Zagorski list počeo je s objavljivanjem serijala intervjua sa zagorskim gradonačelnicima i načelnicama povodom završetka četverogodišnjeg mandata. Sve intervjue prenosit ćemo u narednim danima i na našem portalu zagorje.com

Pred kraj još jednog mandata, načelnik Žarko Miholić osvrnuo se na protekle četiri godine, realizirane aktivnosti te provedene i započete projekte na području općine Zlatar Bistrica.

ZL: Što je najviše obilježilo još jedan vaš načelnički mandat?

Miholić: Ono u čemu je Zlatar Bistrica postala lider u ovom dijelu Zagorja svakako je ulaganje u infrastrukturu gospodarstva i u samo gospodarstvo, kroz kreditne pomoći, subvencioniranje kamata i sl. Ne samo da smo drastično smanjili nezaposlenost na području naše, već i okolnih jedinica lokalne samouprave. U gospodarstvo smo uložili značajna sredstva iz općinskog proračuna, raznih ministarstava kao i Krapinsko – zagorske županije. Gospodarsku zonu doveli smo u prihvatljivu infrastrukturnu opremljenost. Gospodarska zona prostire se na 100 tisuća kvadrata, a u zadnjih 5,6 godina u njoj te u njenom industrijskom okruženju, otvoreno je oko 1400 radnih mjesta. Indirektno, brojka je daleko veća, jer su se otvorili i obrti, mali poduzetnici. Gospodarska zona prerasla je potrebe Zlatar Bistrice u radnim mjestima, no žalosti me što su to relativno male plaće, no to je takva branša i nadam se da će se i to popraviti. Sama infrastruktura pojačana je s dvije nove trafostanice, koje su osigurale nastavak proizvodnje postojećih poduzeća, jer je prijetilo zatvaranje nekih poduzeća zbog neadekvatnih priključaka. Kroz lobiranje i marketing, zonu smo prezentirali na svim mogućim gospodarskim sajmovima te privukli investitore. Nedavno je zaključen ugovor s novim investitorom za gradnju nove proizvodne hale. Tu je i jedna od najvećih solarnih elektrana, koja osigurava kontinuirano punjenje općinskog proračuna. Podrška cijeloj gospodarskoj priči su i prostorni planovi koje smo dorađivali. Vrijedi istaknuti da smo s gotovo 30 posto učestvovali u smanjenju nezaposlenosti na razini županije. Zlatar Bistrica 2009. godine, s pustoši u gospodarstvu i više od 400 nezaposlenih, i Zlatar Bistrica danas, dvije su različite općine.

ZL: Koje biste još projekte izdvojili kao najznačajnije?

Miholić: Svakako bih izdvojio kao uspjeh što smo uspjeli izlobirati da pročišćivač otpadnih voda u sklopu Aglomeracije bude na području naše općine. Nositelj investicije vrijedne 240 milijuna kuna je Zagorski vodovod, a izuzetno je važan jer će nam riješiti probleme odvodnje. Otvorit će se nekoliko radnih mjesta, a ujedno će Zlatar Bistrica dobiti više od 16 km sekundarne kanalizacijske mreže te riješiti problem odvodnje u Grančarskoj ulici, Veleškovcu, Lipovcu, dijelu Brestovca. U Zlatar Bistrici odvodnja je najvećim dijelom riješena u rekonstrukciji državne ceste. Nadalje, više od 90 posto naših nerazvrstanih cesta doveli smo u stanje prohodnosti i pokrivenosti asfaltom, a građani to nisu trebali sufinancirati, kako je prije bila praksa. Završili smo nogostup prema Veleškovcu i prema Lipovcu, proširena je u suradnji sa ŽUC – om cesta Lovrečan – Zlatar s izgradnjom pješačke staze. Mnogo je uloženo u energetski učinkovitu javnu rasvjetu, koju smo doveli i u naselja koja je nisu imala godinama. Pripremili smo gradnju reciklažnog dvorišta u gospodarskoj zoni i potpisali ugovor s Fondom za zaštitu okoliša za sufinanciranje do 1,8 milijuna kuna. Izlobirali smo nastavak gradnje brze ceste od Bedekovčine prema Zlatar Bistrici. Velik je uspjeh što smo se uspjeli 'ukrcati na vlak' za brzu cestu, kojoj je rok izgradnje 2018. godina, a nakon toga Zlatar Bistrica više nikad neće biti ista. Vrlo važan i značajan projekt je i pokretanje Logopedskog kabineta, koji je besplatan za svu djecu s područja naše općine. Ne smijemo zaboraviti niti uređenje Doma kulture. U prvoj fazi uređena je unutrašnjost dvorane, za što smo dio sredstava dobili od Ministarstva kulture. Imamo građevinsku dozvolu za proširenje doma i tu će biti uređena jedna višenamjenska polivalentna dvorana kakvu Zlatar Bistrica zaslužuje i treba, s općinskom knjižnicom i čitaonicom, koja će biti nositelj svih kulturnih događanja na području općine. Uređivali smo društvene domove u Lipovcu i Veleškovcu, župni dvor, crkvu sv. Ivana Krstitelja i proveli još mnogobrojne manje investicije. Sukladno izmjenama Prostornog plana, uredit će se novi centar mjesta kod župne crkve, odnosno u prostoru između crkve sv. Ivana Krstitelja i Gornjeg Brestovca, u sklopu čega su i formirane dvije nove prometnice.

ZL: Općina Zlatar Bistrice prošle je godine dobila i titulu Općina – prijatelj djece.

Miholić: To je veliko priznanje rezultat dugogodišnjeg ulaganja u mlade i djecu. Imamo najjeftiniji vrtić u županiji, koji će još pojeftiniti, financiramo engleski jezik u osnovnoj školi, odnosno troškove udžbenika i plaće profesora, financiramo prijevoz srednjoškolaca u cijelosti, tijekom godina odobrilo smo više od 250 srednjoškolskih i studentskih stipendija, udžbenici za osnovnoškolce i srednjoškolce bit će od nove školske godine besplatni, što su značajna sredstva, a na mjeru 7.4. razvojnih programa Europskih fondova prijavili smo rekonstrukciju i dogradnju Dječjeg vrtića Zlatni dani, koja će omogućiti dodatno podizanje standarda djece u vrtiću.

ZL: Na žalost, prošla godina za Zlatar Bistricu počela je loše, požarom na sportskoj dvorani. U kojoj je fazi projekt nove dvorane?

Miholić: Nakon tog nesretnog događaja, potrajao je period sanacije zgarišta, vještačenja, ultrazvučnih snimanja postojećeg stanja ostatka građevine. Osiguravajuće društvo školi je isplatilo 6,4 milijuna kuna na ime štete, a struka je rekla da preostali dio objekta nije adekvatan za nadogradnju i bilo je moguće jedino donijeti odluku da će se graditi nova dvorana. Odluku o izgledu i projektu nove dvorane, temeljem projekta kojeg je naručila KZŽ, donijeli su na sastanku Školski odbor OŠ Zlatar Bistrica, predstavnici roditelja, učenika, Općine i Županije. Krapinsko – zagorska županije je raspisala natječaj za izradu projektne dokumentacije, dobivena je građevinska dozvola za novu dvoranu koja će biti veća za 400 kvadrata, a tijekom travnja bit će raspisan natječaj za odabir izvođača za prvu fazu. Dio će se financirati iz kredita, tu će se angažirati Županija, a Općina će se uključiti u dijelu kandidiranja opremanja dvorane kroz fondove. Okvirni ukupni troškovi bili bi oko 15 milijuna kuna, no ona ne može biti izgrađena u jednoj godini, to će potrajati dvije do tri godine. U sklopu projekta, pokrenut je postupak i za izradu idejnog projekta za doprojektiranje nove dvije učionice, kako bi škola radila u jednosmjenskoj nastavi.

ZL: Na što ste posebno ponosni?

Miholić: Ponosan sam što su gotovo sve odluke Općinskog vijeća donesene jednoglasno, što znači da je vizija koju sam imao imala sljedbenike svih 8 godina i ono što smo postigli zajednički je uspjeh svih nas. U okruženju bez politikanstva i uz podršku mnogo je lakše raditi. Kroz timski rad doveli smo općinu na razinu bez kreditnih obaveza, dugova, osigurali smo joj stabilnost, s indeksa razvijenosti 75 stigli smo do 95,7, Zlatar Bistrica je svrstana među pet najboljih općina u Hrvatskoj i to je jedan od bitnih uspjeha.

ZL: Neki vam zamjeraju što ste na načelničko mjesto došli kao član HNS –a, zatim prešli u Reformiste, a po novi mandat na izbore idete kao član SDP-a. Kako to komentirate?

Miholić: Ljudi vas nikad neće pamtiti po tome u kojoj ste stranci bili, nego što ste napravili. Ja nisam imao apsolutno nikakvu osobnu političku korist u tom prelasku, već sam se našao u tom prostoru i smatrao da je upravo ta politika i taj dio ljudi donio prepoznatljivost Zagorju u zadnjih par godina. Ulaganja u infrastrukturu, promet preporodila su Zagorje, donijela mu nešto opipljivo i vidljivo i smatrao sam da mi je tu mjesto i da želim poduprijeti te ljude, jer politiku čine ljudi. To je razlog mog političkog kretanja. A na još jedan mandat ponukali su me upravo projekti koje treba dovršiti, bez toga priča ne bi bila dorečena. U okviru iduće četiri godine, ti se planovi mogu ostvariti i možemo omogućiti da Zlatar Bistrica ima veći proračun, kvalitetniji standard i bude još bolje i poželjnije mjesto za život, u koje bi se htjeli doseliti mladi.