Hrvatski mirovinski sustav počiva na tri stupa. Prvi je državni, u koji odlazi 15 posto doprinosa od plaće. Drugi je privatni, ali i dalje obvezan, a u njega ide pet posto doprinosa od plaće. Treći je pak prepušten volji građana. To znači da oni sami mogu dobrovoljno uplaćivati gotovo bilo koju količinu novca koji će mirovinska društva potom ulagati u dionice, obveznice i drugu financijsku imovinu da bi ga 'podebljale', piše tportal.

Razlika između uloženog i dobivenog naziva se prinos, a time se domaći dobrovoljni mirovinski fondovi mogu pohvaliti. Tportal je već piao o tome da su fondovi u drugom stupu ostvarili visoke prinose. U trećem je stupu situacija nešto drugačija.

Naime za ovaj se oblik mirovinske štednje u 2024. godini, prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), odlučilo svega 466.766 osoba. Ipak, treba reći da je to porast u odnosu na ranije godine, uvjetovan prije svega rastom osobnih prihoda, državnim poticajnim sredstvima od 99,54 eura godišnje te izmjenama propisa koji su u proteklim godinama relaksirali upravljanje imovinom, ali i modele isplate čak i prije odlaska u mirovinu.

Dobrovoljni mirovinski fondovi dijele se na otvorene i zatvorene. Otvorenih je ukupno osam, a u njima je lani 417.157 članova položilo ukupno gotovo 1,3 milijarde eura. Isplaćeno im je pak nešto više od 47,5 milijuna eura.

Gledajući mjesečne prinose u prosincu, najbolja je ulaganja imao fond AZ profit ostvarivši prinos od 0,58 posto. Od ostatka se izdvaja i fond AZ benefit s prinosima od 0,37 posto. Većina ostalih fondova ostvarila je manje od 0,3 posto, a Raiffeisenov dobrovoljni mirovinski fond ostvario je gubitak od 0,44 posto.

Gledajući prinose na godišnjoj razini, situacija je puno optimističnija. Najprofitabilnijim fondom pokazao se Croatia osiguranje 1000A ostvarivši prinose od čak 11,50 posto. Fond Erste plavi expert također je bio profitabilan s prosječnim prinosima u prošloj godini od 10,44 posto. Visokim prinosima može se pohvaliti i AZ benefit (8,89 posto na godišnjoj razini).

S druge strane, najniže prinose ostvarili su nešto konzervativniji fondovi: Croatia osiguranje 1000C (3,13 posto), Erste plavi protect (3,32 posto) i Raiffeisen (3,36 posto).

No možda najbolji pogled na isplativost ulaganja u pojedini dobrovoljni fond daju podaci o prinosima od njihova osnutka. Oni se uglavnom kreću od 2,12 posto (CO 1000C fond) do 6,17 posto (CO 1000A fond).

Za usporedbu, u protekloj godini svega su tri otvorena dobrovoljna mirovinska fonda ostvarila slabije prinose od onih što su ih imali od svog osnutka. To su AZ benefit, Erste plavi protect i Raiffeisen. No riječ je ionako o nešto konzervativnijim fondovima po svojim ulaganjima, onima koji ne riskiraju svojom financijskom imovinom te nastoje stabilno rasti umjesto 'hvatanja' kratkoročnih investicijskih trendova.

Osim tih fondova, u Hrvatskoj postoji još 21 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond namijenjen zaposlenicima pojedinih tvrtki i institucija koje su ugovorile mirovinske pakete s društvima za upravljanje mirovinskim fondovima. Tako postoje poštanski, policijski i cestarski fond, pa i fond Hrvatskog liječničkog sindikata.

Ovi fondovi broje svega 49.609 članova te su oni prošle godine uplatili 21,44 milijuna eura i, uz ulaganja, povećali neto imovinu na više od 150 milijuna eura. S druge strane, oni koji su otišli u mirovinu 2024. godine dobili su ukupno 8,95 milijuna eura.

Gledajući prinose od ulaganja tijekom prošlogodišnjeg prosinca, slika je šarena. Najviše prinose ostvario je fond AZ-a u tvrtki Dalekovod (0,71 posto). Zanimljivo, policijski fond nije ostvario prinose, a čak sedam njih završilo je u minusu, no on je, ipak treba naglasiti, beznačajan.

Već na godišnjoj razini može se vidjeti koji fondovi osiguravaju najveće prihode za svoje članove. Prednjači nekoliko njih: Nestle ZDMF (12,40 posto) te Erste ZDMF (10,29 posto). Prinosima većima od devet posto može se pohvaliti čak 10 zatvorenih fondova. Najniže, ali i dalje opipljive prinose ima AZ Treći horizont (4,68 posto).

Gledajući prosječne godišnje prinose od osnivanja, prednjači najmlađi fond Arena mudra imovina, osnovan potkraj 2022. godine, a njegov prosječni godišnji prinos iznosi 9,95 posto. Većina drugih fondova ostvarila je prinose između pet i šest posto. Zanimljivo, najslabiji je opet AZ Treći horizont s prosječnim godišnjim prinosima od osnutka od svega 1,92 posto.

Podaci HANFA-e pokazuju rast dobrovoljnih mirovinskih fondova u gotovo svim segmentima, od broja članova, preko vrijednosti imovine, pa do prinosa. Građanima su ponuđene brojne opcije uplate, ali i isplate, a jednom godišnje sjednu im i državna poticajna sredstva u iznosu od najviše 99,54 eura.