Dolaskom povoljnijih vremenskih uvjeta započela je sezona radova na poljoprivrednim površinama, a samim tim i radovi na čišćenju poljoprivrednih i drugih površina, često spaljivanjem korova, suhe trave i ostalog niskog raslinja. Kako to nažalost nerijetko biva, nestručno spaljivanje zna izmaknuti kontroli i pretvoriti se u požar, a onda posla imaju i vatrogasci, ali i policija. Samo ove godine od 29 požara koliko ih je evidentirala Policijska uprava krapinsko-zagorska, čak njih 11 bili su požari na otvorenom, odnosno, požari koji su nastali upravo ili zbog nestručnog, ili zbog nesavjesnog spaljivanja korova i granja.

Ovogodišnja statistika

Kako nam je ispričao glasnogovornik PU krapinsko – zagorske, Zoran Lončar, od početka ove godine u Zagorju je evidentirano 29 požara, što je za nevjerojatnih 61% više nego u istom razdoblju prošle godine. -Najviše požara nastalo je na građevinskim objektima, 17 ili 58,6 %, zatim 11 ili 37,9 % požara nastalo je na otvorenom prostoru, dok je 1 ili 3,4 % požara nastalo na prijevoznom sredstvu. Ukupna materijalna šteta u nastalim požarima cijeni se na 1.658.300,00 kn. U navedenim požarima 1 osoba je smrtno stradala, a 2 osobe su zadobile lakše tjelesne ozljede. Najviše požara evidentirano je na području koje sigurnosno pokrivaju PP Pregrada i  PP Zlatar Bistrica po – 7 ili 24,1 % požara, zatim slijede PP Zabok – 5 ili 17,2 % požara, PP Klanjec – 4 ili 13,8 %, te PP Donja Stubica i PP Krapina po – 3 ili 10,3 % požara – izreferirao nam je Zoran Lončar, dodavši kako je u istom razdoblju evidentirana i jedna eksplozija na području PP Krapina, prilikom koje je nastala materijalna šteta procenjena na nekih 35 tisuća kuna.

Prošlogodišnja statistika

Inače, prema statistici koju nam je prezentirao Lončar, broj požara iz godine u godinu raste. -Tijekom 2021. godine evidentirano je 147 požara što je za 30 ili 25,6 % požara više nego u 2020. godini. Najviše požara nastalo je na otvorenim prostorima – 88 ili 59,9 %, zatim na građevinskim objektima - 50 ili 34,0 % požara, dok je 9 ili 6,1 % požara nastao na prijevoznom sredstvu. Ukupna materijalna šteta u nastalim požarima cijeni se na 2.113.900,00 kn. U navedenim požarima 5 osoba je zadobilo lakše tjelesne ozljede. Najviše požara evidentirano je na području koje sigurnosno pokriva PP Zabok – 41 ili 27,9 %, zatim slijede PP Donja Stubica – 27 ili 18,4 % požara, PP Krapina I PP Zlatar Bistrica PO – 23 ili 15,6 % požara,  PP Pregrada – 17 ili 11,6 % požara, te PP Klanjec – 16 požara ili 10,9 % požara.  Sukladno Zakonu o zaštiti od požara u 2021. godini protiv 21 osobe (15 muškaraca i 6 žena) podnijete su obavijesti o počinjenom prekršaju Službi civilne zaštite Krapina, Odjelu inspekcije – rekao nam je Lončar.

Apel policije

Zbog svega toga Lončar upozorava građane da prilikom spaljivanja biljnog otpada na otvorenim prostorima, prvenstveno šumama i poljoprivrednim površinama, pudu posebno oprezni, da to ne shvaćaju olako, pogotovo ako rukuju lakozapaljivim stvarima koje bi mogle izazvati požar. - Apeliramo i pozivamo sve građane da obrate posebnu pozornost prilikom rukovanja vatrom ili lako zapaljivim predmetima i tvarima koji bi mogli izazvati požare s težim posljedicama, te da savjesnim ponašanjem takve posljedice izbjegnu. Takvi se požari zbog nedovoljne pozornosti mogu proširiti na šume, stambene i gospodarske objekte te ugroziti ljudske živote. Osim direktne materijalne štete prouzročene požarom, gašenje požara iziskuje angažiranje dodatnih ljudskih i materijalno-tehničkih sredstava, stoga je nužno upozoriti na odgovorno ponašanje. Ministarstvo unutarnjih poslova, pa tako i Policijska uprava krapinsko-zagorska, apelira na građane da posebnu pozornost obrate na moguću pojavu izbijanja otvorene vatre u njihovoj okolini te na osobe koje bi se s tim mogle dovesti u vezu, kao i da saznanja odmah dojave policiji na broj 192 ili Službi za hitne slučajeve na broj 112 – pozvao je Zoran Lončar.

Konkretni savjeti

Također, Lončar je dao i konkretne savjete, odnosno upute, kojima bi se, ukoliko ih se građani budu pridržavali, znatno smanjio rizik od nastanka požara. - Mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad mora biti dovoljno udaljeno od objekata, voćnjaka, vinograda, željezničkih pruga, plinovoda, vodova električne energije da ih plamen ili prelijetanje iskri ne mogu zahvatiti. Oko mjesta paljenja treba očistiti sigurnosni pojas u krugu od najmanje tri metra. Spaljivanju granja, trave i otpadaka moraju biti nazočne punoljetne osobe koje su zapalile vatru, a uz sebe trebaju imati sredstva i opremu za početno gašenje požara (lopata, grablje, voda i dr.) Osoba koja je naložila vatru dužna ju je ugasiti i tek kada je vatra potpuno ugašena, a to se utvrđuje prebacivanjem pepela i polijevanjem vodom, smije napustiti to mjesto. Zabranjeno je u šumi i na udaljenosti 200 metara od šume spaljivati suhu travu, korov i druge tvari, kao i ložiti otvorenu vatru bez odobrenja pravne osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem. Ako osoba koja spaljuje korov i loži vatru na otvorenom prostoru ne može donijeti sigurnosnu procjenu može li tom vatrom ugroziti druge površine i objekte, dužna je obavijestiti najbližu vatrogasnu udrugu (Dobrovoljno vatrogasno društvo) ili javnu vatrogasnu postrojbu , neposredno ili putem telefona, najmanje tri sata prije spaljivanja – uputio nas je Lončar u stvari koje svakako treba imati na umu ukoliko se odlučimo spaljivati biljni otpad.

Visoke kazne

Ono što je posebno važno istaknuti jest da, ukoliko izazovete požar, ne samo da ćete platiti 'masnu kaznu', već možete zbog toga završiti i iza rešetaka. - Zakonom o zaštiti od požara iz 2010. godine propisano je da je svaka fizička i pravna osoba, tijelo državne vlasti te jedinica lokalne i područne samouprave dužna djelovati na način kojim se ne može izazvati požar. Prema istom Zakonu svaka fizička i pravna osoba odgovorna je za neprovođenje mjera zaštite od požara, izazivanje požara kao i za posljedice koje iz toga nastanu sukladno odredbama tog Zakona i odlukama jedinica lokalne i područne samouprave. Za ne pridržavanje gore navedenog propisana je novčana kazna za fizičku osobu u iznosu od 15.000,00 do 150.000,00 kuna ili kazna zatvora do 60 dana ako se radi o namjernom izazivanju požara, odnosno novčana kazna od 2.000,00 do 15.000,00 kuna ako se radi o nehajnom izazivanju požara. Za pravnu osobu koja propustom izazove požar predviđena je kazna u iznosu od 15.000,00 do 150.000,00 kn te novčana kazna u iznosu od 2.000,00 do 15.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Isto tako, odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu biti propisane novčane kazne za pravne osobe u iznosu do 10.000,00 kn, za obrtnike do 5.000,00 kn, a za fizičke osobe do 2.000,00 kn – upozorio je Lončar.

Zaštita osoba i imovine

Dakako da smo poprilično uvjereni kako se većina požara prilikom spaljivanja korova na otvorenom dogodi nenamjerno te da je riječ o nizu nesretnih okolnosti, no baš zbog toga je itekako važno da se prilikom spaljivanja pridržavate svih ovih uputa i savjeta, jer, ako je suditi po prošloj godini, policiji je sasvim svejedno jeste li požar izazvali namjerno ili ne. U svakom slučaju biti ćete kažnjeni, a o vašoj namjeri i olakotnim okolnostima, ovisi samo visina kazna, ne i vaša krivnja. Stoga je Lončar za kraj još jednom naglasio važnost poštivanja osnovnih uputa.  - Nemojte paliti vatru na nedozvoljenim mjestima, noću, za vrijeme jakog vjetra, ne ostavljajte vatru bez nadzora, ne uništavajte okoliš jer mala nepažnja može uzrokovati  štetne  posljedice. Samo savjesnim i odgovornim ponašanjem i brigom za okoliš smanjit ćemo mogućnost izbijanja požara s neželjenim ili tragičnim posljedicama. Podsjećamo građane na potrebu dodatnog opreza i stalnog nadzora vatre do kraja spaljivanja suhe trave i raslinja u cilju zaštite osoba i imovine – zaključio je Zoran Lončar, glasnogovornik PU krapinsko – zagorske.