OPORAVAK OBRTNIŠTVA U ZAGORJU: Mada se brojni obrti i dalje zatvaraju, broj novootvorenih sve je veći
Iako su nam za sada dostupni službeni podaci samo za prvih jedanaest mjeseci 2017. godine, vidljivo je da je obrtništvo na području Krapinsko – zagorske županije doživjelo značajan rast. Neke obrtničke grane, doduše, i dalje stagniraju ili čak imaju negativan trend, ali optimizam ulijeva činjenica da je evidentiran popriličan rast broja proizvodnih obrta
Iako se brojni obrti u čitavoj Hrvatskoj pa tako i u Zagorju već godinama svakodnevno zatvaraju, istovremeno se otvaraju i novi. Od početka velike krize krajem 2000-ih, velik broj obrta je propao, a broj novootvorenih redovito je svake godine bio manji od broja zatvorenih. No, posljednje dvije godine, barem na području Krapinsko – zagorske županije, taj negativan trend je zaustavljen. Prema podacima županijske Obrtničke komore, samo u prvih jedanaest mjeseci prošle godine ukupni broj obrta u Zagorju narastao je za čak 33 u odnosu na isto razdoblje u godini ranije.
Usluge i proizvodnja
Naime, dok je na dan 30.11. 2016. na području Krapinsko – zagorske županije bilo registrirano ukupno 2329 obrta, na isti dan 2017. bilo ih je 2362. Kad su u pitanju obrtničke grane, najveće povećanje je među uslužnim obrtima (automehaničari, elektromehaničari, razni serviseri i slično), kojih je čak 60 više nego godinu ranije, a posebno je optimističan podatak da, unatoč velikoj konkurenciji na svjetskom tržištu i brojnim domaćim uvoznicima 'jeftine robe', raste i broj proizvodnih obrta. Njih je zadnjeg dana mjeseca studenog 2017. bilo u Zagorju šest više nego na isti dan 2016. godine.
Ugostiteljstvo i graditeljstvo
Neznatan rast zabilježen je i među prijevoznicima, a za po jedan je više broj frizerskih salona te broj proizvođača tekstila. Ipak, u nekim granama obrtništva i dalje se daleko više obrta zatvara, nego što ih se novih otvara. Najteže je, očito, baviti se ugostiteljstvom, jer je takvih obrta u Zagorju čak 19 manje nego godinu ranije, a muku muče i građevinari, kojih je 10 manje, kao i trgovački obrti, kojih je 9 manje. Tradicionalni obrti pak stagniraju. Njih je i lani, kao i predlani, na području naše županije ostalo točno 45.
Zabok vodeći
Inače, čitavo područje Krapinsko – zagorske županije pokriva sveukupno devet međuopćinskih, gradskih i općinskih obrtničkih udruženja, koje u većini slučajeva ne pokrivaju samo područje jednog grada ili općine, već su njihovi članovi obrtnici s područja više općina ili gradova. Najveće povećanje broja obrta, s 303 na 323, zabilježeno je na području koje pokriva Udruženje obrtnika Zabok, zatim na području Krapine, s 371 na 381, te na velikom području donjostubičkog udruženja s 518 na 523. Neznatan rast, ali pozitivan trend, također bilježe Bedekovčina, Klanjec i Pregrada. S druge strane, Krapinske Toplice, Sveti Križ Začretje i Zlatar bilježe smanjenje broja obrtnika.
Broj nije konačan
Sve ove podatke kratko smo prokomentirali i s predsjednikom Obrtničke komore Krapinsko – zagorske županije Davorom Pleškom. - Istina, prošle godine imali smo uistinu interesantan rast broja obrtnika na području Krapinsko – zagorske županije, čak mislim da će na kraju to biti i nešto više od 33, jer ovi su podaci za prvih jedanaest mjeseci 2017. Sam rast je započeo još godinu ranije, jer smo mi kao županijska Obrtnička komora 2016. godinu završili s dva obrta više nego 2015., no, sad je ovaj rast uistinu zanimljiv i značajan, a što je najvažnije, sveukupno se i broj zaposlenih u obrtima na području županije znatno povećao – rekao je Pleško.
Odluka pojedinca
Naime, dok je krajem studenog 2016. u zagorskim obrtima bilo zaposleno 6355 radnika, s istim danom 2017. godine taj broj je narastao na 6518. No, kako je napomenuo Pleško, unatoč svojim nastojanjima, sama Obrtnička komora ne može puno utjecati na povećanje broja obrta, kao ni poticati pojedince da se odluče na otvaranje obrta i zapošljavanje radnika. – Mi možemo odraditi stvari koje su u našem opisu posla i u okviru našeg statuta, ali dati nekom poslovnu ideju ili ga nagovoriti da otvori obrt, to ne možemo. To čovjek mora sam. Mora biti spreman na brojna odricanja, na nenormalne načine i uvjete rada i samostalno donijeti odluku – zaključio je Pleško.