Danas je u Muzeju krapinskih neandertalaca održana konferencija za medije na kojoj su čelni ljudi zagorskog turizma predstavili turističke rezultate Krapinsko – zagorske županije u protekloj, 2021. godini.

Voditeljica ureda Turističke zajednice Krapinsko – zagorske županije, Sanja Škrinjar, turističke rezultate za 2021. godinu usporedila je s onima iz 2019. godine, koja je za zagorski turizam bila najbolja. – U 2021. godini ostvarili smo 156.663 dolazaka 304.573 noćenja, što je, uspoređujući sa 2019. godinom, 85,17% u dolascima i 81,56% u noćenjima. Prije pandemije udio domaćih i stranih turista bio nam je 50 – 50 %, a u 2021. udio domaćih gostiju iznosio je 63,67%, a stranih 36,33% kad su u pitanju dolasci, a vrlo sličan omjer je i u noćenjima – rekla je Škrinjar te napomenula kako je najviše stranih turista iz Slovenije i Poljskoj, dok je broj gostiju iz Njemačke malo pao, pa su se Nijemci tako našli na trećem mjestu. – Ono što je još zanimljivo napomenuti da tijekom 2021. godine uopće nismo imali gostiju iz Italije, što je i razumljivo obzirom na pandemiju, no veseli nam porast broja gostiju iz Danske, Belgije i Nizozemske – dodala je Škrinjar.

Kad su u pitanju domaći turisti, najviše ih je, dakako, iz Zagreba, a na drugom mjestu su gosti iz Primorsko – goranske županije i na trećem iz Splitsko – dalmatinske. -Ono što je zanimljivo je da smo 2021. godine imali više gostiju iz Zaagrebačke, Međimurske, Varaždinske, Vukovarsko – srijemske i Osječko-baranjske županije, nego što smo ih imali 2019. godine. Dakle, stvarno lijepih porast broja domaćih turista – ispričala je Škrinjar dodavši kako je čak 77,7% noćenja u Krapinsko – zagorskoj županiji ostvareno u zagorskim hotelima i/ili njihovim kampovima. – Popunjenost naša četiri hotela kreće se od 71 do 74,5% - rekla je Škrinjar.

A da su turistički rezultati Krapinsko – zagorske županije debelo iznad nacionalnog prosjeka, kaže Škrinjar, svjedoči i činjenica da je prošle godine u Hrvatskoj, kad se uspoređuje s rekordnom 2019. godinom, ostvareno 67% turističkih dolazaka i 77%  posto noćenja, dok su prošlogodišnji zagorski rezultati u dolascima u odnosu na 2019. veći od nacionalnih za čak 18 postotnih poena, a u noćenjima za 6 postotnih poena. Izuzev Grada Zagreba i Karlovačke županije, rekla je Škrinjar, Krapinsko – zagorska županija je i dalje turistički najuspješnija kontinetalna županija u Hrvatskoj.

Ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja, Jurica Sabol, rekao je kako su zagorske muzeje protekle godine posjetila 170.002 posjetitelja, od čega se njih čak 80.926 odnosi na Muzej krapinskih neandertalaca. – Htio bih naglasiti da posjetitelji muzeja nisu samo one osobe koje kupe kartu i uđu u postav, već se radi i o broju ljudi koji posjećuju i povremene izložbe, sudjeluju na određenim programima, manifestacijama, priredbama i koncertima koje naše ustrojstvene jedinice organiziraju. No, ovih 170 tisuća je u odnosu na pandemijsku 2020. godinu porast od 86%, međutim još uvijek znatno zaostajemo za onom rekordnom 2019. godinom, u odnosu na koju smo na nekih 56%.

Župan Željko Kolar, ujedno predsjednik županijske Turističke zajednice, čestitao je ravnatelju Muzeja Hrvatskog zagorja na priznaju za najbolji europski muzej, koje je primio Muzej krapinskih neandertalaca, istaknuvši da je to rezultat kontinuiranog rada i dobar putokaz kako nastaviti u budućnosti. Župan je rekao da je kulturna ponuda Krapinsko – zagorske županije sastavni dio kompletne turističke ponude naše županije.  -Što se tiče turističkih  rezultata, moramo biti zadovoljni. Preko 84% dolazaka i 81,5% noćenja u odnosu na rekordnu 2019. godinu je sjajan rezultat, daleko iznad prosjeka RH. Velika čestitka i zahvala svim turističkim djelatnicima u privatnom sektoru, svim TZ područja općina i gradova i županijskoj TZ, gdje smo reagirali promptno na nove okolnosti – čestitao je Kolar.

Dodao je da se u novu godinu krenulo s novim, petim valom korone i da se ne zna kako će on utjecati na turistilku sezonu. – Slijedi li šesti val, kada ćemo pobijediti koronu, da li će to biti 5.6. ili 15. 6. zbog otvaranja granica prema Jadranu,  to ne znamo, ali Turističko vijeće KZŽ, Skupština TZ i Muzej, na tjednoj razini analiziraju epidemiološku situaciju pa naše promotivne aktivnosti zapravo diktiramo prema epidemiološkom stanju. Govorimo možda previše ovdje na promociji turističkih rezultata o samoj koroni i zdravstvenom stanju, međutim, to je vrlo čvrsto povezano. Ako ostane takva situacija, a mjere su izuzetno stroge u Austriji, Italiji, Njemačkoj, Sloveniji, strože nego kod nas, mi ćemo barem u prvom tromjesečju akcent baciti na promociju naše turističke ponude ponovno na domaće goste, a analizirajući situaciju, polagano polovicom drugog tromjesečja se prebaciti na promotivne aktivnosti prema inozemstvu, prema novih 5 – 6 destinacija koje su pokazale da su nam stalni gosti. Vidjet ćemo što će se  događati u Sloveniji i dodatni akcent ćemo staviti na Poljsku – najavio je župan.

KZŽ je u prošloj godini započela puno aktivnosti na brendiranju i na konkretnim projektima, a s njima će nastaviti i ove godine. -  Veliko mi je zadovoljstvo da je Ministarstvo turizma kroz Mehanizam za oporavak i otpornost najavilo dva natječaja za izgradnju infrastrukture. Jedan natječaj je vezan za općine, gradove, županije u vrijednosti 930 milijuna kuna, a ja najavljujem, što se tiče Županije, gradova i općina, nekoliko projekata koje ćemo aplicirati za izgradnju. Još više me veseli drugi dio natječaja koji je vezan za privatni sektor, koji je vrijednosti milijardu i 160 milijuna kuna, a znam da će se naša barem 4 godpodarska subjekta natjecati za ta sredstva jer idu u povećanje smještajnih kapaciteta.  Ako sve to dobro završi, mi bi u sljedeće 4 godine imati preko 450 novih kreveta u hotelskom smještaju. To bi bio ogroman iskorak, jer u posljednje dvije godine rastao nam je broj kreveta u privatnom smještaju, u kućama za odmor. Naravno, raste i broj zvjezdica, a iskazuje se povećani interes za robinzonski turizam – istaknuo je Kolar.

Ipak, župan je svjestan problema s kojima se suočavaju određene općine i gradovi, gdje bi se zbog interesa ljudi za investicijom, morali mijenjati prostorni planovi. - Pravila igre tu su vrlo specifična, jer ne trebate građevinsku dozvolu nego glavni projekt, a da bi dobili kategorizaciju, objekt mora imati kućni broj, a ako nema građevinsku dozvolu, ne može dobiti kućni broj. Zakonodavac tu nije baš najbolje posložio kockice, pa smo mi uvidjeli da je to problem i već smo prema nadležnim ministarstvima krenuli sa zahtjevima da se to promijeni, da investitorima omogućimo da izgrade kuće za robinzonski turizam i da imamo još jednu dodatnu ponudu – rekao je župan te zaključio:  - Bit ćemo vrlo aktivni, bit će investicija, dalje se brendiramo, nadam se da će situacija u školama što se tiče korone biti dobra jer onda dobivamo natrag onaj dio populacije koji su najvjerniji posjetitelji naših muzeja, a to su učenici.