Od 10. veljače građani Hrvatske više neće moći sami davati prijedloge za upis u zemljišne knjige, nego će to za njih morati odraditi javni bilježnici ili odvjetnici isključivo elektroničkim putem.

Bilo da žele upisati vlasništvo neke nekretnine, hipoteku ili prijedlog za brisanje hipoteke, za to će već u petak morati angažirati odvjetnika ili javnog bilježnika, predviđeno je tako izmjenama zakona o zemljišnim knjigama koje su stupile na snagu u studenome, ali je primjena odredbe o tome da se prijedlozi podnose isključivo elektroničkim putem i preko odvjetnika ili bilježnika odgođena do 10. veljače, piše Novi list.

Moguće je i dosad bilo obaviti sve te poslove preko bilježnika i odvjetnika elektroničkim putem, što je građanima olakšavalo podnošenje prijedloga u gradovima u kojima ne žive, jer radi toga nisu morali putovati, primjerice, 200 ili 300 kilometara.

Nova pravila znače da će od petka svi to morati činiti, a kad je takav prijedlog bio u javnoj raspravi, iz Ministarstva pravosuđa i uprave isticali su da će to ubrzati postupak te da angažiranje bilježnika ili odvjetnika neće značiti poskupljenje usluge.

Tako su isticali da je sudska pristojba za upis elektroničkim putem 50 posto jeftinija, pa da se primjerice za prijedlog za upis u zemljišnu knjigu neće plaćati 250 kuna (33,2 eura) te pristojbe, što je slučaj kad građani sami odlaze na sud, nego 125 kuna (16,6 eura), kada to za njih elektroničkim putem radi odvjetnik ili bilježnik.

Na tu računicu dodali su i sto kuna (13,32 eura) javnobilježničke naknade. Na kraju je cijeli posao prijedloga za upis u zemljišne knjige, isticali su tada, jeftiniji za 25 kuna ili 3,32 eura.

No, nisu sve sudske pristojbe 250 kuna, pa da na kraju podnošenje prijedloga i uz angažiranje bilježnika postane jeftinije.

Sudska pristojba za većinu podnesaka, primjerice za upis, za predbilježbu, za brisanje uknjižbe, za brisanje predbilježbe, za upis rješenja o ovrsi, je 50 kuna, odnosno 6,64 eura, i to je bio jedini trošak ako su građani u zemljišnim knjigama morali obaviti neki od tih poslova.

Sada je ta sudska pristojba 3,32 eura, ali da bi se posao, primjerice, brisanja hipoteke banke nakon otplaćenog kredita i proveo, građani moraju angažirati bilježnika ili odvjetnika i to ih košta dodatnih 13,32 eura, odnosno prijedlog za upis svih podnesaka sada će biti deset eura skuplji.

Država se u ovom konkretnom primjeru odrekla sudskih pristojbi i na toj stavci će se sigurno smanjiti njezina primanja, ali u tih 13,32 eura, koliko građanina košta angažiranje bilježnika, je i četvrtina novca koji će bilježnik proslijediti državi.

Dakle, na svakom poslu koji odrade odvjetnici ili javni bilježnici, država će ubrati 2,70 eura i tako će nadoknaditi dobar dio novca koji je izgubila na sudskim pristojbama.

Ministarstvo je kod iznošenja prijedloga ovih promjena istaknulo da će građani elektroničkim putem i sami moći podnositi prijedloge, ali kad se za to steknu uvjeti.

Za početak, država nema ni pouzdane registre svojih građana da bi se upustila u takav projekt. Kada planiraju sljedeći korak, odnosno mogućnost da građani elektroničkim putem bez posrednika podnose prijedlog za upis u zemljišne knjige, iz Ministarstva pravosuđa i uprave nisu odgovorili na upit Jagode Marić, novinarke Novog lista.

Bez odgovora je ostalo i pitanje koliko će usluga prema njihovom izračunu doista pojeftiniti, a koliko će ih poskupjeti nakon što u petak na snagu stupe nova pravila.

Posla će više imati, priznali su to i iz samog Ministarstva u obrazloženju zakonskih izmjena, javni bilježnici. Očito računaju da će građani za poslove na zemljišnim knjigama u većem broju angažirati njih, a ne odvjetnike.

Naveli su da odlukom da se prijedlozi mogu podnositi isključivo elektroničkim putem, građanima neće biti ograničen ili otežan pristup sudu jer su uredi javnih bilježnika prostorno raspoređeni po teritoriju čitave Hrvatske.

Građani će i dalje moći provjeravati stanja neposredno na zemljišnoknjižnom odjelu, kako u glavnim knjigama, tako i u zbirkama isprava.

To znači da će moći otići do zemljišnoknjižnog odjela i dobiti uvid, ako to ne mogu ili ne žele obaviti elektroničkim putem.

Uz to, svi koji su u sustavu e-građani, i dalje mogu dobiti izvadak iz zemljišnih knjiga i on služi kao vjerodostojan i ovjeren dokument.

No, to nije bilo moguće s podnošenjem prijedloga jer isprava koja je temelj za upis u zemljišne knjige mora biti dostavljena sudu u izvorniku ili ovjerenoj preslici, a potpis na privatnoj ispravi ovjeren.

Još uvijek ne postoji mogućnost izdavanja elektroničkih isprava na kojima bi potpis bio ovjeren, pa nisu ispunjeni uvjeti za stranke da samostalno podnose prijedloge elektroničkim putem.

Elektroničko podnošenje prijedloga za upis u zemljišne knjige putem odvjetnika i javnih bilježnika započelo je 2017. godine, a tijekom pandemije COVID-19 broj podnesenih prijedloga elektroničkim putem prešao je 50 posto svih podnesenih prijedloga, piše Novi list.