Na konferenciji za medije u Krapini predstavljene su aktivnosti i rad Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade u protekloj godini. Istaknuto je kako su izdvajanja ovog upravnog odjela lani bila u visini od 40,16 milijuna kuna, od čega je najviše, 32 milijuna, otpalo na područje zdravstva, zatim 5,6 milijuna na područje socijalne skrbi te 16.5 posto na izdvajanja u civilno društvo, udruge i mlade.

Što se zdravstva tiče, najveći izvor su sredstva za decentralizirana sredstva države, gotovo 19 milijuna kuna, a nakon toga su u podjednakim omjerima izdvajanja iz izvornog proračuna Krapinsko – zagorske županije te vlastita sredstva zdravstvenih ustanova, po 6,5 milijuna kuna. – Decentralizirana sredstva se raspoređuju između naših pet zdravstvenih ustanova koje su korisnici i namijenjena su otplati kredita, tekućem investicijskom izdvajanju i investicijama u prostor i opremu. Najveći korisnik tih sredstava je Opća bolnica Zabok s 8 milijuna kuna, a zatim Dom zdravlja KZŽ koji je prošle godine dobio više, zbog sanacije krovišta ambulante u Zlataru, a nabavljena su i sanitetska vozila i vozila za patronažu – pojasnila je pročelnica Odjela Martina Gregurović Šanjug. Specijalna bolnica Krapinske Toplice sredstva je koristila za medicinsku opremu i kredit namijenjen kupnji CT uređaja i mamografa, Bolnica Stubičke Toplice za dva kredita za uređenje prostora Maksimilijan te projekt izgradnje bazena, a Zavod za Hitnu medicinu potrošio je manje sredstava nego što bude uobičajeno, zbog poremećaja na tržištu autoindustrije, slijedom čega nije bila moguća isporuka dvaju vozila hitne pomoći i ta su sredstva prebačena u ovu godinu.

Što se tiče sredstava iz izvornog proračuna KZŽ, 5,6 milijuna kuna, polovica je otišla na timove Hitne medicinske pomoći u Klanjcu i Konjščini, kao i za projekte i kredite u specijalnim bolnicama u Krapinskim i Stubičkim Toplicama. - Važan pokazatelj ulaganja u zdravstveni sustav su specijalizacije, čiji broj iz godine u godinu raste. Traje nam 90 specijalizacija, a 25 ih je u postupku – kaže pročelnica. Naglasila je i kako je aktualno nekoliko velikih projekata: dogradnja Specijalne bolnice Stubičke toplice i druga faza izgradnje bazena koja obuhvaća hotel visoke kategorije i slično te izradu dokumentacije za sanaciju oštećenja nastalih potresom u istoj bolnici, zatim projekt sanacije štete od potresa u bolnici u Krapinskim Toplicama i izgradnju centra srca i mozga, ali i izgradnju novog sjedišta Zavoda za hitnu medicinu.

-U 2022. godini sve aktivnosti koje su predviđene u području socijalne skrbi Županija je realizirala s financijskom podrškom od 5 milijuna i 950 tisuća kuna. Od toga je 41 posto bilo decentraliziranih sredstava, a ostalih 59 posto iznad standarda osigurava KZŽ iz vlastitih sredstava i sredstva resornog ministarstva – rekla je zamjenica župana Jasna Petek, dodavši kako je za provedbu socijalnog plana od vlastitih sredstava osigurano preko 2,6 milijuna kuna. Za kapitalni projekt, Dom za žrtve nasilja Novi početak, gdje su trenutno su u fazi radovi na izgradnji novog objekta, prošle godine realizirano je 1,8 milijuna kuna. Tu su i programi rane intervencije u kabinetu u Krapinskim Toplicama, dječji participtivni proračun, različite pomoći JLS u opremanju igrališta za djecu, obilježavanje Dječjeg tjedna i aktivnosti koje su vezane za status Županija – prijatelj djece.

-Posebnu pažnju dajemo svim udrugama koje rade s osobama s invaliditetom i fizičkim osobama s invaliditetom, a osiguravamo svake godine i određena sredstva za provođenje palijativne skrbi na području županije – ističe Petek, koja je spomenula i brojne druge aktivnosti u 2022. godini. Za programe namijenjene udrugama i mladima vlastita sredstva u 2022. godini bila su nešto veća od 2,6 milijuna kuna, a tu su natječaji za udruge, programi skrbi za starije, pomaganje Društvu CK, braniteljskim udrugama, sufinanciranje Centra za mlade u Zaboku, SOS telefon za žrtve nasilja i participativni proračun za mlade i stambeno zbrinjavanje. U ovoj godini nastavljaju se 4 kapitalna projekta u zdravstvu te projekt sigurne kuće, a proračun je 5,4 milijuna eura. – Za zdravstvo 3,2 milijuna, socijalnu skrb 1,8, a u dijelu koji brine o organizacijama civilnog društva i mladima nešto manje 370 tisuća eura.

Župan Željko Kolar ovom je prilikom istaknuo svoje veliko nezadovoljstvo time što se decentralizirana sredstva države, koja su prvenstveno namijenjena za tekuće investicije i održavanje, nisu mijenjala tri godine. – Poskupjela je struja, plin, ostale režije, a mi za tu namjenu od države dobivamo ista sredstva. Mogli bismo puno više vlastitih sredstava ulagati u poboljšanje zdravstvene usluge, no to ne možemo jer moramo osigurati razliku novaca, koje je dužna osigurati država upravo kroz decentralizirana sredstva, što oni ne rade – rekao je župan, dodavši kako će za svu razliku koju je Županija trebala pokriti vlastitim izvornim sredstvima iz proračuna tražiti nadoknadu ministarstva gospodarstva, obzirom da opskrbljivač plina s kojim je Županija do sada imala ugovor nije imao dogovor s Ministarstvom o povlaštenoj cijeni plina, a HEP Opskrba nije se javljala na natječaje Županije, zbog čega je Županija bila prisiljena plaćati plin po drugačijoj cijeni, od one koju je Vlada 'zamrznula'.

Osvrnuo se i na izmjene zakona, prema kojima bi opće bolnice, tako i OB Zabok, trebale biti centralizirane. - Zadatak ministarstva i ministra je da stvori sustav koji je održiv. Ovaj za sada nije i funkcionira jedino zahvaljujući zdravstvenim djelatnicima. Ja sam duboko uvjeren da kad se stvori uređen sustav da ćemo bolje upravljati tim sustavom u Zagorju za Zagorje, nego što će se to raditi iz jednog mjesta za čitavo područje Hrvatske – zaključio je Kolar te ponovno pozvao premijera Plenkovića da razgovaraju o toj temi prije nego prijedlog zakona uđe u drugo čitanje u Saboru. Osvrnuo se i na 'Regionalni centar za zdravlje srca i mozga' Krapinske Toplice, koji je nacionalni projekt, obzirom da je skoro 80 posto stacioniranih pacijenata u Krapinskim Toplicama s područja čitave RH. Projekt je spreman za povlačenje sredstava, a župan smatra da bi ga se trebalo direktno financirati, kao i neke druge slične projekte kojima je direktno dodijeljen novac. - Ponovno ću premijeru i ministru podnijet zahtjev za sastankom i argumentima želimo pokazati da ovo jest potrebno RH. Ovo nije pitanje politike, već zdravog razuma, a ja tražim da Vlada ima isti pristup prema direktnom financiranju strateških projekata za područje čitave Hrvatske – zaključio je župan.