Radni tjedan u Krapinsko - zagorskoj županiji započeo je ponovnim posjetom potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića. Tom je prilikom sa županom Kolarom, gradonačelnicama, gradonačelnicima, načelnicama i načelnicima održan sastanak u Poduzetničkom inkubatoru. Teme sastanka bazirale su se na predstavljanju novog prijedloga Programa ublažavanja posljedica klizišta u RH i obnova od potresa na području Krapinsko – zagorske županije, a posebno se razgovaralo o obnovi privatnih zgrada i kuća, posebice o obnovi koja je financirana sredstvima Fonda solidarnosti EU. Ministar Branko Bačić rekao je da su za predstavljanje programa stambenog zbrinjavanja sugrađana koji žive na prostorima zahvaćenim klizištima, a koji je na javnom savjetovanju, izabrali upravo Krapinsko – zagorsku županiju zato što je ona, prema rezultatima ispitivanja potencijalnih i sadašnjih klizišta, najosjetljivije područje, gdje su brojna klizišta otvorena.

Klizišta

- U tijeku je javno savjetovanje, a održali smo sastanak kako bismo iz prve ruke čuli stavove i razmišljanja kako i na koji način stambeno zbrinuti sugrađane i sanirati postojeća klizišta, od kojih su neka od njih evidentirana još prije 5,6 godina, a neka su nastala kroz potrese te nova, koja su nastala ove godine s brojnim vremenskim nepogodama, bujicama i poplavama. U tom razgovoru smo čuli iznimno korisne sugestije kojima ćemo doraditi ovaj program koji se treba usvojiti na Vladi i odmah nakon toga ići u provedbu – rekao je ministar i dodao da bi program trebao sustavno rješavati način stambenog zbrinjavanja i sanacije klizišta, praćenje ponašanja tla na tom zemljištu kroz uvođenje monitoringa.

- Osvrnuli smo se i na sanaciju klizišta koja smo sanirali kroz Fond solidarnosati, koji je bio osnova za obnovu nakon potresa. Sredstva Fonda u iznosu od milijardu i 3 milijuna eura utrošili smo na sanaciju 217 klizišta na području Zagrebačkog i Petrinjskog potresa je, na području 19 JLS ovdje u Krapinsko – zagorskoj županiji uložen je 21 milijun eura kako bi se sanirala brojna klizišta. Prošli smo i druge teme, prije svega obnovu na području KZŽ nakon potresa, i ustvrdili smo da se ovdje realizira obnova 155 projekta u vrijednosti 152 milijuna eura i veliki dio tih projekata smo već završili, neki su još u tijeku. Kada je u pitanju konstrukcijska i cjelovita obnova zgrada javne namjene, u velikom su dijelu završeni projekti koji se odnose na obnovu komunalne i prometne infrastrukture – rekao je Bačić te dodao da je upoznao župana i gradonačelnike i načelnike sa činjenicom da se krenulo u značajniju obnovu i izgradnju zamjenskih kuća.

Velik dio klizišta sanirale su i sanirat će hrvatske vode. – Na razini hrvatske uloženo je 15 milijuna eura u 182 klizišta, a najviše ih je na području Krapinsko – zagorske županije, gdje ćemo do kraja godine uložiti još 7 milijuna eura i sanirati 80 klizišta – rekao je Zoran Đuroković, direktor Hrvatskih voda.

Kratkoročni i dugoročni problem

Saborski zastupnik i gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović istaknuo je kako problem klizišta u našoj županiji kontinuiran, samo je pitanje kako su koje godina padaline manje ili veće. - Ove godine duže kišno razdoblje aktiviralo je niz klizišta na kojima su stradali i stambeni objekti te su dobili crvene naljepnice. Stoga će ovaj program ublažavanja posljedica klizišta značajno pomoći upravo za rješavanje problema tih obiteljskih kuća, obzirom da naši fiskalni kapaciteti nisu dovoljno veliki da bi sami riješili sva klizišta – rekao je Gregurović.

Župan Željko Kolar rekao je kako su klizišta u našoj županiji i kratkoročni i dugoročni problem.

– Ukupne štete su tolike, da bez programa Vlade nismo to u stanju sanirati sami, ni kratkoročno ni dugoročno. Zato, uz pohvalu Hrvatskim vodama, pozdravljamo ovaj program Vlade, koji ide u cilju ublažavanja posljedica od klizišta s jedne strane. S druge strane ide u cilju pokušaja prevencije da vidimo gdje su najkritičnija mjesta gdje bi se klizišta mogla otvoriti, tako da zajedničkom koordinacijom s jedinicama lokalne samouprave, nadležnim ministarstvima i projektantima ne stavljamo u prostorne planove ta zemljišta kao građevinske zone – kaže Kolar te je dodao kako je samo tijekom lipnja ove godine, nakon velikih kiša, u našoj županiji otvoreno 200 novih klizišta.
Ministar je naglasio i kako će se po završetku usvajanja ovog programa napraviti i registar svih klizišta.

Kućice

Nakon sastanka ministar Bačić je obišao zagorske tvrtke koje grade mobilne kuće za Ministarstvo; Jedinstvo Krapina d.o.o. u Mihaljekovom Jarku i tvrtku ALU forma u Velikoj Vesi, nakon čega je obišao i gradilišta izgradnje dviju zamjenskih obiteljskih kuća u Slanom potoku kod Gornje Stubice.

Direktor tvrtke Jedinstvo Krapina Josip Mihalić istaknuo je kako je vrijednost ugovorenih radova devet milijuna eura s PDV-om u što ulazi izgradnja 300 drvenih kućica za Banovinu. - Imali smo dobru kalkulaciju i dobru procjenu, prošli na natječaju. S obzirom da je sada manja potreba, ne znam koliko ćemo raditi, ali je prva narudžba 40 komada. Rok je bio do 30. listopada, no parkiralište nije bilo pripremljeno. Za sada je u završnoj fazi 20 kućica po 25 kvadrata, mala kuhnja, mala blagavaona, dnevni boravak, spaća soba - objasnio je Mihalić.

Tvrtka Alu forma gradi 100 kućica, a direktor tvrtke Denis Herak rekao je kako se radi o kućicama po europskim standardima od vidsokokvalitetnih materijala, koje trebaju zadovoljiti statiku, biti tople u udobne te samoodržive s visokim stupnjem energetske uštede.