Slavljenje sv. Martina biskupa, 'Martinje' upisano je u Registar zaštićene hrvatske kulturne nematerijalne baštine. Martinje je postalo kulturno dobro zahvaljujući Kulturnom centru sv. Martin - Hrvatska i Gradu Dugo Selo kao predlagateljima, a nositelji su hrvatska mjesta i gradovi članovi Kulturnog centra sv. Martin – Hrvatska. Sv. Martin zaštitnik je vinograda i vinogradara i jedan od naših najveselijih blagdana, posebno u Hrvatskom zagorju. Tradicija već stoljećima nalaže da se na taj dan, 11. studenog, održava ceremonija krštenja mladog vina, koja ne prolazi bez dobre kapljice i bogate trpeze. Običaj je u Zagorju da se na taj dan ‘obični’ ljudi odijevaju u biskupe i pjesmicama i pošalicama kao biškupi zabavljaju krsteći mošt.

A tko je zapravo bio sveti Martin?
Sveti Martin se slavi se u čast rimskog viteza iz pokrajine Savarije, u današnjoj Mađarskoj, koji je bio poznat kao blag i milosrdan čovjek. Završio je vojnu službu, no zaredio se i godinama djelovao u samostanu u Galiji, u Poitiersu, nakon čega je izabran za biskupa Toursa. Posvećen je 370. godine. Pokopan je 11. studenog 397. godine, što je dan koji se slabi kao njegov spomendan. Legenda kaže da je bio veliki ljubitelj vina te vinogradar, što ga je potaknulo da uvede običaj krštenja mošta. Legenda također kaže da se protivio tome da postane biskup, pa se pred samim imenovanjem sakrio među guskama, no one su ga izdale svojim graktanjem. Tako je postao biskup, dok se u mnogim krajevima na Sv. Martina i danas tradicionalno jede guska s mlincima. Ime Martin dobio je po bogu Marsu, rimskom bogu rata, odnosno njegovo ime je umanjenica od tog božanskog imena. Martinovi roditelji smatrali su kršćanstvo sektom, ali njega je privlačilo te ga je s vremenom prihvatio. Čak se zaredio za egzorcista, a biskup je postao 370. godine. Smatrali su ga najvećim francuskim biskupom. Mnogi su ga željeli za zaštitnika jer je kritizirao imućne i pomagao siromašnima, pa je osim zaštitnika vinara i vinograda, postao zaštitnikom vojnika, konjanika, gostioničara, liječenih alkoholičara, hotelijera, gusaka, uzgajivača konja, švicarske papinske garde i Francuske. Sveti Martin zaštitnik je i nekih mjesta u Hrvatskoj: Belog Manastira, Virja i Čepinskih Martinaca. U narodnom vjerovanju, Martinje označava kraj jeseni i početak zime jer su svi radovi u poljima gotovi. U Srednjem vijeku je 11. studeni u cijeloj Europi bio sajamski dan i tad su završavali mnogi ugovori, vraćali su se dugovi, plaćao porez i slično.

Iduće godine sve ćemo nadoknaditi
No, ova godina po mnogočemu je drugačija, pa tako i po proslavama Martinja, koje se zbog epidemiološke situacije neće moći održavati kao proteklih godina. Hoće li, i kako, obilježiti Martinje, pitali smo neke zagorske udruge vinara i vinogradara. Dubravko Žerjavić, predsjednik Udruge vinara i vinogradara ‘Pajdaš’ iz Zlatara, kaže da ove godine nema proslave Martinja. – Tradiciju proslave i obilježavanja blagdana sv. Martina imamo već godinama, od samog osnutka udruge, 90 – tih godina. Ovo je prva godina da se neće održati. Kako vrijedi zabrana okupljanja iznad 50 osoba, nema smisla održavati Martinje, jer je to bila tradicija kojom smo okupljali brojne Zlatarščane, počastili ih, pekli kestene, uz tradicionalne obrede održali i kršenje mošta u vino. Zlatarsko Martinje godinama se održavalo u Zlataru, a prošle godine u Martinšćini na martinjsku nedjelju. Lijepo smo se znali podružiti i zabaviti, no ove godine na žalost to neće biti moguće. No, ako se situacija popravi, a do tada valjda hoće, iduće ćemo godine sve to nadoknaditi – kaže Dubravko Žerjavić. Zlatarska udruga okuplja stotinjak članova, a iako tradicionalnog Martinja neće biti, članovi udruge ipak imaju razloga da budu zadovoljni, jer je vinogradarska godina bila jako dobra, grođže zdravo i ‘mošti su u odličnom stanju’, kaže Žerjavić.

‘Nemojmo se družiti po kletima’
- Nemojmo se okupljati po kletima, čuvajmo se. Pokrstiti mošt u podrumu možete u krugu obitelji, no nemojmo potencirati druženja, da koronu još više ne razbuktamo – razmišljanja je poznati zagorski vinar Zvonko Sever iz Klanjca, koji je inače i načelnik Stožera civilne zaštite svoga grada, pa bi ovaj apel trebali s razlogom slušati. Vinogradarskom godinom je zadovoljan. Sever ističe da su ove godine prinosi manji, ali je zato kvaliteta iznimna. Kvalitetan mošt da će fino mlado vino – kaže Sever koji sadi i njeguje svoje vinograde na vrhunskom položaju, vrhovima Cesargradske gore gdje je ubrano 200 hektolitara vrhunskih stvari. Ima traminac, muškat, rajnski rizling, graševinu, chardonney, pinot i autohtonu sortu sokol. – S obzirom ma koronu, teže će biti prodati vina, no ono što će se prodati bit će iznimne kvalitete – naglasio je Sever.

Martinje u Slanom potoku
- Do sada smo svake godine u Slanome Potoku u Gornjoj Stubici slavili Martinjsko proštenje u nedjelju iza blagdana sv. Martina. Ove godine to pada 15. studenoga. Misa će biti u 12 sati i predvodit će je vlč. Stjepan Lukec, domaći gornjostubički svećenik, rodom iz Dubovca. Zbog pandemije i epidemioloških mjera, ove godine neće biti pripremljen prigodni Martinjski program niti domjenak, već samo misa na otvorenom. Prostora za držanje distance ima dovoljno, stoga – svi su dobro došli – rekao nam je predsjednik Udruge Gornjostubička luć vlč. Dubravko Škrlin Hren, čija je udruga jedna od 20 nositelja predmetne zaštite kulturnog dobra u Republici Hrvatskoj, kao jedina u Krapinsko- zagorskoj županiji. - Udruga je primila i priznanje Kulturnog centra sv. Martin Hrvatska za nesebičan rad u očuvanju Martinske baštine i za spomenik koji je podignut u Slanome Potoku u čast 1700. obljetnice rođenja sv. Martina – ističe. Nominaciju i upis Hrvatskih tradicija slavljenja sv. Martina u Registar kulturnih dobara RH, objasnio nam je predsjednik povjerenstva za nematerijalnu baštinu pri Ministarstvu kulture RH dr. Tvrtko Zebec:”Postoji mogućnost da sa zajedničkom nominacijom Hrvatska možda bude i koordinator jedne takve međunarodne nominacije. Sad kad imamo upisane Tradicije slavljenja sv. Martina biskupa u Registar zaštićene hrvatske nematerijalne baštine, postoji inicijativa iz Nizozemske, Mađarske i Francuske da se napravi jedna zajednička nominacija.

Kapela i etno selo
Brigu o kapeli i etno selu „Dišeča starina“ vodi udruga „Gornjostubička luč“. Sama kapela sv. Martina sagrađena je i otvorena 2009., u godini kada smo slavili jubilej - 800 godina od prvog pisanog spomena o Stubici i crkvi sv. Jurja. Danas je cijeli perivoj omiljeno svratište za turiste – mjesto u kojem mogu odmoriti dušu i tijelo, obnoviti kondiciju, te uživati u ljepoti prirode i dakako upijati nezaboravni pogleda na Hrvatsko zagorje i šire.

Na jednom bregu Martin na drugom Vinko
- S jedne strane sv. Martin u Slanome Potoku, a na suprotnom brijegu sv. Vinko u Modrovcu – cilj je bio ne samo duhovnost, već i revitalizacija i valorizacija vinarstva i vinogradarstva u stubičkom kraju, u kojem se zadnjih desetljeća kvaliteta vina popela na zavidnu razinu, a sve zahvaljujući marljivim Stubičancima i dakako udruzi vinara i vinogradara „Peharček“ – zaključuje vlč. Dubravko.

 
Martinjski blagoslov

Pajdaši, mi Zagorci pravi ne bi bili
gda bi martinjski običaj preskočili.
Zato vam se komanda odma javlja:
Krščenje mošta se on lajn zbavlja.
Na distanci biti, reči sam vam štel,
i da se mora sobuj zejti mobitel,
sveti sakrament mošt je zaslužil,
bu se s vinskim biskupom družil.
Njega vam Sveta stolica ne bira
nek ga sam Sveti Martin delegira:
Zde nek svaki pred brenku kroči,
i mošta svojeg u kupicu natoči,
vinska molitva se veli najprije,
a zdravica se malo pokle pije.
Vinček dragi, ti kapljica mi mila
Da bi mi i ovo leto jako fina bila.
U ime sakramentskog znamenja
na te devam sveti znak krščenja.
Bakus i sveti Martin mi svedoče,
Da se u vinu uživa, a ne loče,
Krasila ga vrsna vinska duha,
da od njega nisu črlena vuha.
Nek dugo traju blagoslova kapi
da brzo ne zgine i da ne ishlapi.
Da pokle od njega glava ne boli
treba po moštu deti malo soli,
još zeru praha od cvetne latice
da to trsek čuva od žute zlatice,
i još k tomu zvona nek zazvone
sačuvaj vinogradare od korone.
Mir i dobro nek s vinčekom bude
da na ljubav i slogu snubi ljude.
Živeli!