da ne radimo. Dakle, dvije stvari me još uvijek drže da sam 110 posto angažiran oko svega. Prva, to što nitko nikad nije rekao da ne radim i druga, ona legendarna, da sam previše među ljudima. To je top izjava. Znači da sam na dobrom putu. Jer ako ne radim i ako ne razgovaram s ljudima i ne slušam ljude, onda ne mogu dovoljno široko vidjeti koje su sve stvarne, one svakodnevne potrebe naših stanovnika. Ako to ne vidite, onda ne možete ništa ni napraviti. Niti ostvariti onaj naš primarni cilj koji nam je najbitniji i zbog kojeg radimo sve to što radimo, a to je da ljudi ovdje u Zagorju ostanu živjeti i raditi. Ono što je moja najveća prednost je u to da sam uspio složiti sjajnu ekipu, okružiti se s ljudima koji...

ZL: Kažu ljudi da se uglavnom okružujete sa ženama.

Kolar: Ja se okružujem s najboljima. Evo, Danijel Javorić Barić nije žena. Ali da, kolegice su dominantne. Vrlo su predane svojem poslu, nisu sklone nepotrebnom kompliciranju i vrlo su odgovorne. I ja sam ponosan što sam okružen takvim kolegicama i najveći benefit od toga je da među njima postoje barem dvije, tri kolegice koje bi bez nekih veći problema mogle preuzeti i moju poziciju.

ZL: Jel' to vi sad ekskluzivno najavljujete povlačenje?

Kolar: Ne, ne najavljujem povlačenje. Ali nisam se ja rodio na funkciji župana. Moj benefit kojeg sam imao već u samom startu, kad sam postao gradonačelnik Klanjca, jest da imam svoju struku. Ja sam geodet po struci, volio sam svoj posao i volim svoj posao. Radio sam u struci 22 godine i 19 godina bio sudski vještak i još uvijek pratim što se u struci događa, iako je struka strahovito napredovala. Tako da ja nemam problema s tim da se sutra vratim u struku. I to se vidjelo u nekim potezima koje sam ja radio, jer nisam nikome ništa bio dužan, niti sam danas kome što dužan, niti se kome moram udvarati. Drugi benefit je taj, a takvih primjera nema puno u Hrvatskoj, da sam na svim neposrednim izborima, na koje sam izlazio, pobjeđivao u prvom krugu. I kad imate takvu podršku ljudi, morate osjećati posebnu odgovornost. I morate komunicirati s tim ljudima jer ste dobili mandat da provedete program kojeg ste predložili. No, naravno, pozicija župana nije mjesto na kojem ću ja biti vječno. Mi smo svoje ciljeve postavili jasno i precizno i tako dugo dok te ciljeve ne postavimo na čvrste temelje, ja ću biti tu. Ključno je da ću biti tu dok ću imati podršku ljudi, kao i podršku mog najužeg tima. Kad ja vidim da su oni ispred mene i da brže trče od mene, onda ću se ja maknuti sam. To je sigurno. Dok god se ja u šest ujutro mogu s njima naći i razići se navečer u 22, mislim da još uvijek mogu nešto doprinijeti i dati.

ZL: I na kraju, budući da redovito pratimo sve vaše projekte koji su u tijeku, kao što i najavljujemo sve one koji su u planu, preskočit ćemo ovom prigodom njihovo ponovno nabrajanje, bit će za to još prilike. No, evo, ovaj razgovor, za kraj, dobra je prilika za vašu novogodišnju poruku Zagorkama i Zagorcima. Što biste im poručili?

Kolar: Prije svega, hvala svima na potpori. Hvala članicama i članovima Županijske skupštine na svakom prijedlogu, primjedbi i sugestiji. Vjerujte mi, ja svaku od tih sugestija i primjedbi osobno vrlo ozbiljno shvaćam. Nakon Skupštine, s jednim malim rokom odmaka, sve to analiziramo da vidimo možemo li to implementirati, odnosno, postoji li za to mogućnost provedbe ili ne.  Isto tako, zahvaljujem svim poduzećima, kao i našim djelatnicima, što u Županiji, što u našim ustanovama. Zahvaljujem im na sjajno odrađenom velikom poslu kojeg odrađujemo, a naravno, zahvaljujem i svim načelnicama i načelnicima, gradonačelnicima i gradonačelnici jer smo puno projekata odradili i u zajedničkoj suradnji s općinama i gradovima. Zahvaljujem i svim javnim poduzećima, Zagorskom vodovodu, HEP-u, državnim poduzećima, kao i Vladi RH, koja nam je preko svojih ministarstava partner u mnogim projektima. Nadam se da ćemo tu suradnju još više poboljšati i povećati s dva ključna projekta, budući da smo sve ostale manje-više posložili. Ta dva ključna projekta koja još trebamo posložiti za 2023. godinu su brza cesta prema Mariji Bistrici, jer nema opravdanja da nismo tih 6 i pol kilometara napravili, a drugi ključni projekt, kojeg smo već prije tri godine naveli, je proširenje Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, odnosno, izgradnja Centra za liječenje mozga i srca. I dakako, želim svim stanovnicama i stanovnicima Krapinsko – zagorske županije sretnu i uspješnu poslovnu 2023. godinu, ali bih naglasio i zdravu, jer zdravlje je na prvom mjestu. Naravno, i mirnu, da se okonča ovaj rat, ova agresija Rusije na Ukrajinu, prije svega zbog totalno nepotrebnih ljudskih žrtava. To je na prvom mjestu, a s druge strane i zbog totalnog poremećaja na tržištu energenata, koji nam je totalno zakomplicirao situaciju. Isto tako hvala medijima bez kojih ne bi mogli raditi promociju Zagorja kao što smo to radili zajednički, što se vidi iz naših turističkih rezultata, koji su dostigli i čak premašili i one iz 2019. godine. Hvala mojim suradnicima, mom timu, mojoj zamjenici Jasni Petek i hvala svima koji su dali, i daju, i najmanji doprinos da nam bude bolje, da u Zagorju bolje živimo.