Prethodni članak
Sljedeći članak

'Naše domaće zagorsko povrće pravi je hit među Zagrepčanima'

Silvija i Siniša Grah već 15 godina uzgajaju povrće. Na gotovo 6000 metara četvornih sade, ovisno o sezoni, matovilac, rikolu, papriku, rajčicu, krastavce, mladi luk, patliđan, rotkvicu, korabicu, kupus, kelj, manuhe, grah, domaće buče...


U doba kada je pravilna i zdrava prehrana aktualnija tema nego ikad, povrće na popisu namirnica čija je konzumacija nužna i poželjna zauzima važno, ako ne i ključno mjesto. Još ako je uzgojeno na prirodan način, njegova je vrijednost i veća. Upravo je takvo povrće ono koje obitelj Grah već godinama uzgaja u zabočkom naselju Grabrovec. Silvija (39) i Siniša (52) OPG za proizvodnju povrća imaju već dugih 15 godina, a sve je počelo uzgojem krastavaca koje su prodavali Podravki.

S vremenom su, priča nam Silvija, odlučili da bi mogli posao proširiti pa su krenuli s uzgojem paprike i rajčice, a svoje su proizvode prodavali na kućnom pragu. - Godinu za godinom počeli smo širiti proizvodnju tako da danas uzgajamo blitvu, više vrsta zelene salate, matovilac, rikolu, papriku, rajčicu, krastavce, mladi luk, patliđan, rotkvicu, korabicu, kupus, kelj, mahune, grah, domaće buče i razne buče za juhu - otkriva nam ova 39 - godišnja poljoprivrednica dodajući kako ponuda povrća ovisi o godišnjem dobu. Uzgajaju ga u čak četiri plastenika i to na 6000 metara kvadratnih površine na otvorenom. Posao na OPG - u obiteljske je naravi, a osim supružnika Grah, u poslu aktivno sudjeluje i Silvijina majka Jelena koja povrće prodaje na zagrebačkoj tržnici Špansko. Naravno, kad ima mnogo posla uskoče i djeca, naglašava Silvija. Većinu onoga što uzgoje plasiraju na već spomenutu zagrebačku tržnicu ili prodaju na kućnom pragu. - Moram priznati da su na tržnici Špansko naši proizvodi nadaleko poznati i vrlo cijenjeni. Zagrepčani i ljudi koji žive u Zagrebu, čini mi se, mnogo više cijene domaće i ekološki uzgojeno povrće nego ljudi u Zagorju. Kod nas još uvijek nema takvog interesa - istaknula je Silvija.

 

Iako je njihovo povrće skuplje nego ono u trgovačkim centrima, kaže, kupcima to ne smeta jer znaju što kupuju i kakvo je podrijetlo onoga što jedu. - Imamo stalne kupce koji nam se vraćaju što nam je jako drago. To je, na neki način, i priznanje našem radu - objašnjava 39 - godišnjakinja. U doba krize izazvane pandemijom korona virusa, Silvija priznaje da interesa za povrće ipak ima malo više nego obično, no sama kriza ima i negativne posljedice. - Zasada još ne možemo vršiti prodaju na tržnici što je popriličan problem jer upravo u proljeće trebamo značajna financijska sredstva za proizvodnju - objašanjava Silvija dodajući kako velik dio presadnica i sami uzgajaju.

 

 

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook