Prethodni članak
Sljedeći članak

Misterij najviše planine: Nakon 100 godina pronađeni posmrtni ostaci penjača na Everest


Članovi dokumentarnog tima National Geographica otkrili su na Mount Everestu ljudske posmrtne ostatke, očito čovjeka koji je ondje stradao dok se pokušavao popeti na vrh prije stotinu godina, objavio je u petak časopis, piše HRT.

Klimatske promjene tope snijeg i led oko Himalaje, sve češće otkrivajući posmrtne ostatke planinara koji su poginuli nastojeći ostvariti svoj san - uspeti se na najvišu planinu svijeta.

Britanac Andrew Irvine nestao je 1924. zajedno sa svojim partnerom, planinarom Georgeom Malloryjem dok su udvoje prvi nastojali dosegnuti Everest, 8848 metara iznad razine mora.

Malloryjevo tijelo pronađeno je 1999., no nikakvih naznaka o Irvineovoj sudbini nije bilo sve dok tim National Geographica nije otkrio čizmu s ostacima stopala na vrhu ledenjaka Central Rongbuk. Pomnijim pregledom ustanovili smo da je riječ o čarapi s "crvenom etiketom na kojoj je ušiveno ime - A.C. IRVINE", objavio je časopis.

Otkriće bi moglo biti vrlo korisno i otkriti dodatne podatke o lokaciji osobnih stvari tima te istodobno pridonijeti da se riješi jedan od najdugotrajnijih misterija planinarenja: jesu li Irvine i Mallory ikada uspjeli doći do vrha.

Nove informacije mogle bi otkriti da su upravo Irvine i Mallory prvi koji su se uspješno popeli na sam vrh, gotovo tri desetljeća prije prvoga trenutačno priznatog uspona do vrha godine 1953. godine. Tada je to uspjelo planinarima Edmundu Hillaryju i Tenzingu Norgayu.

- To će nam otkriti što se vjerojatno dogodilo, rekla je za National Geographic Irvineova pranećakinja Julie Summers. Članovi obitelji Irvine navodno su ponudili DNK uzorke da bi se ustanovio identitet posmrtnih ostataka. Kada je nestao, Irvine je imao samo 22 godine.

Njega je, zajedno s Malloryjem, posljednji put vidio jedan od članova njihove ekspedicije. Bilo je to 8. lipnja 1924. poslijepodne, nakon što su tog jutra započeli svoj posljednji uspon prema vrhu.

Vjeruje se da je Irvine nosio kameru preko prsluka, a njezino bi otkriće moglo biti ključno te bi pridonijelo da se možda ponovno ispiše povijest planinarenja.

Fotograf i redatelj Jimmy Chin, jedan od članova tima National Geographica, vjeruje da otkriće "bez sumnje smanjuje područje potrage" za toliko željenom kamerom.

Od početka ekspedicija 1920-ih na planini je stradalo više od 300 ljudi. Tijela nekih od njih ostala su pod ledom i snijegom, a neke su progutale duboke provalije.

Dio njih je i danas u šarenim penjačkim odijelima i s opremom postao orijentir ostalim penjačima na putu do vrha. Mnogi su dobili različite nadimke.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook