Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić današnje prijepodne iskoristio je za posjet Zagorju, točnije Kumrovcu i Tuheljskim Toplicama. Na putu prema Kumrovcu predsjednik je najprije zastao kod spomenika Lijepoj našoj u Zelenjaku gdje su ga dočekali župan Siniša Hajdaš Dončić, njegovi zamjenici Sonja Borovčak i Anđelko Ferek Jambrek te načelnik općine Kumrovec, Dragutin Ulama. Položen je vijenac kod spomenika, a zatim je predsjednik s pratnjom skrenuo kod Venteka, u obližnji restoran Zelenjak na kavu.

Predsjednika Stjepana Mesića i njegovu pratnju u kojoj su među ostalim bili Siniša Tatalović, Borislav Vučković, Siniša Perković i Tanja Šilović Karić primili su čelnici općine Kumrovec u svojim prostorijama. Načelnik Ulama pozdravio je visoke goste te ih ukratko upoznao s osnovnim podacima o Kumrovcu. Govoreći o najvećem problemu Kumrovca, a to je propadanje objekata u državnom vlasništvu, načelnik Ulama rekao je kako ti mrtvi kapitali skrivaju veliki potencijal u zapošljavanju, jer od 900 radnosposobnih stanovnika općine Kumrovec, njih samo 400 radi.

- Željeli bi uz važu pomoć i inicijativu koju ste pokrenuli za iskorištavanje vojnih objekata pokrenuti i naše mrtve kapitale. Oni nisu vojni, ali su u državnom vlasništvu. Samo dva kapitalna objekta, Politička škkola i Spomen dom mogli bi zaposliti oko 200 ljudi, a ostali pedesetak - rekao je načelnik dajući predsjedniku i materijale o trenutnom stanju objekata.

Podsjetio je kako je prije tjedan dana propao posljednji natječaj kojim se to pitanje željelo riješiti te naglasio kako se za objekte tražila prevelika cijena.

- Imamo loša iskustva s jednim gazdom. Zato tražimo da se neki objekti daju lokalnoj zajednici koja zna što bi s njima. Ured za upravljanje državnom imovinom, koji mi zovemo Ured za propadanje državne imovine, ne odgovara na naše upite. Od nas se traže poslovni planovi, ulagači, pa smo odlučili krenuti s vlastitom inivijativom. Skupljeni su svi papiri, pisma namjere, a sa ZARA-om je dogovorena izrada poslovnog plana. S vašom inicijativom da se neiskorišteni potencijali stave u funkciju želimo da se stvari pokrenu – rekao je u svom obraćanju predsjedniku Dragutin Ulama.

Ljudi odlaze

Požalio se da je Općina Kumrovec do sada potrošila više od 2 milijuna kuna na održavanje objekata, sanaciju, razne elaborate, geodetske podloge i studije koji su od njih traženi, a sama općina ima 2 milijuna kuna izvornih prihoda godišnje. Porazna je činjenica da su nekad u Kumrovec autobusi dovozili radnike, a danas je obrnuto. Osnovna škola je s nekadašnjih 350 učenika, danas spala na 170. Ljudi odlaze iz ovog pograničnog kraja.

- Slijedi nova inicijativa Hrvatskog fonda za privatizaciju prema Vladi RH za novi natječaj za prodaju objekata. Prethodna je trajala dvije godine, nadam se da neće i ova. Trebali smo donijeti novi Prostorni plan, ali nismo stigli. Dva i pol mjeseca čekali smo potpis ministra poljoprivrede na suglasnost. Onda su se problemi pojavili i jer je u prodaju ušla i šuma, što po zakonu nije dozvoljeno. Sve što želimo je da građani Kumrovca imaju mogućnost utjecati na svoju budućnost – rekao je na kraju načelnik Ulama.

Goste je zatim kratko pozdravio i župan Krapinsko-zagorske županije, Siniša Hajdaš Dončić. Rekao je kako zajedno s općinom imaju razvojnu viziju za Kumrovec, a to je prije svega revitalizacija objekata.

- Ako HFP i drugi to ne mogu riješiti, neka to prepuste Županiji i Općini. Mi se ne bojimo ulagača i javno-privatnog partnerstva. Objekti moraju što prije u funkciju. Vjerujem da ćete nam u tome pomoći, kao i predsjednica Vlade koju za Kumrovec vežu neke uspomene – rekao je župan.

U svom obraćanju predsjednik Mesić istaknuo je kako problem Kumrovca proizlazi iz povijesnih činjenica, ali i zbog nefunkcioniranja sistema jer neke institucije nisu dovoljno angažirane. Društvo je trebalo zadržati objekte i iskoristiti ih jer je samo u njih ulagalo, a trebalo je iskoristiti i blizinu Zagreba. Zašto da budu zapušteni, zapitao se predsjednik.

Kumrovec je bio tu i prije Tita

- Kumrovec se veže za Tita, a bio je tu i prije Tita. A zašto se i ne bi iskoristilo Titovo ime. Svugdje gdje dođem pitaju za Tita. Pitaju on je bio Hrvat, rođen je blizu Zagreba. Svi to znaju od Aljaske do Australije. Zašto dozvoljavamo da se ide u reviziju rezultata Drugog svjetskog rata? Da vidimo što je Tito napravio, da vidimo njegove zasluge i ako je griješio, da stavimo na stol pozitivne stvari koje je jedna povijesna ličnost ostavila. Hrvatska i Jugoslavija su bile okupirane i stvorene su kvislinške tvorevine. Kod nas je to bila NDH. Da bi se spasio narod trebalo je odgovoriti na holokaust, pokolje, da to nije Hrvatska. Njemačka je imala industriju smrti, a NDH je imala brutalno ubijanje u Jasenovcu i 40-50 drugih logora. Odgovoriti na to bilo je pošteno. Tito je organizirao otpor koj je podržao navjeći dio Hrvata. Saveznici su se stastali u Teheranu, Jalti i Potsdamu. Dogovorili su se da fašističke tvorevine moraju nestati i da se vraćaju države prije Drugog svjetskog rata. NDH je po odluci saveznika morala nestati i vraća se Kraljevina Jugoslavija, vraća se kralj Petar s ministrom obrane Dražom Mihajlovićem. Hrvati bi tada nestali. Spominjali bi se kao povijesne činjenice, kao Tračani ili Iliri. Jedna trećina bi bila pobijena, trećina bi pobjegla u inozemstvo, a trećina bi se asimilirila. O Hrvatskoj bi se govorilo kao povijesnoj činjenici. Zahvaljujući antifašistima, Hrvatska je izašla iz rata kao federativna jedninica, a od ustava 1974. i kao republika s pravom na osamostaljenje. Zasluge za to ima Josip Broz Tito – rekao je u nadahnutom govoru predsjednik Mesić.

Dodao je i kako nakon 1974. dolazi do oslobađanja demokratskih procesa koji su od 1971. bili zatajeni. Do pada Berlinskog zida stanje u Hrvatskoj bilo je sve demokratičnije.

Želi se napraviti revizija povijesti

- Činjenicu da je tu rođen i živio vođa NOB-a i vođa nesvrtanog pokreta koji je amortizirao sudar istoka i zapad, čime je izbjegnut Treći svjetski rat, treba iskoristiti. Nemamo se što sramiti zbog onoga što je antifašizam učinio. Da je bilo grešaka, bilo je, jer smo imali repliku sovjetskog sistema. Kad je 1945. kapitulirala Njemačka, još 10 dana su kvislinške snage pružale otpor kod Bleiburga. Poginulo je 1.500 partizana i 3.500 je ranjeno. Da li se moralo to dogoditi da su kapitulirali kvislinzi. I onda je došlo do osvete. Mnogi su ubijeni, a nisu trebali biti. Trebalo im je suditi. Ne može netko reći da su svi koji su poginuli poslije kapitulacije Njemačke nevini. Križari i četnici su pružali otpor do 1951. Sad se njih želi prikazati kao planinare koji su sa šmajserom tražili gljive, pa naišli neki krvoloci koji su ih ubili. Bio sam u vlaku iz Orahovice kad je grupa križara na konjima zaustavila vlak i odabrane odvela u šumu. Ne možete Tita sada za sve to okrivljavati. Bilo je streljanja, a trebalo je suditi. Ali zato ne treba optuživati maršala Tita. Želi se napraviti revizija povijesti – rekao je predsjednik.

Obećao je da će se založiti za revitalizaciju kumrovečkih objekata. Traži da se ono što se ne može prodati da lokalnoj samoupravi, pa da ona nađe rješenje. S premijerkom je, veli, dogovorio da se napravi popis svih vojnih objekata i da se vidi koji se mogu prodati, koji bi se dali u koncesiju i koji bi se dali raznim institucijama. Popis je trebao biti gotov do kraja rujna.

Kako se u Kumrovcu ne radi o vojnim objektima, već o državnima koji propadaju, mora se za njih nači rješenje, smatra predsjednik. Hoće li se napraviti golf tereni ili nešto drugo, svejedno je, ali na duži rok objekti će propasti. Predsjednik smatra da se moraju aktivirati u najkraćem mogućem roku.

Načelnik Dragutin Ulama zahvalio se predsjedniku na riječima te istaknuo da im se stalno gura da su nešto dužni. No, veli dug su otplatitli jer su hrvatski vojnici u akcije oslobađanja kretali iz Kumrovca, a također su u svom mjestu zbirnuli veliki broj vukovarskih prognanika.

Na kraju su domaćini predsjedniku poklonili medaljon i vina kumrovečkog kraja, a predsjednik je potvrdio da Zagorje više nema loša vina, već je kvaliteta podignuta na zavidnu razinu.

Posjet Titovoj rodnoj kući

Uslijedio je i posjet Muzeju Staro selo. Direktorica Muzeja Hrvatskog zagorja Goranka Horjan i kustosica Muzeja Staro Selo Branka Šprem Lovrić provele su predsjednika kroz muzej. Predsjednik je razgledao Titovu rodnu kuću i upisao se u knjigu dojmova gostiju. Dočekali su ga i klinci iz Dječjeg vrtića Jaglac. Zajedničko fotografiranje predsjednik je komentirao kako će u novinama sad izaći evo ga Stipe s pionirima . Obišao je i izložbu starih zanata te se susreo s djecom na radionici Pozdrav jeseni . Kod kustosice se među ostalim raspitivao je li Tito znao tko je živio u drugim kućama koje sada čine muzejsku cjelinu, na što mu je odgovoreno da je, i da je kad je dolazio uvijek posjećivao svoje pajdaše i ugostio ih u svojoj rezidenciji.

Predsjednik Mesić zatim je s pratnjom obišao Titovu rezidenciju, Političku školu, sportske terene i Spomen dom boraca i omladine, pa zatim odgovarao na novinarska pitanja.

- Najskuplji kapital je onaj koji nije aktiviran. Ovdje su uložena velika sredstva, a kao što ste vidjeli puno toga se ne koristi, devastirano je, a postoji sjajna budućnost da to bude uz malo veća ulaganja jedan od turističkih i sportskih centara za čitav jedan dio Europe. U planu je izgradnja golf igrališta, što znači da se dio objekata može iskoristiti u tu svrhu. Jedan dio odgovornosti za ovu situaciju je na onima koji su zazirali od Kumrovca, a nisu mislili o tome da su građani Hrvatske davali sredstva od svojih dohodaka da se sve ovo izgradi. Ne treba robovati povijesnim klišejima. Povijesne stvari treba staviti u povijesni kontekst, a ovo koristiti na najbolji način – smatra predsjednik.

Smatra da su kumrovečki objekti dobra prilika za investitore jer ne treba kretati od početka, postoji infrastruktura, treba ih preprojektirati. Na pitanje novinara može li se osmisliti kakav nostalgični turizam s Velikim Trgovišćem i drugim destinacijama predsjednik odgovara da se puno toga u Zagorju može koristiti.

Prepreka zvana birokratska zatupljenost

- Moram vam reći da Zagorje ima više dvoraca nego dolina Loire. Nitko o tome ne vodi računa. Uz dvorce, noviju povijest, ako bi se osmislilo, napravila strategija korištenja prostora zajedno s objektima, mislim da cijelo društvo može imati koristi. Za sada postoji nekoliko inicijativa, ali prepreka je birokratska zatupljenost. Nitko se nije angažirao da kaže koliko je kapitala uloženo i na koji način naći interesente da im se to prezentira. Birokrati sjede u svojim kancelarijama i ako im dođe neka inicijativa, uvijek će odgovoriti da treba pribaviti dokumentaciju, a onda sve skupa opet završava s time da nešto nedostaje. Nije bilo interesa da se ovo iskoristi u pravom smislu riječi. Tu smo nadomak Zagreba. Ako se zajedno s Tuhljom osmisli na jedan racionalan način, možemo dobiti jedan svjetski sportski centar. Ja mogu pomoći da idem prema Vladi, prema investitorima da pogledaju, samo da im birokracija ne pravi smetnje – kritičan je predsjednik Mesić.

Predsjednik je komentirao i slučaj Rončević, teškoj situaciji u orahovačkoj tvornici KIO, a na kraju i neuspjeh hrvatske nogometne reprezentacije.

- Ako je kriza u svemu, onda je i u nogometu. Vidite da imamo problema s pravosuđem, javnom upravom, javnim nabavama, korupcijom. I ako to sve funkcionira, htjeli bi da nogomet funkcionira. U nogomet se svi razumiju i u građenje. Kad prolazite pokraj gradilišta uvijek ćete dati savjet onome koji gradi jer nemate odgovornosti. Tako i kod nogometa. Tko je najveći stručnjak – navijači. Ovi barabe koji izazivaju nerede na utakmicama jer nema odgovornosti. I još ih klubovi plaćaju kad putuju u inozemstvo. Pogledajte Englesku. Oni kao bebe sjede, samo što cucle nemaju. Nikom ne pada na pamet da preskače, kakva ubacivanja u igralište. Zato jer postoje konzekvence – zaključio je predsjednik.

Nakon posjeta Kumrovcu, predsjednik Mesić se sa suradnicima uputio u posjet Termama Tuhelj. Tamo ga je kroz hotel, kompleks bazena i ostale sadržaje provela direktorica Ivana Kolar, a službeni dio posjeta zaključen je na ručku u Dvorcu Mihanović.