Nezaposlenost pada, potražnja za radnicima raste: Što donosi tržište rada u Zagorju?
Krapinsko-zagorska županija u listopadu 2024. bilježi pozitivan trend na tržištu rada – broj nezaposlenih smanjio se za 2% u usporedbi s rujnom i čak 19,1% u odnosu na prošlu godinu. Na kraju mjeseca u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) Područnog ureda Krapina bilo je prijavljeno 1.671 osoba, od kojih žene čine blagu većinu, s udjelom od 51,5%.
Aktivno zapošljavanje i novi poslovi
Tijekom listopada, 298 osoba je izašlo iz evidencije nezaposlenih, od čega je zaposleno njih 232. Većina njih, točnije 192 osobe, zasnovala je radni odnos, dok su ostale uključene u druge poslovne aktivnosti. Najviše radnih mjesta otvoreno je u prerađivačkoj industriji (42 osobe), trgovini (41 osoba), građevinarstvu i zdravstvu (po 19 osoba). Regionalno gledano, ispostave Zabok i Zlatar predvodile su u zapošljavanju, s 60 odnosno 44 novozaposlene osobe.
Povećan broj zaposlenih prati i aktivnija politika zapošljavanja. Kroz različite mjere HZZ-a, tijekom listopada u potporne programe uključeno je 98 osoba. Najpopularnije mjere bile su potpore za zapošljavanje i samozapošljavanje, koje su uzele čak 58% od ukupnog broja novouključenih korisnika.
Novi ulasci u evidenciju
Iako je evidentirano smanjenje broja nezaposlenih, zabilježen je i priljev od 264 novoprijavljene nezaposlene osobe, od kojih je 159 prethodno bilo zaposleno. Najviše ih je stiglo iz prerađivačke industrije (29 osoba) te trgovine (21 osoba), dok su iz sektora ugostiteljstva došle 20 osobe. Time se nastavlja trend fluktuacije radne snage između određenih industrija, posebno prerađivačke i uslužne djelatnosti, gdje su i najizraženiji sezonski poslovi.
Struktura nezaposlenih
Prema dobnoj strukturi, najveći udio nezaposlenih čine osobe starije od 55 godina (27,5%), dok su mlađi od 25 godina zastupljeni s 16,1%. Zanimljivo, u usporedbi s prošlom godinom zabilježeno je smanjenje udjela nezaposlenih žena, dok je broj muškaraca porastao za 3 postotna boda.
Što se tiče obrazovne strukture, na zavodu su najbrojnije osobe sa završenom trogodišnjom srednjom školom (33,5%), dok najmanji broj čine osobe sa završenom gimnazijom (2,2%) te visokokvalificirani s fakultetskim diplomama (6,5%).
Potrebe tržišta: Najtraženija zanimanja i sektori
Poslodavci su tijekom listopada prijavili potrebu za 571 radnikom, što je za 7,3% više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Najviše otvorenih pozicija bilo je u obrazovanju (155), zatim u prerađivačkoj industriji (113) te zdravstvu i socijalnoj skrbi (92). Među najtraženijim zanimanjima bili su odgojitelji predškolske djece, radnici na proizvodnim linijama, medicinske sestre i tehničari, čistači, te konobari.
Mjere aktivne politike zapošljavanja
Mjere aktivne politike zapošljavanja također igraju važnu ulogu u smanjenju nezaposlenosti. Na kraju listopada, aktivna podrška zapošljavanju obuhvaćala je 1.136 korisnika, a najviše njih koristilo je potpore za samozapošljavanje i očuvanje radnih mjesta putem skraćenog radnog vremena.
Prema podacima HZZ-a, korisnici mjera iz kategorije samozapošljavanja čine čak 32% svih aktivnih korisnika, što pokazuje trend okretanja prema poduzetništvu kao odgovoru na tržišne prilike.