Diljem Hrvatske kronični je nedostatak medicinskog osoblja, a Zagorje po tome nije izuzetak. I dok su nam bolnice još koliko toliko 'pokrivene', u Zagorju kronično nedostaje liječnika obiteljske medicine. Pacijenti bez svojih izabranih liječnika primarne zdravstvene zaštite ostaju doslovno preko noći. Naime, u onim ambulantama koje nisu privatne, odnosno, koje nisu u koncesiji, nego su ostale u sklopu Doma zdravlja Krapinsko – zagorske županije, liječnici obiteljske medicine zaposlenici su županijskog Doma zdravlja, koji ih po potrebi prebacuje iz jedne svoje ambulante u drugu. – Više ni ne brojim koliko su mi liječnika promijenili zadnjih nekoliko godina. Skoro da svaki put kad dođem k svom doktoru, dočeka me netko drugi. Evo, sad smo imali jednu odličnu doktoricu i onda su je samo preko noći prebacili u Krapinske Toplice. Nas nitko o tome ništa ne obavještava, nego malo imamo zamjenu, malo imamo jednu doktoricu, malo drugu.... To više nije normalno – ispričao nam je jedan pacijent iz Svetog Križa Začretja, a njegovu smo priču provjerili i potvrdilo nam ju je više pacijenata.

Djelomična privatizacija

Inače, na području Krapinsko – zagorske županije postoji sveukupno 75 ambulanti obiteljske medicine, od kojih je velika većina 'privatizirana', tako da od tih 75 ambulanti Dom zdravlja KZŽ upravlja s njih 33. – Napravljena je djelomična privatizacija sustava, a u privatizaciju su otišle najbolje ordinacije, odnosno, one koje su imale najveći broj pacijenata. Tako su Domu zdravlja i na upravljanje Županiji ostale uglavnom one ambulante u kojima je bilo najmanje kartona. I sad se napravio ogroman disbalans između onih liječnika koji su u privatnoj praksi, jer su oni solidno i dobro zarađivali, i onih liječnika obiteljske medicine koji su radili u Domu zdravlja i koji su imali niske plaće. Imaju manje plaće od liječnika koji rade u bolnici, manje plaće od liječnika koji rade u kliničkim centrima. Čak se i među njima, unutar struke, stvorio jedan jaz. I još su liječnike obiteljske medicine opteretili s puno administracije i sad zbog svega toga mladi liječnici jednostavno bježe od toga – odgovorio je na naše pitanje o toj temi župan Željko Kolar.

Specijalizacije

Da je tome uistinu tako, najbolje svjedoči podatak o trenutnom broju i vrsti specijalizacija na području Krapinsko – zagorske županije. Trenutno je, prema riječima župana Kolara, na specijalizaciji 95 mladih liječnika, a još 25 natječaja za razne specijalizacije je u tijeku, no, to su podaci koji se odnose na sve županijske zdravstvene ustanove, uključujući i sve tri bolnice. S druge strane, kako nam je ispričala glavna medicinska sestra Doma zdravlja Krapinsko – zagorske županije, Biserka Sviben, županijski Dom zdravlja trenutno ima 15 mladih liječnika na specijalizaciji, a podatak o broju specijalizanata obiteljske medicine je uistinu zabrinjavajući. – U ovom trenutku imamo samo tri liječnika koji su na specijalizaciji iz obiteljske medicine. Oni su naši specijalizanti, ali specijalizaciju obavljaju u Zagrebu, gdje su njihovi mentori. Od ostalih 12 naših specijalizacija 5 ih je iz pedijatrije, 2 iz fizikalne medicine i rehabilitacije, 2 iz medicine rada i športa, 2 iz ginekologije i opstetricije te 1 iz kliničke radiologije – ispričala nam je Biserka Sviben. Dakle, da ponovimo, od 95 mladih liječnika specijalizanata u Zagorju, samo troje ih je na specijalizaciji iz obiteljske medicine.

Medicinske sestre

Kako je napomenula Sviben, u županijskom Domu zdravlja svjesni su situacija s kojima se susreću pacijenti, poput onog našeg primjera pacijenta iz Svetog Križa Začretja s početka ovog teksta, ali napominje kako se za sada, u nedostatku liječnika, snalaze sa zamjenama, ali i angažiranjem liječnika koji su već u mirovini. No, kako napominje, sve više je problema i s nedostatkom medicinskih sestara, o kojem se premalo govori u javnosti. – Medicinskih sestara je već sad premalo i to je također zabrinjavajuće. Kad se i raspišu natječaji, uglavnom se na području Krapinsko – zagorske županije medicinske sestre sele iz jedne ustanova u drugu, dakle, premali je broj novozaposlenih medicinskih sestara. Bojim se da će, prema svemu sudeći, taj problem s vremenom postati još i veći – rekla nam je Biserka Sviben.

Podzakonski akti

Nedavno donesene izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti u javnosti su najviše pažnje okupirale temom državnog preuzimanja upravljačkih prava općih bolnica od županija, no, te su izmjene zakona obuhvatile i druge dijelove zdravstvenog sustava, pa tako i primarnu zdravstvenu zaštitu. Trebao bi to, najavili su iz Ministarstva zdravstva, biti temelj, odnosno, preduvjet za sveobuhvatnu reformu zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj, koji je trenutno, slobodno to možemo reći, u poprilično kaotičnom stanju. – U novom zakonu o tome ništa konkretno ne piše, osim onih načelnih, okvirnih stvari o jačanju primarne zdravstvene zaštite i ponovno vraćanje specijalista unutar domova zdravlja i mi to sve pozdravljamo. Jer mi nismo samo kritizirali izmjene zakona. Davali smo i mi svoje prijedloge i sugestije. No, postavljam pitanje: Koji će to specijalisti biti? Jer ako pitate doktore u bolnicama, oni svi već sad rade prekovremeno i imaju 'pun kufer' viška radnih sati da bi održavali sam taj sustav u bolnicama. I to je objektivan problem. Konkretne mjere se ne definiraju zakonom, već uredbama i podzakonskim aktima. Zar ne bi bilo logično da, ako idete u sveobuhvatnu reformu sustava, da paralelno imate spremne i uredbe i podzakonske akte i da ste s o tome komunicirali i s nama kao s osnivačima, koji će taj novi zakon provoditi? Jer vi već sad imate sredina gdje se doslovno licitira, van one osnovne plaće. Tko će dati više novaca, taj će dobiti doktora. Eto, ako idete na otok za liječnika, dobit ćete kuću i auto, a čak i takve ponude ne privlače baš liječnike – ispričao nam je Kolar, dodavši kako mu je u potpunosti nerazumljiv stav ministra Vilija Beroša, koji je, kad su nedavno liječnici organizirali prosvjed tražeći da se uredi sustav, izjavio da on ne vidi nikakvog razloga zbog kojeg su se liječnici okupili na prosvjedu te je pritom još i napao liječničku komoru.

Priprema mjera

Kako je napomenuo župan, Krapinsko – zagorska županija odavno je prepoznala da će nedostatak liječnika biti veliki problem, stoga već sedam godina stipendira studente medicine, a upravo ovih dana će sa stručnim vijećima županijskih zdravstvenih ustanova, koji spadaju u primarnu zdravstvenu zaštitu, definirati mjere koje će poduzeti kako bi zadržali mlade liječnike u Zagorju, ali i privukli liječnike iz drugih dijelova Hrvatske da dođu raditi u Zagorje. – Konkretne mjere, ipak, moći ćemo donijeti tek kad vidimo te pravilnike i uredbe koje će se donijeti temeljem novih izmjena zakona. To ćemo onda mi nadopuniti s našim konkretnim mjerama i financijskom potporom da pokrijemo sve naše timove u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Ponavljam, mi smo predvidjeli što će se dogoditi. Nismo čekali da nam se dogodi. Imali smo jasno snimljeno što će se dogoditi. Mi smo imali velik broj specijalizacija i prije nego što je postojala mogućnost financiranja specijalizacija iz EU fondova. No, znate kako su prije bile specijalizacije. Nakon 5 godina specijalizacije u nekoj bolnici, vi ste u toj bolnici morali odraditi 5 ili 10 godina. Sad toga više nema. Vi pošaljete doktora na specijalizaciju, on je 5 godina na specijalizaciji, to košta oko 120 tisuća eura i on onda sa 180 tisuća kuna može otići u bilo koju bolnicu u Hrvatskoj, ili otići u inozemstvo. Je li to pošteno ili ne, u to neću ulaziti, ali je činjenica da se tu sustav raspucao – podsjeća Kolar.

Čeka se država

Dodatni problem, podsjeća župan, su i nekonkurentne plaće u hrvatskom zdravstvu. – U okolnim zemljama liječnici imaju puno veće plaće nego što su kod nas, kao što je to i u ostalim djelatnostima. I onda doktori dobivaju ponude. Prije nego što završe fakultete, već dobivaju ponude. To govorim iz vlastitog iskustva jer je moja kći liječnica. I trenutno radi u hitnoj. Ovdje u Hrvatskoj. I ima ponuda za rad u inozemstvu. To je činjenično stanje. Stoga, što sam već i najavio, mi pripremamo jedan set mjera. On će biti poprilično različit ovisno o tome je li riječ o domicilnom liječniku iz Zagorja, pa mu treba kredit da si ovdje izgradi kuću, ili treba stan za nekog tko će doći iz nekog drugog dijela Hrvatske, ili pak je riječ o nekom tko putuje iz susjednih županija, Varaždina, Zagreba ili Zaprešića na posao u Zagorje. Znači, imat ćemo različite mjere. Sad će na sjednici Županijske skupštine biti prijedlog da se, kao prva mjera, za to osigura 2 milijuna kuna, kao prva mjera, ali to neću moći upotrijebiti dok ne vidim što će napraviti država. Dakle, mi ćemo sa stručnim vijećima i liječnicima definirati i prezentirati sve te mjere, ali prvo moramo vidjeti podzakonske akte, odluke i uredbe koje će donijeti država – najavio je župan Željko Kolar.