Liječnica opisala zbog čega sve možete ostati bez vozačke po novom zakonu
Vozači neće biti oduševljeni
izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (koji još nije izglasan), prijavljivati pacijente policiji ako im zdravstveno stanje utječe na sposobnost upravljanja vozilom.
Dr. Ines Balint, specijalistica obiteljske medicine, Indexu je nabrojal najčešća medicinska stanja pacijenata koja bi po novom Zakonu o sigurnosti cestovnog prometa trebala prijavljivati policiji.
Dr. Balint: Ovdje postoji niz problema
"To su svi oni pacijenti koji imaju, primjerice, alergiju na ambroziju ili ostale alergije, zatim oni koji piju lijekove koji mogu utjecati na pospanost, potom oni koji imaju bolove u leđima ili vratnoj kralježnici, ako imaju išijas pa primaju analgetike, od kojih neki utječu na sposobnost upravljanja vozilom, oni kojima propisujemo prvi put lijek za nesanicu, neurozu. Sve te pacijente bismo, po novom, trebali prijaviti policiji", kazala nam je dr. Balint.
Navodi da tu dolazi do niza problema.
"Dakle, osim što bi liječnik trebao upozoriti pacijenta da ne vozi, napisati to u karton, još to mora putem CEZIH-a (Centralni zdravstveni informacijski sustav Republike Hrvatske) dostaviti MUP-u. U trenu kad prestane potreba za lijekom, pacijent, primjerice, telefonski kontaktira liječnika, a liječnik obiteljske, koji ima i do 150 kontakata dnevno, jednostavno može zaboraviti ukloniti taj zapis iz zdravstvenog. Recimo, gledajte za ambroziju, alergija je kad ona cvate, pa tu bi svako malo trebalo prijavljivati pacijenta pa onda to brisati. Tu postoji niz problema", rekla je za Index dr. Balint. Navodi da bi trebalo ostati na tome da vozača upozore da ne upravlja vozilom ako nije u stanju zbog lijekova, ali da to upisuju u karton i dalje ne prijavljuju policiji.
"Kad se radi o ozbiljnijim zdravstvenim problemima, onda ćemo, naravno, moliti pacijenta da ode na izvanredan pregled. Primjerice, ako je izgubio vid, dobio epilepsiju, amputirana mu je noga. No, mi liječnici nismo ni roditelji ni skrbnici pacijentima, mi apeliramo na sve da ne sjednu u auto ako se ne osjećaju sposobnima. Time zadržavamo povjerenje pacijenata. Dosad je bilo dovoljno da ih upozorimo da ne sjedaju u automobil, trebalo bi ostati tako, postoji osobna odgovornost pacijenata", kazala nam je dr. Balint.
Dr. Pekez: Žele da mi privremeno oduzimamo vozačku svojim pacijentima
Dr. Tanja Pekez, specijalistica obiteljske medicine, za Index je rekla da bi liječnici trebali napisati u karton da su upozorili pacijenta da se suzdrže od vožnje, primjerice, 14 dana ako piju određene lijekove koji bi utjecali na sposobnost upravljanja vozilom, a ne da se prijavljuje policiji.
"Prema prijedlogu zakona, zakonodavac želi da mi privremeno oduzimamo vozačku dozvolu svojim pacijentima. Vrlo čudno rješavanje problema koji je višeznačan (primjerice, što s agresivnim vozačima, kojih ima sve više?). Predlagatelj nije vodio računa o sigurnosti liječnika obiteljske medicine. Naime, u radu koji sam objavila s kolegama iz bivše Jugoslavije, 76% doktora bilo je izloženo verbalnom nasilju, a 3.6% i fizičkom samo zato što nisu propisali lijek koji je predložio bolnički specijalist, a propisivanje nije dozvoljeno prema pravilima HZZO, odnosno zdravstvenih fondova. Nismo nikad istraživali koliko nas je pacijenata napustilo kad smo ih prijavili policiji kad je stvarno postojalo takvo zdravstveno stanje da se trebala oduzeti dozvola. Ne mogu ni zamisliti posljedice koje će biti po sigurnost zdravstvenog osoblja ako mi preuzmemo na sebe privremeno oduzimanje vozačkih dozvola", istaknula je dr. Pekez.
Vozači se ocjenjuju nesposobnima ili privremeno nesposobnima kad boluju od sljedećih bolesti:
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače iz 2017. članak 13., koji je sad na snazi, propisuje koji se vozači ocjenjuju nesposobnima ili privremeno nesposobnima kad boluju od sljedećih bolesti ili stanja:
a) bolesti ili stanja iz područja psihologije, psihijatrije i neurologije
b) opstrukcijski apnejički sindrom
c) epilepsija koju je utvrdio specijalist neurolog kao stanje nakon dva ili više epileptičkih napada u razdoblju kraćem od pet godina
d) drugi gubici svijesti
f) bolesti i stanja organa vida
g) bolesti i stanja organa sluha i ravnoteže
i) šećerna bolest
j) bolesti i stanja lokomotornog sustava
k) bubrežne bolesti
l) bolesti i stanja ostalih organskih sustava i sve ostale bolesti i stanja koja imaju