Da su Zagorci posljednjih godina itekako poznati po odličnim vinima koja osvajaju zlatne medalje na natjecanjima, već znamo. Vrlo često u zadnje vrijeme slušamo i o malim privatnim craft pivovarama koje proizvode izuzetna piva. No, mogu li Zagorci napraviti vrhunski gin? Odgovor je da, i to ne jedan, nego čak tri! Mala obiteljska destilerija iz Oroslavja, Moonshine Guerilla Distillery, poslala je svoja tri gina na najveće i najutjecajnije svjetsko natjecanje u London i tamo, s tri različita gina u tri različite kategorije, osvojila dvije zlatne i jednu srebrnu medalju.

Neočekivane nagrade

Dry Hill Berry Gin dobio je zlatnu medalju i naslov najboljeg hrvatskog gina u kategoriji Gin modernog stila (Contemporary Style Gin). Blue Mariner Gin je dobio zlatnu medalju i naslov najboljeg hrvatskog gina u kategoriji Mornaričkog gina, odnosno gina mornaričke jačine (Navy Gin), u kategoriji u kojoj natjecateljski gin mora imati najmanje 56% alkohola. I na kraju, srebrna medalja je osvojena za Good Night Oak Gin u kategoriji gina dozrijevanog u drvetu (Matured Gin). Time se ova destilerija, vlasnika Rikarda Miceka, svrstala u sam svjetski vrh, kao destilerija s najviše nagrađenih ginova. Odoljeti nismo mogli, pa smo posjetili mjesto u Oroslavju gdje se proizvodi i pije najbolji hrvatski, a možda i najbolji svjetski gin. – Nismo očekivali nikakvu nagradu, a kamoli ovakvu! Poslali smo naše ginove na natjecanje kako bismo dobili pisanu analizu stručnjaka, da vidimo u kojem smjeru idemo i na čemu smo sa svojim recepturama. Tako da smo prezadovoljni – ispričao nam je Rikard Micek, koji je gin počeo proizvoditi iz čiste znatiželje. – Došla mi je pod ruku knjiga koja opisuje proizvodnju alkohola, a kako sam ljubitelj dobrog gina, koji je oduvijek nekako bio moje piće, znatiželja me odvela do toga da ga probam sam napraviti – kaže Micek.

Mali destilacijski kotao i puno istraživanja

Od susjeda je posudio mali improvizirani destilacijski kotao, pa uz puno istraživanja, čitanja stručnih članaka i videa na youtubeu, napravio svoje prve ginove. U ozbiljnu proizvodnju, kao i u registraciju destilerije krenuo je lani. – Za napraviti gin potreban je bazični alkohol, uglavnom neutralni, u kojega se namaču biljke. Glavni sastojak gina je borovica, zatim korijander, a potom ostale biljke koje daju arome. Nakon određenog vremena, biljke se odvajaju, a alkohol stavlja u kotao za destiliranje i tako nastane gin. Nije komplicirano, no vrlo je važna kvaliteta alkohola – pojasnio je Micek, kojem u proizvodnji ovog vrhunskog gina, pa zatim i brendiranju, ali i svim ostalim popratim stvarima, pomažu supruga Tatjana i kćer Barbara.

Svjetski priznati recepti

Postoje, kaže Rikard, neki uobičajeni omjeri biljaka koje se koriste u proizvodnji, no on ih je podesio kako su njemu pasali, sve dok nije 'izbrusio' recepte s kojima je zadovoljan i koji su, na kraju krajeva, sada i svjetski priznati. Plavi, ljubičasti, crveni, prozirni ili smeđe zlatni, svaki je po nečem poseban, drugačije recepture, karaktera i okusa. – Ljubičasti primjerice ima više cvjetnih nota, od lavande, ružmarina, ružinih pupoljaka, dok je crveni malo jači, papreniji. Svaki od recepata ima i poneki tajni sastojak do kojih smo dolazili dok smo 'brusili' recepte i dodavali biljke i začine koji nisu uobičajeni u gin receptima – kaže, dodavši kako je dobavljače za biljke pronašao u OPG – ima i sakupljačima biljaka lokalno, ali i u okolici Zagreba te Lici, a sam logo i brending za boce napravio je akademski dizajner Igor Vranješ iz Zaboka.

Povećanje proizvodnje za inozemno tržište

Obzirom da se radi o ginu iz premium kategorije, zbog kvalitete, a samim time i cijene, ciljano tržište mu nisu samo Hrvatska i Zagorje te mali kafići, već koktel i specijalizirani gin barovi, premium kafići i hoteli, u Hrvatskoj, ali i po Europi. Stoga mu 5 do 6 tisuća boca, koliko je sada u mogućnosti napraviti, neće biti dovoljno da bi pokrio tržište. – U pregovorima smo s jednim distributerom u Hrvatskoj, javilo nam ih se i nekoliko inozemno, a imat ćemo i vlastiti web shop. Tako da planiram povećati količinu, za početak na 20 tisuća boca godišnje, koliko mogu proizvesti u sadašnjoj destileriji, a za veće količine morat ću mijenjati prostor. Priča s ovim oroslavskim ginom ne staje na ovim zlatnim medaljama. Naime, obzirom da su njegova dva gina, Dry Hill Berry Gin i Blue Mariner Gin dobila i nagradu 'najbolji u zemlji', idu u drugi krug natjecanja, svaki u svojoj kategoriji, gdje će konkurirati za naslov World's Best Gin, a finalne rezultate i imamo li najbolji gin na svijetu doznat ćemo 24. veljače.

Gin je destilirano alkoholno piće koji svoj prevladavajući okus dobiva iz borovice – bobica kleke, odnosno juniper na engleskom, jenever na nizozemskom, ginepro na talijanskom, po kojoj je i dobio ime. Iako mnogi smatraju da gin potječe iz Engleske, prvi put se počeo proizvoditi u Nizozemskoj početkom 17. stoljeća. Prema nekim podacima, sastav ovog pića pripisuje se nizozemskom liječniku i znanstveniku koji je tražio lijek za bubrege, a poznato je da su smreka i alkohol dobri diuretici. Legenda kaže kako su nizozemski vojnici nosili bočice gina oko struka i nazivali ga 'Nizozemska hrabrost', jer su ga bili prije velikih bitki. Prihvatilo su ga i njihovi saveznici Englezi, no kada je engleski kralj William III zabranio uvoz alkoholnih pića, velik broj Britanaca krenuli su u proizvodnju gina. Stoga danas postoje svije tehnologije proizvodnje gina, engleska i nizozemska. Vrhunac popularnosti gin je doživio u 18. stoljeću, njegova se popularnost mijenjala tijekom vremena, a danas je ponovo na cijeni. Vrste i okusi, pa i od čega se radi gin, uvelike ovisi o podneblju i biljkama koje se mogu naći na području gdje se gin proizvodi. Inače, gin je u srednjem vijeku imao reputaciju da pomaže kod kašlja, reume i artritisa, bubrežnih problema, cirkulacije te da izbacuje toksine iz jetre.