Jedan od važnijih dana u kalendaru informacijske sigurnosti Dan je sigurijeg interneta koji se svake godine obilježava u veljači. Naime, istraživanja pokazuju da još uvijek nemamo naviku mijenjati lozinske i ne prijavljujemo internetske prijevare nadležnim institucijama, a brojni građani uopće ni ne razmišljaju da bi mogli postati žrtvama internetskih prijevara. Zabrinjavajuće je da su djeca već od malih nogu izložena internetskim sadržajima.

Zlostavljači
- Djeca i mladež sve više koriste računala i pametne telefone za komunikaciju s drugim, kako poznatim, tako i nepoznatim osobama. Djeca vrlo često nisu svjesna rizika komunikacije s njima nepoznatim osobama, od kojih neki mogu biti potencijalni zlostavljači i koji se često lažno predstavljaju te daju netočne podatke o svojim godinama, izgledu, mjestu stanovanja i o drugim osobnim podacima. Za razliku od potencijalnih zlostavljača, djeca uglavnom daju istinite podatke o svom identitetu i kretanju – upozorava Zoran Lončar, glasnogovornik PU krapinsko – zagorske. Identitet i kretanje potencijalnih žrtava počinitelji mogu doznati preko različitih objava na društvenim mrežama. Nakon upoznavanja na društvenim mrežama ili stranicama on-line igara, zlostavljači znaju tražiti od djece da ih dodaju na svoju listu prijatelja, kako bi mogli imati pristup većem broju djece. Zlostavljači također potiču djecu da druženje nastave kroz sredstva komunikacije koja pružaju veću privatnost: korištenjem programa za brzo internetsko dopisivanje i video pozive. Zlostavljači znaju djeci i mladima nuditi i slati kodove za nadoplatu računa putem bona, a potom ih ucjenjuju, traže protuusluge, novac, brojeve prijatelja/prijateljica ili traže da im šalju snimke koje djecu prikazuju u spolno eksplicitnom ponašanju. - Sve češće bilježimo slučajeve u kojima zlostavljači mladoj osobi pošalju seksualno eksplicitan sadržaj kako bi ju uvjerili da se razodjene pred kamerom, a potom dobivene snimke koriste kako bi žrtvu ucjenjivali da pošalje novac, ukoliko ne želi da se takav sadržaj javno objavi na društvenim mrežama. Ponude ili zahtjeve seksualne prirode djeca najčešće dobivaju prilikom korištenja društvenih mreža, aplikacija za izravnu razmjenu poruka ali i prilikom igranja igrica on-line – ističe policija.

Savjeti policije djeci i roditeljima
Tako je PU krapinsko – zagorska tijekom godina zabilježila porast broja kaznenih djela kibernetičkog kriminala. 2018. godine tih je djela bilo 16, 2019. bilo ih je 12, a potom kontinuirani rast – 2020. godine 33 kaznena djela, godinu nakon toga 35, a prošle godine zabiljeno je čak 46 kaznenih djela kibernetičkog kriminaliteta. Policija tako savjetuje djecu i roditelje da ne objavljuju osobne podatke na internetu, društvenim mrežama, chatu, blogovima ili osobnim web stranicama te budu sigurni da razumiju osnove sigurnosti i privatnosti na internetu. - Nikome, osim roditeljima i odrasloj osobi u koju imaš povjerenja, ne reci svoju lozinku, čak ni prijateljima. Osobe koje saznaju tvoje korisničko ime i lozinku mogu u potpunosti izmijeniti sadržaj tvog profila na društvenim mrežama. Neka ti prijatelji na mreži budu samo osobe koje uistinu i poznaješ u stvarnom životu. Pažljivo prihvaćaj nove prijatelje. Blokiraj korisnike s kojima ne želiš komunicirati. Drugim osobama nemoj slati fotografije koje ne bi želio/željela da se objave, a prilikom komunikacije mobitelom ili internetom nemoj pisati ništa čega bi se kasnije mogao/la sramiti. Ne otvaraj e-mailove koje ti pošalje netko koga ne poznaješ ili netko za koga već znaš da je zlostavljač. Ukoliko primiš prijeteću, uznemirujuću ili seksualno neprimjerenu poruku u kojoj te netko nagovara da mu pošalješ svoju fotografiju bez odjeće, nemoj odgovoriti, obrati se roditelju, nastavniku ili drugoj odrasloj osobi u koju imaš povjerenje. Ne briši podatke i fotografije s mobitela ili računala kako bi policija mogla pronaći osobu koja ti šalje takve poruke – neki su od savjeta koje je uputila policija.

Na Internetu čak do 10 sati dnevno
Sanja Krsnik iz Obiteljskog centra Krapinsko – zagorske županije kaže da se Centar susreće s temom sigurnosti na internetu kroz svoj savjetodavni rad. Roditelji i djeca se uključuju u savjetovanje kroz nekoliko načina: dobrovoljno; po preporuci odgojno-obrazovnih ustanova ili ustanova socijalne skrbi te obavezno po uputnici nadležnih tijela. - Što se tiče dobrovoljnog uključivanja, primjeri iz prakse nam pokazuju da se roditelji javljaju zbog druge problematike (npr. popuštanje školi, nezainteresiranost za školske obaveze, ispadi ljutnje kod djece i sl.) te se kroz savjetodavni rad pokaže da djeca pretjerano koriste Internet i društvene mreže i to bez nadzora roditelja, a imali smo slučajeva da se kod djece razvila već i ovisnost o video igricama. U prosjeku su to djeca 7.-8. razred osnovne škole. Vrijeme boravka na Internetu varira dnevno od 30 minuta do 10 sati, koriste Youtube, Instagram, Snapchat, TikTok, i sl. mreže, igraju video igrice često nasilnog sadržaja, slušaju glazbu, gledaju filmove. Većina stavlja na Internet svoje osobne podatke i fotografije te fotografije drugih osoba, a računala su im često postavljena u dječjoj sobi, koriste lap top, tablet, mobitel također u svojim sobama bez nadzora roditelja. Ono što se još pokazalo u praksi jest da često nesmotreno dijele svoje lozinke, kontaktiraju i dijele osobne podatke s nepoznatim osobama, stavljaju nepoznate osobe pod „prijatelje“. Nesvjesni su ozbiljnosti posljedica, jer smatraju da to što se događa na Internetu, nije zaozbiljno – upozora Krsnik. Dodaje da izostaju pravila i granice unutar obitelji i nedefinirano vrijeme boravka na Internetu. Kod djece se javlja nemogućnost samokontroliranja te provjeravanje profila svako malo, pod nastavom, za vrijeme obroka, obiteljskih obaveza, navečer, tijekom noći. - Prekomjerna upotreba Interneta često za sobom povlači slabije rezultate u školi, izolaciju, otuđenje od druge djece i smanjenje socijalnih vještina, neispavanost. Sve mlađa djeca na pitanje što bi jednog dana željeli biti, odgovaraju nam „gameri“, „influenceri“, „streameri“ te kad ih se pita što najviše vole raditi, dobivamo odgovore – igrati igrice. Imamo slučajeve zlostavljanja putem Interneta, a odnose se na vršnjačko nasilje – dijeljenje Internetom fotografija neprimjerenog sadržaja, pisanje ružnih stvari jedni o drugima u grupama društvenih mreža, otvaranje lažnih profila kako bi se izrugivalo drugoj osobi, pa čak i odraslima te pokušaj groominga, odnosno vrbovanja – ističe Krsnik.

Online predatori

Novi trend pretjeranog dijeljenja osobnih podataka djeteta od strane roditelja, tvz. sharenting (objavljivanje dječjih fotografija i osobnih podataka na društvenim mrežama) je povezan s rizikom od tzv. online predatora. To su osobe koje koriste anonimnost Interneta kako bi uspostavili online odnos s djetetom te ga potom zlostavljali. Taj proces često traje mjesecima, počinitelji su vrlo strpljivi i temeljiti i puno vremena troše kako bi izgradili odnos povjerenja s djetetom. Oni se na Internetu također često pretvaraju da su djeca, a nakon uspostavljanja povjerenja, koje može uključivati i okretanje djeteta protiv svojih roditelja, taj odnos često poprima oblik tzv. sextortiona. -Roditeljima savjetujemo da nadziru korištenje Interneta, razgovaraju s djecom o opasnostima Interneta i pouče ih da ne daju osobne podatke ni fotografije na Internetu te da ne dogovaraju susrete s nepoznatim ljudima. Da razgovaraju s djecom o sadržajima koje gledaju na Internetu te da se koriste Internetom zajedno s djecom. Također, važno je poučiti djecu da ne prosljeđuju niti ne komentiraju sadržaje koji nekoga mogu povrijediti. Najbolja prevencija neprimjerenog ponašanja i zlostavljanja je kvalitetno provedeno vrijeme roditelja i djeteta – zaključuje Krsnik.