Prethodni članak
Sljedeći članak

NOVE BROJKE: Od ovih bolesti najviše umiru Hrvati


Tijekom prošle 2022. godine zabilježen je pad broja preminulih u odnosu na godinu ranije, odnosno umrlo je 5733 osoba manje, podaci su Državnog zavoda za statistiku, a objavio ih je Hrvatski zavod za javno zdravstvo u godišnjem Izvješću o umrlim osobama.

Kada se gleda prema spolnoj raspodjeli, od 56.979 umrlih u 2022. godini 27.915 ili 49% odnosilo se na muške, a 29.064 ili 51% na ženske osobe. Prvi uzrok smrti i dalje su bolesti cirkulacijskog sustava, od čega je umrlo 22.303 osoba. Od novotvorina, druge po redu skupine bolesti vodećih uzroka smrti, umrlo je 13.247 osoba, a kao treći vodeći uzrok smrti, od kojeg je preminulo 4500 osoba, naveden je endokrini sustav. Broj preminulih od covida je i dalje na visokom četvrtom mjestu s 3843 preminula. Od bolesti dišnog sustava preminulo je 2638 osoba., prenosi Jutarnji.

U odnosu na godinu ranije, osim ukupno manjeg broja smrti bilježi se i znatno manji broj preminulih od covida. Tako je primjerice tijekom 2021. godine covid bio prvi pojedinačni uzrok smrti u Hrvatskoj s 8557 smrtnih ishoda, gotovo pet tisuća više nego u 2022. godini. Godine 2020. covid je bio drugi uzrok smrti s 5229 umrlih.
Kada se gleda prema dobnoj strukturi, 48.552 osobe umrle su u dobi od 65 i više godina, što čini 85,2% ukupnog broja umrlih.

Kada se gleda prvih deset uzroka smrti kod obaju spolova, najviše osoba umrlo je od ishemijske bolesti srca (6925) i hipertenzije (5231). Slijede šećerna bolest (4467), na četvrtom mjestu su cerebrovaskularne bolesti (4289), na petom je mjestu covid-19 (3843), na šestom rak bronha i pluća (2879) te rak debelog crijeva (2056) na sedmome mjestu. Na osmom je mjestu ateroskleroza (1836), na devetom je mjestu kronični bronhitis (1616), a na desetom kronične bolesti jetre i ciroza (1002).

Razlike su vidljive kada se gleda po spolu, tako da je kod muškaraca na prvom mjestu ishemijska bolest srca, na drugom covid-19, a na trećem šećerna bolest. Na četvrtom je mjestu zloćudna novotvorina dušnika i pluća, na petom je hipertenzija, šestom cerebrovaskularne bolesti, sedmom zloćudna novotvorina debelog crijeva, na osmom bronhitis, emfizem i astma, na devetom kronične bolesti jetre i ciroze te na desetom rak kestenjače. U žena je i dalje ishemijska bolest srca na prvome mjestu, hipertenzija je na drugome mjestu, a na trećem šećerna bolest. Slijede cerebrovaskularne bolesti (2443), covid-19 (1812), zloćudna novotvorina dušnika i pluća, zloćudna novotvorina debelog crijeva, bronhitis, emfizem i astma. Na devetom mjestu bilježi se rak dojke, a na desetom pneumonije. U 2022. godini od komplikacija u trudnoći, porođaju ili babinjama umrle su dvije žene, prenosi Jutarnji.

Osim smrti uzrokovanih bolestima, tijekom prošle godine zabilježeno 2611 nasilnih smrti, od toga je 1816 nastalo nesretnim slučajem, 552 samoubojstvom, a ubojstvom 24. Kada se gleda usporedba s godinom ranije, nasilnih smrti je malo manje. Naime, 2021. godine zabilježeno 2676, od toga je 1911 nastalo nesretnim slučajem, 583 samoubojstvom, ubojstvom 30, što je šest manje ubijenih.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook