Prethodni članak
Sljedeći članak

Ministar Filipović u Zaboku na konferenciji o industriji Zagorja: 'Zagorci znaju kako konkurirati u inozemnim tržištima'


U Zaboku je u tijeku konferencija na temu „Konferencija Industrija Zagorja – konkurentnost, održivost i modernizacija, koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Krapina, a na koju je stigao i ministar gospodarstva i održivog razvoja, Davor Filipović.

Uz vodeće ljude zagorskih industrijskih tvrtki, na konferenciji sudjeluje i župan Željko Kolar, a kao gospodarstvenik, ali  i predsjednik Županijske komore Krapina, tamo je, dakako i Anđelko Švaljek, vlasnik i direktor zabočke Regeneracije.

Kako je uoči same konferencije, koja se održava u dvorani Vodospreme Zabok, pojasnio Švaljek, uloga industrije u zagorskom gospodarstvu je izuzetno značajna, ona je poznata i u uvodnom dijelu konferencije o tome daje osvrt glavni ekonomist HGK. Nakon toga se predstavlja indikativni plan financiranja EU projekta u okviru sljedeće financijske omotnice, a u ključnom dijelu konferencije održava se panel s direktorima i vodećim ljudima najvećih proizvodnih, izvoznih tvrtki u Zagorju. Raspravlja se, također, o temama modernizacije, održivog poslovanja, utjecaja tih programa, ali i utjecaja trenutne situacije na njihovo trenutno poslovanje i konkurentnost.

Kad je u pitanju stanje u Regeneraciji, Švaljek kaže da je ono solidno.

-S obzirom na stalne krize koje se obrušavaju na nas, od zdravstvene, energetske, od rasta cijena do nedostatka radne snage i potrebe za uvozom radne snage, što nam operativno predstavlja problem, možemo reći da je stanje kod nas solidno. Jer za mene je sigurno puno bolja situacija kad imamo posla i trudimo se pronaći rješenja kako da te poslove obavimo. Kad je u pitanju uvoz radne snage, za industriju je posebno važna integracija tih radnika, jer industrija nema kratkoročne i projektne ciljeve, kao kad je riječ, recimo, o izgradnji nekog građevinskog objekta gdje uvezete radnika na godinu, dvije i nakon toga se on vraća doma. U industriji mi tražimo što dugoročnije zaposlenike. No, važno pitanje je i zadržavanje postojećih ljudi, zadržavanje mladih ljudi i poticanje mladih da se školuju za zanimanja koja su potrebna na tržištu – rekao je Švaljek.

Župan Željko Kolar naglasio je da je gospodarstvo Krapinsko – zagorske županije izvozno orijentirano, a  pokrivenost izvoza uvozom je oko 180 posto. - To nije slučajno. Neke tvrtke su stare i preko 100 godina. Ono što smo naučili u Zagorju je da se prije svega moramo uzdati u sebe, u svoje ljude, znanje, nikada nam nitko nije ništa poklonio, sami smo se izborili, ali uvijek smo htjeli biti partner, na prvim linijama i vrlo dobro smo koristili i fondove EU koji su nam bili na raspolaganju. Sada, ulaskom u Schengen i uvođenjem eura, sigurno da će našim izvoznicima biti još više olakšan njihov transport robe i usluga i očekujem i još bolji rezultat. Negdje od trećeg kvartala 2013. godine, naše gospodarstvo kontinuirano raste i prošle godine je to bilo preko 15 milijardi i 300 milijuna kuna, nikad veća nije bila dobit, a ove godine, vjerujem da ćemo se približiti i novim rekordima – rekao je Kolar.

Istaknuo je da je zanimljivo da je naše gospodarstvo napredovalo i u vrijeme korone i zatvorenih granica. – Naučili smo tada da bez obzira na članstvo u EU, kada dođe do neke globalne krize, svaka država i narod misli na sebe i da moramo biti samodostatni i proizvoditi dovoljno da možemo neko krizno vrijeme biti dovoljni u proizvodnji sami za naše sugrađane. I u toj krizi i krizi 2008., 2009. i 2010.,  su naše tvrtke ulagale u obrazovanje i znanje svojih ljudi, u nove tehnologije i zbog toga i jeste takav rezultat našeg gospodarstva. Ono što je možda najupečatljivije, 2013. godine, kada sam preuzeo dužnost župana, bilo je  8546 nezaposlenih, 32500 zaposlenih. Danas, skoro 40.000 zaposlenih i 1900 ljudi na Zavodu za zapošljavanje. Stopa nezaposlenosti je 4,4 posto na području KZŽ, a ono što je najbitnije od svega, mi smo u prosjeku plaća bili uvijek s našim prijateljima iz Međimurja i Varaždina zbog tekstilne i kožarske industrije na dnu ljestvice po visini plaća. Prije koji dan je izašao podatak 5. smo po prosjeku plaća u RH, isključivo i zahvaljujući gospodarstvenicima – napomenuo je župan.

Kolar je zahvalio Vladi RH, premijeru Plenkoviću i Ministarstvu gospodarstva na mjerama koje su u koroni bili donesene, kojima se spasio velik dio radnih mjesta u čitavoj Hrvatskoj, pa tako i u KZŽ.

-Što se tiče aktivnosti u okviru plana industrijske tranzicije sjeverne Hrvatske, za 5 sjevernih županija osigurano je 100 milijuna eura i kroz regionalne lance vrijednosti mi smo se podijelili u 5 sektora gdje smatramo da smo jaki da možemo imati izvrsnost te napraviti dodatni iskorak. Prijavile su se naše 52 tvrtke, što je drugo mjesto od ovih 5 županija, a  u postotku ukupnih tvrtki i obrta smo također drugi. Ponovno je otvoren natječaj pa pozivam sve one koji se nisu javili da iskoriste priliku koje je dalo ministarstvo i da se prijave – zaključio je Kolar.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović istaknuo je da su prošlog tjedna pokrenuli pozive iz Modernizacijskog fonda. - Naši će poduzetnici u okviru tog fonda do 2030. godine imati milijardu eura na raspolaganju, kako bi uložili u svoje poslovanje. Prvi poziv koji se odnosi na 60 milijuna eura, može se iskoristiti za gradnju solara za proizvodnju električne energije za poslovanje, što je važno, a od jučer je Hrvatska postala dio europske mreže europskih digitalnih inovacijskih centara – rekao je ministar te pohvalio izvozno orijentirano gospodarstvo Krapinsko – zagorske županije.

-Poduzetnici u ovom kraju znaju kako konkurirati u inozemnim tržištima i čine uspješno to već godinama. To je posebno važno za istaknuti jer je to jedan realan pokazatelj uspješnosti. Župan je rekao da će među nama svoja razmišljanja o gospodarstvu podijeliti i najbolji gospodarstvenici iz ovog dijela Hrvatske. To je posebno dobro, njih je uvijek važno čuti i svi mi imamo što od njih naučiti. Ja se i osobnim primjerom vodim u tom razmišljanju, jer sam za  glavnog savjetnika doveo čovjeka koji je bio jedan od najboljih managera u Hrvatskoj i uspješan gospodarstvenik, a državni tajnik koji pokriva segment gospodarstva kod mene je čovjek koji je 22 godine bio jedan od najjačih investicijskih bankara, ne samo u Hrvatskoj nego i u ovom dijelu Europe. Iz perspektive Ministarstva gospodarstva, vašim rezultatima ovdje možemo zapljeskati. Rastu prihodi, dobit, produktivnost, izvoz raste brže od uvoza, raste broj zaposlenih. Šire okruženje u kojem živimo i radimo vrlo je nestabilno i Vlada je uložila puno napora da održimo stabilnost, rast gospodarske aktivnosti i očuvamo radna mjesta, i u covidu, a i sada za vrijeme velike energetske krize, s paketima mjera koji su bili ukupne vrijednosti 6,8 milijardi kuna održali smo jednu koheziju u društvu i dali smo dodatan zamah našim gospodarstvenicima. U prošloj godini imali smo četvrti najveći rast u EU sa 6,3 posto, a  ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor i uvođenjem eura, stvaraju se novi uvjeti da Hrvatska bude još atraktivnija u očima investitora, a i da naš kreditni rejting bude još jači – rekao je ministar te dodao da se mislilo i na građane.

- Osim što smo izregulirali cijene električne energije na način da se pomogne i obrtnicima i poduzetnicima, išli smo u smjeru reguliranja marži kada govorimo o naftnoj industriji, a odlučili smo i u sljedećoj godini zadržati istu cijenu plina. Sve je to važno za naše građane kako bi očuvali njihovu kupovnu moć, a sve se to onda reflektira i na naše gospodarstvo. Mi ćemo reagirati i dalje po potrebi. Promišljamo i dugoročno, udvostručujemo kapacitete našeg LNG terminala i time se još snažnije pozicioniramo kao ozbiljno energetsko čvorište ovog dijela Europe. U 12. mjesecu raspisali smo i natječaj za geotermalne izvore energije. Očekujemo, ako istraživanja budu uspješna, još 400 milijuna eura novih investicija, a plan nam je da kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost utrostručimo broj solara za naše građane. Nastavljamo i s administrativnim rasterećenjem  gospodarstva. U ovoj godini ćemo dodatno smanjiti parafiskalne namete za 132 milijuna eura, kako bi olakšali poslovanje našim poduzetnicima. Bit će puno izazova pred nama, ali sam uvjeren da ćemo ih uspješno rješavati, kao što smo to radili sve do sada i učinit ćemo sve da Hrvatska bude još atraktivnija investicijska destinacija i da bude još bolje mjesto za život – zaključio je ministar.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook