Riječ je o cijenama koje im plaćaju distributivna poduzeća. Ako Ina dobije 'zeleno svjetlo' Vlade i Here, glavni razlog za takvo poskupljenje je stalan rast cijena ruskog plina od 1. travnja 2004, kad su nam posljednji put odobrene više cijene.

'Ina iz Rusije uvozi oko 40 posto potrebnih količina, a lani je ruski plin poskupio 20 posto', kaže Nataša Vujec, direktorica Sektora komercijalnih djelatnosti Ina-Naftaplina.

Naime, svjetske cijene plina sa zakašnjenjem od nekoliko mjeseci slijede svjetske cijene nafte koje su prošle godine ponovo znatno porasle. Prema njezinim riječima, cijene ruskog plina nastavile su rasti i ove godine.

Osim toga, morali su organizirati interventni uvoz 130 milijuna kubika plina s europskog tržišta, koji je desetak posto skuplji od ruskog jer se ne kupuje preko dugoročnog ugovora. Za toliko će, naime, ove godine zbog rekonstrukcije plinovoda u Ukrajini i Slovačkoj biti smanjen uvoz iz Rusije. Bez tog uvoza bi očekivani veliki problemi s opskrbom plinom sljedeće zime bili još teži.

Zbog promjene više energetskih propisa ni stručnjacima više nije do kraja jasno tko donosi konačnu odluku o Ininom zahtjevu - Vlada ili Hera. Naime, po postojećem Tarifnom sustavu o dobavi plina za to je nadležna Hera, dok novi Zakon o energiji određuje da regulatorna agencija samo predlaže tarifne sustave, ali cijene određuje Vlada.

Međutim, Željko Tomšić, pomoćnik ministra gospodarstva, tvrdi da o cijenama energenata odlučuje Vlada. No, zasad nije htio komentirati Inin zahtjev jer im ga Hera još nije proslijedila. Jedino je napomenuo da im Ina treba dostaviti troškove proizvodnje domaćeg plina.

Ako se Ini odobre 16 posto više cijene od 1. srpnja, stručnjaci procjenjuju da bi cijene za kućanstva mogle porasti 40 do 50 posto, naravno ako im to odobre njihovi vlasnici. Naime, toliko dobavna cijena plina sudjeluje u ulaznim troškovima distributera.