Još početkom mjeseca listopada, započelo je financiranje vrtića, odnosno dodjela državnih sredstava jedinicama lokalne samouprave vezano na novi model osiguranja fiskalne održivosti vrtića. Radi se o modelu kojega je Vlada nedavno predstavila, a potom i donijela s 27. rujna. Prema toj Odluci, Vlada je odredila sredstva koja će dodijeliti općinama i gradovima, u svrhu rasterećenja proračuna, a kao sustavnu podršku financiranju dječjih vrtića, kojom će se, kako je naglašeno, omogućiti smanjenje roditeljske participacije u cijeni dječjeg vrtića.

Kriterij izračuna

Premijer Andrej Plenković naglasio je kako je ovo prva Vlada koja će osigurati takvu podršku financiranju dječjih vrtića od doprinosa 6,25 posto, pa čak do 50 posto prosječne cijene smještaja po djetetu, a ovisno o stupnju razvijenosti pojedinog grada, odnosno općine te će se na to godišnje izdvajati preko 70 milijuna eura. To će, naglasio je premijer pri pojašnjenju Odluke, omogućiti gradovima i općinama rasterećenje proračuna i dodatna ulaganja u gradnju vrtića, povećanje plaća, zapošljavanje dodatnih djelatnika, kao i smanjenje roditeljske participacije u cijeni dječjeg vrtića. Obzirom da ova Odluka nije naišla na odobravanje svih, prvenstveno zbog kriterija po kojim su izračunana sredstva koje će se dodijeliti gradovima i općinama. Kriterij izračuna jest indeks razvijenosti pojedinog grada ili općine. S obzirom na to da su zagorski gradovi i općine kategorizirani po različitim indeksima razvijenosti, provjerili smo koliko su naši gradonačelnici i gradonačelnice, načelnici i načelnice, pozdravili ovu odluku te koliko će to zaista značiti pri rasterećenju proračuna ili pak utjecati na to da se smanji cijena za roditelje. Upit na tu temu poslali smo na sedam gradova Krapinsko – zagorske županije i desetak općina, no na naš se upit nisu odazvali svi.

Zadovoljstvo pojedinih općina

Ovu je mjeru prvi pozdravio zagorski HNS, koji je zadovoljstvo ovom odlukom Vlade iznio na konferenciji za medije u Kumrovcu. Naime, upravo je HNS inzistirao na provedbi mjere fiskalne održivosti vrtića, stoga je konferenciji prisustvovao i saborski zastupnik Predrag Štromar, uz predsjednika Županijske organizacije i načelnika Kumrovca Roberta Šplajta. Kumrovečki načelnik istaknuo je kako će ova mjera puno značiti za demografsku sliku i bolju razvijenost u svim regijama. - Djece u vrtićima je puno, a puno je i onih koji su na listi čekanja. S ovom fiskalnom uredbom dobit ćemo puno. Kumrovec će, od ekonomske cijene od 230.000 eura, koliko je do sada iznosila godišnja investicija u Dječji vrtić Jaglac, od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja dobiti 70.000 eura. To je nekih 30 posto, a tako je i u svim drugim općinama i gradovima - objasnio je Šplajt. Marija Bistrica će, ovom Odlukom, dobivati mjesečno 73,50 eura po djetetu, što znači sufinanciranje od 25 posto prosječne cijene smještaja po djetetu, s obzirom na to da prema indeksu razvijenosti spada u V. skupinu, stoga ovu mjeru itekako doživljavaju kao pomoć. – Proračuni jedinica lokalne samouprave su, s financijskom participacijom roditelja, jedini izvor financiranja rada dječjih vrtića, a to znači: plaće djelatnika, režijski troškovi, nabava namirnica, trošak raznih polica osiguranja, kupnja opreme i namještaja itd. Može se samo zamisliti koji je to financijski „udar“ bio na proračune svih jedinica lokalne samouprave koje su izgradile ili dogradile nove vrtićke kapacitete i zaposlile nove djelatnike – kaže načelnik Marije Bistrice Josip Milički, dodavši kako je ekonomska cijena vrtića unazad dvije godine 1.975,00 kuna mjesečno po djetetu, a realna ekonomska cijena dobivena novim izračunima je 380,00 eura, odnosno 2.863,11 kuna mjesečno, što je porast oko skoro 118 eura mjesečno po djetetu. Upitali smo načelnika i hoće li se razmatrati smanjenje participacije roditelja u cijeni vrtića. - O tome odlučuje Općinsko vijeće, najvjerojatnije na kraju godine uz donošenje proračuna. Roditelji trenutno participiraju s 118 EUR mjesečno po djetetu. Na odluku će utjecati konačni izračun i analiza stvarnih troškova i očekivanih iznosa sufinanciranja – zaključio je Milički.

Dodatni izvor financiranja

Iz Općine Desinić kažu kako je dobrodošla i hvalevrijedna svaka pomoć koja pridonosi održivosti predškolskog obrazovanja. Na mjesečnoj razini, ovoj će općini biti dodijeljeno 8.119,00 eura. – Sredstva su namijenjena i iskoristit će se za unapređenje ranog i predškolskog odgoja kao dodatni izvor financiranja za dostupnost, održivost i priuštivost ranog i predškolskog odgoja, a to isto predstavlja različite razine specifičnih potreba u sklopu organizacije i provedbe predškolskog sustava obrazovanja, od sustava plaća u tom sektoru,  sustava zapošljavanja potrebnog kadra, financiranje  potrebnih materijalnih ulaganja u proširenje smještajnih kapaciteta i brojne druge važne potrebe – pojasnio je načelnik Zvonko Škreblin. Rekao je i kako je trenutna ekonomska cijena vrtića 212,36 eura, a što se tiče sufinanciranja roditelja, taj iznos je u različitim postocima, a ovisi o raznim kriterijima, gdje je jedna od njih ukupan broj djece u obitelji sve do kraja njihovog srednjoškolskog obrazovanja, a ne samo ukupan broj djece koji pohađaju vrtić, kao što je to uglavnom kod drugih vrtića, odnosno JLS.

Gradovi: 'Ne bi se smjele raditi podjele'

I dok su neke sredine zadovoljne sredstvima koja će im se kroz ovu mjeru doznačiti mjesečno, brojne jedinice lokalne samouprave, pa tako i naša četiri grada, odakle smo dobili odgovor na upit, smatraju ovu raspodjelu nepravednom. – Svaka pomoć koju država dodijeli je dobrodošla i pozdravljam da se pomogne jedinicama lokalne samouprave, ali ne bi se smjele raditi podjele. Ispada da negdje djeca više vrijede, negdje manje – kratko je rekao gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić. Istaknuo je da ako je već kao kriterij izračuna sredstava koja će se dodjeljivati uzet indeks razvijenosti, onda je istoga trebalo prije revidirati. Upitali smo ga ipak hoće li dobivena sredstva značiti smanjenje cijene za roditelje. – U izradi smo nove odluke o ekonomskoj cijeni vrtića i financiranju, a zadnju riječ ima gradsko vijeće. Bit će i prijedlog smanjenja cijene za roditelje, no važno je za spomenuti da je naš vrtić jedan od najjeftinijih u županiji – rekao je Šimunić. Inače, Grad Oroslavje kreće u izgradnju još jednog, područnog dječjeg vrtića u Mokricama, kako bi se riješio problem velikog broja djece na listama čekanja. Iz Grada Zaboka kažu kako će mjesečno kroz ovu mjeru dobivati 6.057 eura, obzirom da je svrstan u VIII, najrazvijeniju skupinu. – Dobra demografska mjera bila bi ona kojom bi sva djeca bila tretirana jednako, a ne prema indeksu razvijenosti – kažu iz Grada Zaboka, gdje roditelji u ekonomskoj cijeni vrtića, koja je 330 eura, participiraju s 132 eura. Da će to biti mala pomoć, složili su se i u Gradu Klanjcu. – Godišnje izdvajamo 270.000 eura za vrtić, po dosadašnjoj ekonomskoj cijeni, koja nije realna, kao što je još manje realna cijena Vlade, od 2.216,00 kn ili 294 eura. Godišnje bi trebali dobiti 79.538,00 eura ili 6.628,00 eura mjesečno – pojasnio je gradonačelnik Zlatko Brlek, dodavši da budući da bi ekonomska cijena trebala biti veća te što Grad novom takozvanom poreznom reformom gubi minimalno preko 160.000 eura, roditelji se neće dodatno opterećivati. Ipak, smatra, ovakva dodjela sredstava nije pravedna. - Duboko nepravedno smatram odluku da sva djeca u Hrvatskoj bez obzira gdje žive ne vrijede jednako, već se sredstva dodjeljuju prema indeksu razvijenosti ili području gdje žive, (Brodsko- planinska ili Otoci) jer te jedinice lokalne samouprave ionako imaju velike povlastice u odnosu na nas ostale – zaključio je Brlek.

Ulaganja u predškolski odgoj

Ulaganja posljednjih godina u predškolski odgoj pokazuju da je upravo to Gradu Pregradi prioritet. Ističu kako će ova uredba Vlade donijeti određenu financijsku pomoć, u smislu organizacije rada vrtića, međutim, 170 000 eura nisu dovoljna sredstva obzirom na gubitke koje Grad trpi uslijed poreznih reformi u posljednje tri godine. – Također, iduće godine ukida nam se prirez, što će rezultirati dodatnim gubitkom od 200.00 eura. Slijedom izračuna dolazimo do činjenice da nam sredstva koja dobivamo od Vlade neće omogućiti ni smanjenje cijene vrtića za roditelje. Iduće godine planiramo izgradnju nove zgrade dječjeg vrtića. Morat ćemo osigurati nove zaposlenike, a trebat će pokriti i režijske troškove. Unatoč najavama Vlade da će financirati izgradnju vrtića putem Nacionalnog programa za oporavak i otpornost odnosno iz EU sredstava, udio koji smo dobili je manje od 50%. To nije iznenađujuće s obzirom da su troškovi izgradnje planirani po cijenama iz 2019. godine, a znamo koliko su od tada poskupjeli građevinski materijal i radovi. Konkretno, za izgradnju smo dobili 730 000 eura, dok će trošak biti najmanje 1,5 milijuna eura, možda i više, što znači da ćemo barem 800 000 eura morati osigurati iz vlastitih sredstava – pojašnjava gradonačelnik Marko Vešligaj. Ističe kako trenutna situacija, zbog nepravednog obuhvata i kriterija indeksa razvijenosti, dovodi do diskriminacije među različitim lokalnim jedinicama, zbog čega će neke opčine i gradovi, nažalost, biti zakinuti.  - Pravičnija raspodjela sredstava, koja bi uzela u obzir specifične potrebe i karakteristike svake lokalne jedinice, mogla bi znatno pridonijeti boljoj demografskoj slici i omogućila bi lokalnim samoupravama da bolje odgovore na izazove s kojima se suočavaju – kaže Vešligaj, dodavši kako se iznos participacije za roditelje, unatoč velikim troškovima, neće povećavati, ali se neće ni smanjivati, obzirom na veliku investiciju izgradnje dječjeg vrtića.

Nezadovoljni uredbom

U Bedekovčini uskoro kreće završna faza dogradnje dječjeg vrtića, kojom će se kapaciteti povećati za još 60 djece. Prošle je godine Općina za rad i ulaganje u vrtić, kao i sufinanciranje smještaja djece u drugim vrtićima izdvojila više od 700.000 eura, a ovom uredbom Općini će se dodijeliti 157.308 eura na godišnjoj razini. - Koliko nam to znači možete procijeniti sami. Što se tiče same uredbe i kriterija dodjele sredstava, izrazito sam nezadovoljan svakim segmentom uredbe i nažalost smatram da su djeca još jednom postala predizborna igra. Naime, velik broj djece s našeg područja upisano je u obrte za čuvanje djece koji, unatoč svim upozorenjima prema Vladi, nisu uključeni u izračun sredstava koji će dobiti općine i gradovi. Što znači da ova sredstva nisu namijenjena roditeljima čija su djeca upisana u obrte za čuvanje djece, odnosno da se njima ne može smanjiti iznos koji plaćaju obrtima. Hoće li Vlada objasniti tim roditeljima, zbog čega njihova djeca imaju manja prava od djece koja pohađaju javne i privatne vrtiće?? Jasno treba naglasiti, ovom uredbom se itekako krši jednako pravo svakog djeteta na kvalitetan predškolski odgoj i obrazovanje – kaže načelnik Darko Ban. Ističe kako je još veći problem manjkavosti modela izračuna dodjele sredstava, to da se u obzir uzimaju javni i privatni vrtići na području jedinice lokalne samouprave, a ne broj djece/roditelja kojima jedinica lokalne samouprave stvarno sufinancira boravak. - Konkretno, iako sufinanciramo boravak djece u privatnim vrtićima na području drugih jedinica, mi za tu djecu nećemo dobiti sredstva jer se privatan vrtić ne nalazi na području naše Općine, a samim time ni tim roditeljima ne možemo smanjiti udio sufinanciranja. Dakle, u javnosti je prezentirano da će vlada dati sredstva za pomoć roditeljima i vrtićima, loptica je prebačena na jedinice lokalne samouprave koje će morati objašnjavati roditeljima zašto neka djeca imaju pravo neka ne – kaže Ban. Zbog nove Odluke i kriterija preraspodjele sredstava, ogorčena je i načelnica Konjščine Anita Krok. -Nažalost za Konjščinu ova odluka ne donosi puno, donosi 18,75% sredstava od ukupnog godišnjeg troška vrtića. Pozdravljam napokon uključivanje države u financiranje predškolskog odgoja, ali nažalost opet nismo svi isti, a stalno se priča o ravnomjernom razvoju Hrvatske. Osobno smatram da se možda trebao uzimati neki drugi model raspodjele sredstava. Ispada da će država izdvajati mnogo više za dijete čiji roditelji imaju mjesečna primanja 5000 eura, a žive u brdsko-planinskom području, nego za dijete roditelja koji imaju mjesečna primanja 1000 eura, jer eto žive u JLS koja je po neravnopravnoj indeksaciji stavljena u višu skupinu. Vrtići i porezna reforma su teme koje su aktualne, a bačene JLS. Zavadi pa vladaj – zaključuje načelnica Konjščine.