Slučajan susret s mačanskim liječnikom obiteljske medicine i, poznatim dugoprugašem, dr. Rankom Miholićem, koji je bio u društvu s mladiće, također u odjeći za trčanje. Predstavio nam je 27 godišnjeg sportaša, zlatarskog sugrađanina Martina Bajzeka,  s kojim se upoznao kad su zajedno 2019. trčali zagrebački maraton. Martinu je bio posljednji dan odmora u roditeljskome domu. Nakon deset dana vraćao se u njemački grad Darmstadt, blizu Frankfurta, u kojemu živi , radi i priprema doktorat iz nuklearne fizike. Poslijediplomski doktorski studij upisao je nakon što je na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu diplomirao istraživačku fiziku. Sjetih  se kako sam u „Zagorskom listu“  pisao o njemu kao  darovitom učeniku gimnazijskog  usmjerenja zlatarske Srednje škole i uspješnom učeniku sada umirovljene profesorice fizike Mare Bago. Bilo je to  2015. godine kada se Martin sa Međunarodne fizičke olimpijade, održane u indijskome gradu Mumbaiju (nekad Bombay), vratio u Zlatar s brončanom medaljom. Osvojio ju je u konkurenciji 400 natjecatelja iz 90-tak zemalja svijeta! Od tada nismo  ga vidjeli, niti čuli. Pa se i prepoznali nismo.

        

Daroviti  fizičar Martin

Poslijediplomski doktorski studij iz nuklearne fizike upisao je na glasovitom Institut Liebig University (JLU) u njemačkom gradu Giessingu i za godinu dana će doktorirati.- U Njemačkoj sam više od dvije godine. Radim kao junior znanstvenik, a opredijelio sam se za interdisciplinarni studij  u kojemu ima i elektrotehnike, te programiranja što me zanima – kaže Martin koji je u Darmstadt ponio vino iz obiteljskog vinograda, što ga obrađuju njegova majka Mirjana i brat Vinko, do nedavno zaposlen kao pravnik u Jedinstvenom upravom odjelu Grada Zlatara, a sada u upravi Grada Zagreba. Zatim zlatarski med i kupinovo vino. - Mnogo radim, katkad cijeli dan, a ako je mnogo posla, i vikendom. Nema određenog radnog vremena. Ustajem  u pet. Nekoliko puta tjedno trčim po 10 do 12 kilometara, uređenim šumskim puteljcima i gradskim ulicama. Po povratku s posla u večernjim satima pripremim si jelo za idući dan, najčešće nešto s tjesteninom i piletinom. Jedino nastojim subotom biti slobodan – pripovijeda Martin o svojoj njemačkoj svakodnevici. Kratak susret podsjetio je kako ima već niska negdašnjih učenika gimnazijskoga smjera zlatarske Srednje škole, koji su doktorandi ili su već doktorirali. 

        

Prvi doktor znanosti

Čini se kako je prvi doktorirao i postigao  najviši stupanj formalnoga obrazovanja  Tomislav Pozaić, čija je majka Đurđica poznati javni bilježnik u Zlataru. Imao je, kao sada Martin,  27 godina kada je doktorirao. Studirao je na zagrebačkom FER-u (Fakultet  elektrotehnike  i računarstva), na kojemu je diplomirao 2013. godine.  Još prije  diplomskog,   našao je mogućnost daljnjega obrazovanja i doktorskog studija u  Waiblingenu nedaleko Stuttgarta. U Njemačkoj je obranio doktorsku disertaciju o  temi   procjene rizika  pada osoba starijih od 65 godina , pomoću senzora  koje bi te osobe nosile na ruci, kao ručni sat,  tijekom određenog vremenskog razdoblja. Uspjeh je tim veći što je  Tomica industrijski doktorat obranio na engleskom jeziku, pred petero profesora KIT-a (Karlsruhe Institut of  Technology) i tako postao prvi doktor znanosti od učenika zlatarske Srednje škole koja kao samostalna ustanova djeluje od 1996. godine. Radio je kao najmlađi  „doktor inženjer“ u Robert Bosch  GmbH , a sada se bavi biomedicinskim inženjerstvom u  Mercedes-Benz Werku Sindelfingen. Kao obiteljski čovjek živi u Sindelfingenu, 15 kilometara udaljenom od Stuttgarta. Sretno je oženjen i očekuje drugu prinovu.

                    

Jurec u svijetu fizike

Među sve afirmiranijim znanstvenicima je i dr.sc. Jurica Jurec iz Zlatar Bistrice koji je  2006. upisao studij na istraživačkom  smjeru Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Nakon diplome  2013. godine  kao magistar fizike dvije godine poslije upisao je doktorski studij fizike čvrstog stanja na PMF-u te se zaposlio u Laboratoriju za magnetske rezonancije Zavoda za fizičku kemiju Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu. Pisao je doktorsku disertaciju o temi „Ispitivanje niskotemperaturne molekulske dinamike u sustavu neuređene rešetke elektronskom spinskom rezonancijom“ i obranom rada 2019. godine stekao  titulu doktora znanosti. Njegova majka, prof. Draženka Jurec, ravnateljica Srednje škole Zabok, s pravom se ponosi i s kćeri Zrinkom koja će doktorirati na stomatologiji.

Matematičar, geolog i psiholog

Niski mladih znanstvenika, srednjoškolski  obrazovanih u Zlataru, pripada i Zlatarščanin dr.sc. Zvonimir Sviben, matematičar  koji je doktorirao temom „O karti monopola u tri dimenzije“ na Sveučilištu u njemačkom gradu Bielfeldu, gdje i djeluje, uz sretnu vijest kako je odlučio vratiti se u Hrvatsku.

Među uglednicima s titulom dr.sc. ispred imena i prezimena je i Tomislav Kurečić koji je 2002. završio zlatarsku gimnaziju, a doktorirao je na PMF-u , studij geologije. Kao znanstveni suradnik radi u Hrvatskom geološkom institutu.

Uglednicima s najvišim obrazovanjem pripada i Antun Palanović, rođen u siječnju 1993.godine.  Studij psihologije završio je 2018. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje se iste godine zaposlio kao asistent na Katedri za psihologiju rada i ergonomijsku psihologiju. Godinu poslije upisao je  doktorski studij psihologije. Njegovi istraživački interesi uključuju psihologiju vođenja, testove situacijske prosudbe i lažiranje odgovora u selekcijskom postupku. Pred obranom doktorata iz matematike je   Andreja Vlahek iz Lobora, zaposlena u Zavodu za matematiku Fakulteta  kemijskog inženjerstva i tehnologije.

                    

I velečasni dr.sc.

Uskoro ćemo imati i doktora znanosti u svijetu sporta. Naime, Kristijan Mitrečić iz mjesta Grabe (Bedekovčina)  predao je na čitanje doktorsku disertaciju o temi „Akutni utjecaj elastičnog užeta na sprint, slalom, trčanje i udarac kod nogometaša“.  Svijetu znanstvenih uglednika , sa zlatarskim srednjoškolskim korijenima, pripada i dr.sc. Nikola Kadoić, iz belečkoga podneblja koji djeluje  na Katedri za organizaciju i na Katedri za kvantitativne metode na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. O njemu se više pročulo kad je  dobio  nagradu za najbolji rad mladog znanstvenika, EDEN Young Scholar Award 2017.  godine u Švedskoj.

Zanimljiva je osobnost vlč. Matija Knok, rođen 1991. godine , iz Velike Petrovagorske. Nakon završene gimnazije u Zlataru upisao je studij na  Katoličkom  bogoslovnom  fakultetu  kao laik, te je tamo studirao dvije godine. Tada je ušao u bogosloviju i kao bogoslov diplomirao. Za đakona ga je zaredio kardinal Josip Bozanić. Po povratku sa studija u Rimu  nastavio je rad na povijesnom odjelu Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Dana 11. prosinca prošle godine obranio je doktorsku disertaciju o temi  „Vjerski prijelazi u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“. Na doktorskom studiju je i Kristijan Lončarić, učitelj povijesti u Srednjoj školi Zlatar.