Kako osigurati dodatni način zarade za obitelj, a usput na kvalitetan i produktivan način održavati neiskorištena poljoprivredna zemljišta, vrlo uspješno su osmislili na obiteljsko – poljoprivrednom gospodarstvu Behek u Mariji Bistrici. Na jednom hektru zemlje, supružnici Marija i Krunoslav zasadili su prije pet godina 600 stabala lješnjaka. Iako još uvijek ne uživaju puni urod, s 300 kilograma, koliki je prinos ove godine, sasvim su zadovoljni i bez problema će sve prodati.

Eko uzgoj

Na lješnjake su se, kažu, odlučili nakon dugog promišljanja oko toga što bi mogli zasaditi na neiskorištenoj zemlji. – Redovito smo ju čistili, malčirali, održavali, ali on nje nismo imali nikakve koristi, pa smo odlučili nešto posaditi. Nećkali smo se oko kupina, malina, no sve je to zahtijevalo previše posla, što uz troje djece ne možemo, pa smo se odlučili za lješnjake. Stavili smo i par sadnica oraha, no oni su nam se smrzli tri godine za redom i onda smo zaključili da je lješnjak pun pogodak – ispričao nam je Krunoslav Behek. Lješnjaci su, kaže, vrlo otporni, a sorte rimski i istarski, kakve i oni imaju, najviše se uzgajaju u Hrvatskoj, jer su najpogodniji za naše podneblje.  – Bili smo nevjerojatno sretni kada smo već prve godine ugledali prve lješnjake, svega par njih u cijelom nasadu – nadovezala se Krunoslavova supruga Marija, dodavši kako prvi puno urod očekuju nakon sedam godina. Posla u nasadu ima, kažu, ni ovdje ih on ne zaobilazi. No, uloženo vrijeme puno je manje nego kod nekih drugih poljoprivrednih kultura, stoga su, kažu supružnici, lješnjaci idealni za uzgoj. – Najviše posla odlazi na košnju, nešto malo na tretiranje. Obzirom da smo u eko uzgoju, špricamo ih maksimalno pet puta godišnje, i to prirodnim preparatima protiv peronospore, nametnika i slično. Zahvalni su za uzgoj, obzirom da sve eventualne bolesti i nametnike uspijevamo suzbiti na prirodan način, bez kemije – kaže Krunoslav.

Urodom zadovoljni

Iako lješnjaci još uvijek ne daju najbolje od sebe, a za prvi puni urod treba pričekati još koju godinu, Beheki su zadovoljni već sada. Makar su im velik dio uroda ove godine pojele srne. - Nevjerojatno, ali da, paše im plod. Oko nasada nalazi se dosta neočišćenog zemljišta i šuma, pa su im naši lješnjaci nadohvat ruke. Tako da smo ove godine brali oko 300 kilograma, inače bismo oko 500. Nema nam druge, morat ćemo ograditi nasade – kaže Krunoslav. Berba je završila pred oko mjesec dana, a sad slijedi čišćenje. Kako bi to mogli o vlastitom angažmanu, dali su izraditi stroj za čišćenje lješnjaka kućne radinosti, a dok on ne bude gotov, uslugu čišćenja plaćaju. Lješnjaci su vrlo zahvalni za skladištenje. - Neočišćeni mogu stajati čak i do dvije godine, a očišćene vakumiramo – kaže Marija, dodavši kako plasman zasada ne predstavlja nikakav problem – sve prodaju u rinfuzi na kućnom pragu. – Prodajemo puno preko preporuka, ljudi nas zovu i nakon što sve rasprodamo. Cijena lješnjaka na tržištu uglavnom je od 60 do 80 kuna po kilogramu, mi prodajemo po 70 – kaže Marija. Iako je lješnjak vrlo tražena namirnica, u slastičarstvu broj jedan, da bi razmišljali o sklapanju kooperantskih ugovora s nekim od većih proizvođača, primjerice čokolade i slično, morali bi drastično povećati nasade i proizvoditi barem deset tona. O tome, kažu, ne razmišljaju. Možda još kojih pedesetak stabala na zemljištu koje je zasada prazno, a tona čistog lješnjaka, koliki bi trebao biti puno urod na 600 stabala kroz dvije tri godine, bit će, kažu Beheki, sasvim dovoljna za siguran plasman, dodatnu kunu na kućni budžet i malo rekreacije za cijelu obitelj.