Udruga Kajkaviana ugostila je proteklog utorka profesoricu dr.sc. Dianu Stolac koja je održala predavanja naslovljeno „Prije 450 let…obljetnica kajkavskog prvotiska“.

Profesorica Diana Stolac eminentna je jezikoslovka iz Zagreba. Tamo je na Filozofskome fakultetu doktorirala s temom Padežni sustav u jeziku Tituša Brezovačkoga (sintakto stilistički nacrt). Početkom osamdesetih bila je lektorica na Sveučilištu u Pragu, a od 1982. zaposlena je na Filozofskome fakultetu u Rijeci gdje sada i živi. Predaje jezikoslovne predmete u području povijesti hrvatskoga jezika, sintakse hrvatskoga standardnog jezika te sociolingvistike. Bila je predstojnicom Katedre za hrvatski jezik te u više mandata pročelnicom Odsjeka za kroatistiku. Trenutno se bavi hrvatskim jezikom u dijaspori, također je članica Vijeća za hrvatski jezik.

Sukladno svom znanstvenom poslanju profesorica emerita s riječkog Filozofskog fakulteta već je na samom početku pred publiku postavila nekoliko pitanja na koja i zdravim razumom možemo pretpostaviti odgovore. Neosporna je činjenica da je u Nedelišću 1574. godine Ivan Pergošić objavio prijevod latinskog feudalnog zakona Decretum i ove godine obilježavamo 450. obljetnicu kajkavskog prvotiska. No, je li to doista prva kajkavska tiskana knjiga? Iako je  u brojnim povijestima književnosti upravo ovom knjigom obilježen početak kajkavske pismenosti kako je moguće da prva knjiga bude 200 stranica opsežan prijevod terminološki zahtjevnog pravnog teksta? Nije li za tako složen tekst bilo potrebno postojanje i drugih knjiga koje su njegovale i razvijale jezik koji je postao sposoban za izražavanje takve materije? Zašto i zbog koga se knjiga prevodi ukoliko nema razvijene publike koja čita kajkavskim jezikom pisane tekstove? Čita li takva publika samo pravne tekstove? Kome je služila tiskara u Nedelišću ako se radilo o prostoru koji do tada nije poznavao pisanu riječ? Zdravorazumski možemo samo odgovoriti da je zbog svega navedenog malo vjerojatno da nisu postojale i druge knjige pisane kajkavskim književni jezikom, ali isto tako samo možemo reći ono što i znanost tvrdi da do sada nisu otkrivene starije kajkavske tiskane knjige iz tog vremena. Osim toga, ova se knjiga u pravnoj struci operativno koristila sve do 1853. g. kada je donesen Opći građanski zakonik, a to također govori o njezinoj vrijednosti. Samo ova dva podatka zanimljiva su za sve koji žele malo više znati o povijesti kajkavskog književnog jezika i njegovom trnovitom putu do suvremenog recipijenta.

No, profesorica je iznijela još niz zanimljivosti uz ovaj vrijedan temelj kajkavske baštine te otkrila da je ova knjiga bila poticaj znanstvenicima za obradu sljedećih tema: Pergošićev život, kajkavska pisana riječ u 16. st., feudalno pravo usporedba sačuvanih inačica teksta koji se očituje u  tri dijalektalne stilizacije, tiskarstvo u Nedelišćum (tiskar Rudolf Hofhalter, sin Rafaela Hofhaltera, koji je u Debrecinu tiskao mađarski prijevod Werböczyeva Tripartituma) i jezik Decretuma, na čemu se kao svojoj užoj struci malo detaljnije zadržala.  

Publika je još jednom izrazila zadovoljstvo ponuđenim sadržajem – edukativnim, stručnim i zanimljivim za svakoga tko se usudi odazvati pozivu za izlazak iz zone komfora i svojih uobičajenih interesnih sfera. Ipak, živimo u svijetu u kojem se potiče cjeloživotno učenje.

Predavanje dr. sc. Stolac na temu 450. obljetnice kajkavskog prvotiska jedno je od događanja kojim je Kajkaviana obilježila ovu važnu obljetnicu. U svibnju je, naime, Kajkaviana gostovala u Ludbregu sa izložbom vrijednih starih kajkavskih knjiga iz svoje zbirke u sklopu znanstvenog skupa Četiri i pol stoljeća kajkavske pismenosti. Uz 450. obljetnicu kajkavskoga prvotiska: Ivan Pergošić, Decretum, 1574. U rujnu je izložba otvorena i u prostorima Kajkaviane i tu će ostati kao dio stalnog postava. 450 godina kajkavskog prvotiska je također i tema broja časopisa Hrvatsko zagorje, broj 1-2 2024.

Predavanje se održalo u sklopu programa Kultura na recept – program u zgradi ljekarnika Fellera koji je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija RH.