Točno prije dvadeset godina Zvonko Gredičak iz Oroslavja osnovao je obrt Legradmetal, kojeg danas vodi njegov sin Marko, koji je u međuvremenu, uz oca Zvonka, postao i suvlasnik, ali i najvažnija karika u poslovnom razvoju ovog vrlo uspješnog zagorskog obrta za obradu metala.

- Otac je radio u TPK Orometal i početkom devedesetih pokrenuo dodatnu djelatnost, u kojoj je u slobodno vrijeme na jednoj tokarilici i bušilici radio prirubnice za spajanje cijevi, koje je prodavao Plivi. Radio je sam, a kad se obim posla počeo povećavati, otišao je iz Orometala i 1998. godine otvorio vlastiti obrt. Tada je počeo raditi za jednog posrednika u Njemačkoj i obrt je počeo rasti - ispričao nam je Marko Gredičak, koji se svome ocu, u tada još uvijek mladom poslovnom poduhvatu, pridružio 2000. godine.

Najveći rast

Upravo te godine, kaže Marko, kupili su prvi obradni centar, odnosno CNC stroj, čime su dodatno pojačali produktivnost svog obrta, ali i postali konkurentniji te spremniji za nove kupce i nova tržišta. - Najveći skok u razvoju ostvarili smo negdje 2010. godine, nakon što je jenjao vrhunac krize u zapadnoeuropskim državama. Tada smo počeli i s novim zapošljavanjima te kupnjom novih, modernih strojeva. Počeli smo raditi i za Švicarsku, tako da danas izvozimo čak 95 posto naše proizvodnje, od čega pola u Njemačku, a pola u Švicarsku. Uglavnom proizvodimo industrijske dijelove i komponente za određene strojeve, kao što su strojevi za pakiranje, strojevi iz linija automobilske industrije, strojevi za namatanje žice, za navodnjavanje i slično. Mi dobijemo nacrt i radimo isključivo prema projektnoj dokumentaciji kupca - ispričao nam je Marko.

Najmodernija tehnologija

Legradmetal je tako, kao obrt, u dvadesetak godina prerastao po svim segmentima i mnoge zagorske tvrtke, a trenutno zapošljava 48 djelatnika te je opremljen najmodernijom tehnologijom i strojevima. - Zahvaljujući domaćim i europskim fondovima, opremili smo se novim, modernim strojevima. Od prije par mjeseci imamo sasvim novu tehnologiju, simultano glodanje s 5 osi, kao i tokarilicu sa 7 osi, koja je zapravo svojevrsna kombinacija tokarenja i glodanja. To nam omogućuje da od inoxa, aluminija, čelika, mesinga, bronce i sličnih materijala uistinu možemo napraviti sve što našim kupcima treba - kaže Marko, koji je dokazao da se do europskog novca za kvalitetne poslovne projekte ipak može doći, iako tu mogućnost baš i ne koristi previše zagorskih obrta i tvrtki.

EU natječaj

No, Marko kaže da, prema njegovim saznanjima, odnosno informacijama koje je dobio od konzultanta, razlog zašto mali broj privatnika koristi sredstva EU fondova nije samo u njihovoj inertnosti ili nemogućnosti sufinanciranja dijela investicije. - Koliko znam, ljudi bi koristili ta sredstva, ali ona su krivo raspoređena. Velik dio sredstava je bio predviđen za jedinice lokalne samouprave, koje nisu povukle dovoljno tog novca, zbog čega je naš postotak povlačenja sredstava malen. Mi smo u lipnju ove godine ponovo prijavili jedan novi projekt za sredstva EU fondova, za nabavku strojeva i opreme, no, sustav nije u tom trenutku funkcionirao pa je natječaj poništen. Tada smo predavali projekte preko pošte, a kako je bila velika navala, odnosno, velik broj prijava, kad je natječaj otvoren u 10 sati, mi smo predali doslovce u 10 sati i jednu sekundu. Kako je bilo malo sredstava, oni koji su predali u nultoj sekundi su prošli na ocjenjivanje, a mi i oni koji su predali nakon nas smo sad na čekanju jer postoji mogućnost da se napravi relokacija sredstava iz nekog drugog fonda pa će biti novi natječaj - prepričao nam je Marko.

Stalna ulaganja

Ipak, kaže, dobili su određena sredstva putem nacionalnog Poduzetničkog impulsa, a prije dvije godine dobili su i europska sredstva za projekt kojim su proširili proizvodni prostor te ga dijelom opremili. Tako su u posljednjih pet, šest godina u svoj razvoj i opremanje uložili oko petnaest milijuna kuna, što vlastitih sredstava, što sredstava nacionalnog i EU fonda. Ukoliko im i novi projekt 'prođe' na EU natječaju te s europskim novcem nabave dodatne strojeve za svoj tehnološki vrlo napredan obrt, imate će, kaže Marko, dovoljno proizvodnog prostora za njih, no, priznaje, trebat će ili iznajmiti, ili izgraditi novu halu za skladišni prostor, s kojim su već sada podkapacitirani.

Stvaranje radne snage

Kao i većina zagorskih proizvođača, pogotovo u metalskoj i tehnološkoj industriji, i Legradmetal osjeća nedostatak adekvatne i kvalificirane radne snage, no, upravo zbog toga Marko vodi vrlo mudru, ali za naše prilike vjerojatno i jedinu moguću ispravnu kadrovsku politiku. - U posljednje vrijeme, kad su u pitanju djelatnici u proizvodnji, mi uzimamo mlade ljude, praktički iz škole, obučavamo ih te si na taj način sami stvaramo radnu snagu. Ipak, postoji trend u Hrvatskoj da ljudi odlaze u inozemstvo, a mi tu ne možemo konkurirati, što zbog konkretnih poreznih i drugih nameta na samu plaću, a što zbog ostalih fiskalnih i parafiskalnih nameta za same obrte i poduzeća. Tako da je u Irskoj, konkretno, plaća dva i pol puta veća nego kod nas. Naravno, ako čovjek ode gore sam, nekad mu se i ne isplati, obzirom na visoke cijene smještaja, ali i života općenito. No, kad ode čitava obitelj ili ako netko ima osiguran smještaj, tada ne možemo konkurirati našim plaćama - iskren je Marko, voditelj obrta koji je itekako konkurentan i uspješan kad su u pitanju njihovi proizvodi, što dokazuje i činjenica da je skoro sva njihova proizvodnja namijenjena za poslovično 'pedantne i precizne' Švicarce i Nijemce.