Ogranak Matice hrvatske u Klanjcu u suradnji s Kulturnim centrom i Franjevačkim samostanom u Klanjcu predstavio je u utorak 12. prosinca 2023. novu publikaciju iz svoje edicije Iz kulturne baštine Klanjca i okolice.

Riječ je o autorskom radu Slavka Vitomira Zamude koji je istražio dokumente pohranjene u vremenskim kapsulama u tornju klanječke župne crkve te ih priredio za objavljivanje, a utorak je u velikoj blagovaoni franjevačkog samostana brojna publika s velikim zanimanjem i iščekivanjem popratila njegovo predavanje o tajnama dokumenata iz klanječkog tornja.

U vizuri grada Klanjca zvonik župne crkve Navještenja BDM svakako je najprepoznatljiviji simbol, a osim što dominira gradskim prostorom, stoljećima šalje i važnu poruku o našoj postojanosti, dosljednosti i opstojnosti.
Pronalazak vremenskih kapsula s dokumentima, koji su uobičajeno pisani prigodom završetka izgradnje ili obnove s podacima o graditelju, investitoru, crkvi i zvoniku te pohranjeni u jabukama crkvenih tornjeva, zapravo je uobičajen. Ne čudi stoga da i toranj klanječke župne crkve skriva svoju „tajnu“. Brojni medijski izvještaji o dokumentima koji su pronađeni u tornju franjevačke crkve Presvetog Trojstva u Karlovcu potaknule su Vitomira Zamudu da u arhivu franjevačkog samostana u Klanjcu ponovno otvori omotnicu s dokumentima koji su izvađeni 1997. godine prilikom obnove kape (lukovice) tornja i da se posveti istraživanju sadržaja koji se u njima krije. Riječ je o dokumentima koji su u jabuku klanječkog tornja bili pohranjeni 1775., 1837., 1884. i 1960. godine. Uz najstarije dokumente iz 18. stoljeća iz kojih doznajemo da je toranj od udara groma bio toliko oštećen da ga je trebalo nanovo izgraditi, posebno je zanimljiv dokument iz 1837. godine jer je napisan u pjesničkoj formi što je posve neuobičajeno za takvu vrstu dokumenata. Autor stihova na latinskom jeziku naslovljenih “Turris ad posteritatem” ili u prijevodu “Kapa tornja potomstvu” je Janko Pavunc, privatni učitelj iz Klanjca.

Iz dokumenta “Za uspomenu” koji je u toranj stavljen 1884. godine saznajemo da se toranj obnavljao zbog oštećenja nastalih u katastrofalnom potresu koji je pogodio Zagreb i okolicu 1880. godine. U toj je obnovi promijenjena i vizura klanječke crkve jer je tupasti barokni završetak tornja zamijenjen šiljastim neogotičkim kakav je i danas. Godine 1960. toranj obnavlja fra Leonida Lacković i to kako stoji u tekstu fra Luke Bistrovića ispisanom na pargameni te godine: “Sve to fra Leonida radi bez ikakvih skela, svega sa nekoliko letvi i štrik lojtrom koju si je sam izradio. Kako će dalje teći tok radnje i popravka tornja ne znam jer evo ovo pišem prije zato što bi željeli staviti prije veće hladnoće križ, a poslije pomalo dalje popravljati. Osim toga nema nikakvog pomoćnika. Sve to radi sam.”

Dokumenti čiji su prijepisi i fotografije objavljeni u ovoj publikaciji izvađeni su iz jabuke klanječkog tornja prilikom obnove 1997. godine i za razliku od prijašnjih obnova nisu ponovno vraćeni u toranj. Nije poznato jesu li priloženi barem prijepisi tih dokumenata. Ako nisu, ova publikacija bit će svjedočanstvo o tim obnovama, a u samostanskom arhivu i dalje će se čuvati originali. Pri toj je obnovi prema riječima tadašnjeg upravitelja samostana fra Velimira Tomaškovića u novu kuglu ispod križa spremljena svečana povelja ispisana na pergameni čiji ćemo sadržaj saznati vjerojatno tek pri nekoj sljedećoj obnovi lukovice tornja u Klanjcu.

Novu publikaciju OMH u Klanjcu potpisuje Uredništvo u kojem su, uz autora i predsjednika Ogranka, još i Davor Žažar i Snježana Horvatin, a vrlo lijepu suradnju Ogranak je pri pripremi ove publikacije ostvario i s dr.sc. Zrinkom Blažević, hrvatskom povjesničarkom i latinisticom, redovitom profesoricom Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je napravila transkripciju dijela dokumenata i prijevod s latinskog te članicom Ogranka, lektoricom Dianom Greblički -Miculinić. Sad već prepoznatljiv i vrlo zanimljiv likovni potpis ove edicije rad je likovnog dizajnera Nikole Sinkovića. Tisak publikacije svojom su potporom omogućili Krapinsko-zagorska županija i Grad Klanjec.

Na predstavljanju publikacije svoje zadovoljstvo ovim zanimljivim istraživanjem klanječke povijesti i njegovim objavljivanjem izrazili su gradonačelnik Zlatko Brlek i klanječki župnik i upravitelj samostana fra Drago Brglez. Moderatorica promocije Snježana Horvatin najavila je ujedno i nove programe koje pripremaju OMH u Klanjcu i Kulturni centar. Tako će se već u siječnju predstaviti javnosti još jedna iznimno vrijedna i zanimljive publikacija koja nosi naslov “Stare kajkavske knjige i rukopisi – Kajkavska RARA iz franjevačkog samostana u Klanjcu” na kojoj vrijedno već neko vrijeme rade Ančica i Mirko Ivanjek, a tijekom godine pripremit će se publikacija koja će predstaviti jednog vrlo važnog, a u našem kraju nepoznatog slikara i likovnog pedagoga rođenog u Plaviću, Josipa Hohnjeca, koji je, između ostalog, imao možda i presudan utjecaj na svoju učenicu slikaricu Nastu Rojc.

Lijepu atmosferu na predstavljanju još jedne publikacije OMH u Klanjcu koja svjedoči o bogatoj kulturnoj baštini grada i vrijednoj arhivskoj građi Franjevačkog samostana u Klanjcu svojim je nastupom oplemenio i Mješoviti pjevački zbor župe Navještenja BDM.